{"id":374083,"date":"2023-07-18T06:21:53","date_gmt":"2023-07-18T04:21:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=374083"},"modified":"2023-07-18T06:21:53","modified_gmt":"2023-07-18T04:21:53","slug":"lijevo-krilo-oportunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/18\/lijevo-krilo-oportunizma\/","title":{"rendered":"Lijevo krilo oportunizma"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u0161tjan Remic<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Slovenska Ljevica ve\u0107 je dobrih godinu dana dio vlade Roberta Goloba. Nova uloga donijela je nove pomake; predvidljive i prili\u010dno sli\u010dne drugim strankama \u201cradikalne\u201d ili \u201czelene\u201d ljevice koje su u\u0161le u sastav vlade ili dobile kontrolu nad dijelom dr\u017eavnog aparata. To je izazvalo pobunu u stranci: nastalo je takozvano \u201clijevo krilo\u201d, frakcija koja je na nedavnom kongresu osvojila ve\u0107inu u strana\u010dkim tijelima. Mo\u017eete li stranku preusmjeriti na druk\u010diji put?<\/p>\n

Ukratko, komplicirano je ocijeniti prvu godinu Ljevice u Vladi. Tuma\u010denja u slovenskom medijskom prostoru gotovo su pa divergentna: od toga da je Ljevica sve stranke povukla ulijevo (taj narativ promovira tvrda desnica), da se zbog njene uloge po\u010delo govoriti o pitanjima koja su 30 godina bila zanemarena do toga da se potpuno podredila centristi\u010dkoj politici, koju je i temeljito internalizirala. Poku\u0161ajmo s anegdotom: na dan \u0161trajka i prosvjeda Sindikata osobnih asistenata ispred Ministarstva rada, obitelji i socijalne skrbi, na \u010delu s Lukom Mesecom, jedna od asistentica, redovita \u010dlanica sindikata, kratko je komentirala Ljevicu rije\u010dima: \u201ctotalno razo\u010daranje\u201d.<\/p>\n

\n

Rezime Ljevice u Vladi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ljevica nema neku te\u017einu u Vladi jer je najmanji partner s pet zastupnika; socijaldemokrati imaju sedam, a Golobov Pokret slobode 40. Vodi tri ministarstva, uz spomenuto za rad, tu su i Ministarstvo kulture i novoosnovano \u201cMinistarstvo za solidarnu budu\u0107nost\u201d. Potonje, nastalo iz ideje Luke Meseca, bavi se trima klju\u010dnim podru\u010djima za ljevicu: ekonomskom demokracijom, dugotrajnom skrbi i stambenom politikom. To su podru\u010dja u kojima je te\u0161ko brzo pokazati opipljive rezultate. Pogledajmo primjer stanogradnje: prije izbora stranke su se natjecale u obe\u0107anjima o broju \u2013 koji se mjeri u desecima tisu\u0107a \u2013 novih javnih stanova. No, od obe\u0107anja do gradnje mnogo je kompliciranih koraka: ve\u0107 se po\u010delo komplicirati s ustupanjem zemlji\u0161ta \u2013 koje bi prema koalicijskom sporazumu trebalo biti namijenjeno gradnji javnih stanova \u2013 gdje je glavna zapreka, \u0161to nimalo ne iznena\u0111uje, Ministarstvo financija. Stanovi \u0107e se brojati na kraju mandata.<\/p>\n

Ministarstvo kulture zasad nije predstavilo neke zapa\u017eenije mjere, no povremeno se zna istaknuti u PR-ovskom smislu. Glavni projekt na podru\u010dju kulture \u2013 \u201cdejan\u0161izacija\u201d javne RTV SLO \u2013 odvija se pod kontrolom najve\u0107e koalicijske stranke. Ministarstvo rada jest znatno podiglo minimalnu pla\u0107u, temeljem zakona koji je Ljevica uspjela implementirati u pro\u0161lom mandatu, ali uz visoku inflaciju radni ljudi pove\u0107anje nisu osjetili. Ministar rada je u javnim nastupima branio svoje stavove \u2013 npr. o osobnoj asistenciji ili mirovinskoj reformi \u2013 na na\u010din koji biste o\u010dekivali od slu\u017ebenika OECD-a, a istovremeno uzvi\u0161eno obe\u0107avaju\u0107i pomo\u0107 u radni\u010dkom preuzimanju metalske tvrtke u Mariboru i obaveznu bo\u017ei\u0107nicu, od \u010dega, naravno, nije bilo ni\u0161ta.<\/p>\n

