Nau\u010dnici su identifikovali geolo\u0161ku lokaciju, za koju ka\u017eu da najbolje odra\u017eava predlo\u017eenu novu epohu nazvanu antropocen, \u0161to je veliki korak ka promjeni zvani\u010dne vremenske linije istorije Zemlje.<\/p>\n
Termin antropocen, koji je prvi put predlo\u017een 2000. godine da bi odrazio koliko je ljudska aktivnost duboko promijenila svet, postao je uobi\u010dajena akademska rije\u010d koja objedinjuje razli\u010dite oblasti prou\u010davanja.<\/p>\n
Za antropocen, predlo\u017eena lokacija zlatnog \u0161iljka je sediment koji se nalazi u koritu jezera Kroford, a otkriva geohemijske tragove testova nuklearne bombe, posebno plutonijum \u2013 radioaktivni element koji je \u0161iroko otkriven \u0161irom svijeta u koralnim grebenima, ledenim jezgrima i tresetnim mo\u010dvarama.<\/p>\n
Jezero Kroford je iza\u0161lo kao pobjednik nakon \u0161to je AVG glasao za devet lokacija kandidata u tri kruga. Druge potencijalne lokacije uklju\u010divale su treseti\u0161te u poljskim Sudetskim planinama, jezero Sirsvil u Kaliforniji, dio morskog dna u Balti\u010dkom moru, zaliv u Japanu, vulkanski krater ispunjen vodom u Kini, jezgro leda izbu\u0161eno sa Antarkti\u010dkog poluostrva i dva koralna grebena, jedan u Australiji, a drugi u Meksi\u010dkom zalivu.<\/p>\n
Voters je rekao da je bilo veoma te\u0161ko izabrati izme\u0111u razli\u010ditih lokacija i da su glasovi bili bliski, ali vjeruje da je jezero Kroford pobijedilo jer je predlo\u017eena geohemijska po\u010detna ta\u010dka antropocena povezana sa sedimentom posebno precizna.<\/p>\n
Jezero nije veliko, pokriva 2,4 hektara, ali je izuzetno duboko, skoro 24 metra, a sediment koji se nalazi na dnu mo\u017ee se podijeliti na godi\u0161nje slojeve za uzorkovanje za geohemijske markere ljudske aktivnosti.<\/p>\n
Ova analiza omogu\u0107ava nau\u010dnicima da vide promjene u godi\u0161njoj rezoluciji, objasnila je Frensin Mekarti, profesorka nauka o Zemlji na Univerzitetu Brok u Kanadi koja je prou\u010davala jezero.<\/p>\n
\u201eOblik (jezera) ograni\u010dava mije\u0161anje vodenog stuba tako da se donje vode ne mije\u0161aju sa povr\u0161inskim vodama. Dno jezera je potpuno izolovano od ostatka planete, osim onoga \u0161to lagano tone na dno\u201c, objasnila je ona.<\/p>\n
Endru Kandi, profesor i predsjedavaju\u0107i za radiohemiju \u017eivotne sredine na britanskom Univerzitetu u Sautemptonu i \u010dlan AVG-a, rekao je da nam \u201eprisustvo plutonijuma daje jasan pokazatelj kada je \u010dovje\u010danstvo postalo tako dominantna sila da bi moglo ostaviti jedinstveni globalni \u2018otisak prsta\u2019 na na\u0161oj planeti\u201c.<\/p>\n
Me\u0111utim, izbor jezera Kroford nije kona\u010dna odluka o tome da li je antropocen priznat kao zvani\u010dna geolo\u0161ka vremenska jedinica.<\/p>\n
AVG \u0107e kasnije ovog ljeta podnijeti predlog Potkomisiji za kvartarnu stratigrafiju da se antropocen ozvani\u010di. Ako se \u010dlanovi potkomisije slo\u017ee sa ve\u0107inom od 60 odsto, predlog \u0107e zatim proslijediti Me\u0111unarodnoj komisiji za stratigrafiju, koja \u0107e tako\u0111e morati da glasa i saglasi se sa ve\u0107inom od 60 odsto da bi se predlog nastavio na ratifikaciju. Oba tijela su dio Me\u0111unarodne unije geolo\u0161kih nauka, koja predstavlja vi\u0161e od milion geonau\u010dnika \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Kona\u010dna odluka se o\u010dekuje na 37. Me\u0111unarodnom geolo\u0161kom kongresu u Busanu, Ju\u017ena Koreja, u avgustu 2024. godine. (Izvor: bastabalkana.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su identifikovali geolo\u0161ku lokaciju, za koju ka\u017eu da najbolje odra\u017eava predlo\u017eenu novu epohu nazvanu antropocen, \u0161to je veliki korak ka promjeni zvani\u010dne vremenske linije istorije Zemlje. Termin antropocen, koji je prvi put predlo\u017een 2000. godine da bi odrazio koliko je ljudska aktivnost duboko promijenila svet, postao je uobi\u010dajena akademska rije\u010d koja objedinjuje razli\u010dite oblasti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349843,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3349,2172,3243,3350,1749],"class_list":["post-374173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-antropocen","tag-atomska-bomba","tag-covjecanstvo","tag-kroford","tag-plutonijum"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=374173"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":374176,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374173\/revisions\/374176"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=374173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=374173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=374173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}