Glavni izvor nezadovoljstva pristalica ljevice je pasivnost stranke u odnosu na generalni smjer vlade koji, uz povremene korekcije, slijedi standardnu neoliberalnu putanju. Mo\u017eemo navesti primjer zdravstva u kojem Vlada nastavlja s mjerama poticanja puzaju\u0107e privatizacije, te obrambene politike, u kojoj Vlada vjerno slijedi diktat du\u017enosnika NATO-a. Nemali broj dogovora za koje se Ljevica zalagala u koalicijskom sporazumu Vlada je odgodila \u201cdo kraja mandata\u201d. Ukratko, izuzmemo li ekscese kulturnog rata, grubo re\u010deno, generalni smjer ove vlade je dosta sli\u010dan prethodnoj Jan\u0161inoj, a Ljevica se u njoj utapa (ili roni).<\/p>\n

\n

\u201cLjevica za sve, ne samo za malobrojne\u201d<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kao \u0161to mo\u017eete zamisliti, u ovom smo sa\u017eetku izostavili dosta prljavih detalja koji nisu bitni za razumijevanje onoga \u0161to se doga\u0111a u Ljevici, ali su pridonijeli formiranju unutarnje oporbe. U stranci je osnovano lijevo krilo pod geslom \u201cLjevica za sve, a ne za malobrojne\u201d pod vodstvom zastupnika Mihe Kordi\u0161a. Formiranje frakcije je samo po sebi lijep \u010din jer nam daje osje\u0107aj da i u strankama mo\u017ee biti demokracije. Me\u0111utim, \u010dak je i Ljevica sve vi\u0161e po\u010dela nalikovati kartelskoj stranci. Po strukturi bi se mogla usporediti s obiteljskom tvrtkom koju vodi pater familias; oko njega se, poput \u010dlanova obitelji, klanovi naguravaju da dobiju \u0161to vi\u0161e mrvica sa stola, a cijela obitelj brine da strana\u010dko \u010dlanstvo bude poslu\u0161no.<\/p>\n

Lijevo krilo formiralo se radom dugogodi\u0161njih politi\u010dkih du\u017enosnika i stru\u010dnih radnika koji su uspjeli privu\u0107i i ne\u0161to mla\u0111ih \u010dlanova. Tako\u0111er i uz pomo\u0107 Kordi\u0161eve kandidature na predsjedni\u010dkim izborima, na kojima je uvjerljivo zauzeo posljednje mjesto (\u010dime je potvrdio hipotezu o znatnoj izbornoj odbojnosti), ali je uspio mobilizirati mla\u0111e aktiviste u kampanji. Postoji i tre\u0107i pol u stranci koji nije zadovoljan ni s lijevim ni desnim krilom.<\/p>\n

Kakve su \u0161anse lijeve frakcije da Ljevicu otrgne od strana\u010dkog kartela politi\u010dke klase? Za po\u010detak valja napomenuti da ni dosada\u0161nje pona\u0161anje ni izjave \u010delnika frakcije ne ulijevaju optimizam jer dosada\u0161nja iskustva potvr\u0111uju izreku da pas koji laje ne grize. Ali puno va\u017enije od vrlina i sposobnosti lijeve frakcije jesu okolnosti u kojima se stranka na\u0161la, odnosno u koje ju je dovela politika vladaju\u0107e garniture.<\/p>\n

\n

Dugi mar\u0161 institucija kroz stranku<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Korijeni Ljevice se\u017eu u Inicijativu za demokratski socijalizam koja je bila vode\u0107a stranka izborne koalicije Udru\u017eene ljevice. Inicijativa za demokratski socijalizam se prilikom osnivanja deklarirala kao stranka-pokret. Iako vjerojatno nije to\u010dno znala \u0161to s tim \u017eeli, razmi\u0161ljala je o onome \u0161to ne \u017eeli. Ali deset godina kasnije mo\u017eemo re\u0107i: Ljevica se integrirala u institucije kapitalisti\u010dke dr\u017eave. \u0160to to zna\u010di? Financijski je potpuno ovisna o prora\u010dunu; ili od izravnih pla\u0107anja ili od zaposlenja u dr\u017eavnom aparatu. \u010clanarinama skuplja tek bagatelu. Svakodnevni \u017eivot dr\u017eavnih du\u017enosnika i njihovih zaposlenika odvija se u sprezi s drugim politi\u010dkim birokratima, a politiku tretiraju kao parlamentarna igra. Politi\u010dki du\u017enosnici i njihovi zaposlenici \u2013 uz strana\u010dke profesionalce \u2013 \u010dine strana\u010dku birokraciju koja zapravo upravlja strankom. Partija je dakle aparat dr\u017eavnih du\u017enosnika. Nerijetko strana\u010dki funkcioneri javne slu\u017ebenike nastoje dovesti u strana\u010dka tijela jer se ovi zbog egzistencijalne ovisnosti vrlo lako prilago\u0111avaju njihovoj liniji. Stoga se pravila i propisi \u010desto primjenjuju selektivno. Strana\u010dka birokracija ima instrumentalan odnos prema \u010dlanstvu: odnosi se prema njima PR-ovski, marketin\u0161ki. \u010clanstvo samo potvr\u0111uje i ozakonjuje ve\u0107 donesene odluke. Ocjene u anketama va\u017ean su kompas za strana\u010dke odluke, budu\u0107i da o broju glasova na izborima ovisi opstanak stranke, a posebno njezine birokracije. Sve ovo nisu karakteristike samo Ljevice, ve\u0107 se otprilike odnose na sve kartelske stranke u modernoj fazi liberalne demokracije.<\/p>\n

Etatisti\u010dki otpadak za ljevicu nije nova situacija jer ju je Karl Marx ve\u0107 opisao prije vi\u0161e od 170 godina u Osamnaestom brumaireu Louisa Bonapartea. \u017divopisno i s ponekom medicinskom metaforom on je tu \u201cvrstu bolesti\u201d nazvao \u201cparlamentarnim kretenizmom, koji zara\u017eene dr\u017ei u nekom imaginarnom svijetu i oduzima im svaki smisao, svako sje\u0107anje i svako razumijevanje surovog stvarnog svijeta oko njih\u201d.<\/p>\n

\n

Faze prilagodbe<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Integracija Ljevice u dr\u017eavne institucije odvijala se u fazama. Jo\u0161 od ulaska u saborske klupe strana\u010dki su du\u017enosnici \u2013 isprva saborski klub \u2013 nastojali stranku podrediti svojim interesima. Nakon dugih unutarnjih borbi u Inicijativi za demokratski socijalizam to im je po\u0161lo za rukom spajanjem koalicije Udru\u017eene ljevice u jednu stranku. Druga va\u017ena to\u010dka bilo je stvaranje antijan\u0161isti\u010dkog KUL-a (Koalicije ustavnog luka) tijekom tre\u0107e Jan\u0161ine vlade. Ovim korakom stranka se pribli\u017eila i lijevo-liberalnom bloku u izricanju javnih stavova. Posljednji korak bio je ulazak u Vladu, \u0161to je na internom referendumu podr\u017eala doista uvjerljiva ve\u0107ina, ali uz vrlo mali odaziv, iako je to bila jedna od najva\u017enijih odluka stranke od njezina osnutka.<\/p>\n

Postoje i neke druge naznake procesa pomicanja stranke prema centru: ve\u0107 nakon drugih parlamentarnih izbora na kojima je nastupila ankete su pokazale da je stranka izgubila dio glasova koji je oti\u0161ao apstinentima \u2013 pa mo\u017eemo zaklju\u010diti da su bili uglavnom protestni bira\u010di. No, pridobili su zna\u010dajan dio biv\u0161ih bira\u010da liberala i socijaldemokrata. Mo\u017eemo pretpostaviti da je do sli\u010dne razmjene do\u0161lo i me\u0111u \u010dlanstvom. Povijest Ljevice prvenstveno je povijest odlazaka i odlazaka, a mo\u017eemo naga\u0111ati da ve\u0107ina novoprido\u0161lica podr\u017eava \u201ckonstruktivan\u201d stav stranke.<\/p>\n

Pritisci da se krene prema centru nisu bili samo unutarnji ve\u0107 i vanjski. Lijevo-liberalni establi\u0161ment od ulaska u parlament poku\u0161ava disciplinirati Ljevicu \u201cprijateljskim savjetima\u201d o potrebi sazrijevanja i postaviti je na svoje lijevo krilo. Budu\u0107i da je Ljevica prije ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana jedva u\u0161la u Narodnu skup\u0161tinu s vrlo slabim rezultatom, Golob ih uz pomo\u0107 liberalnog establi\u0161menta dr\u017ei na kratkoj uzici jer nemaju nikakve poluge u rukama. Strana\u010dka terenska mre\u017ea je vrlo slaba, a ujedno se na ovoj razini \u010desto doga\u0111aju razni sukobi. Stranka nema podr\u0161ku u organizacijama civilnog dru\u0161tva i sindikatima, a pritom se svjesno distancirala od dru\u0161tvenih borbi, pa makar to bili i skromni antijan\u0161isti\u010dki biciklisti\u010dki prosvjedi. Koordinator stranke Mesec tada je objasnio da im je mjesto u institucijama, a ne na ulici.<\/p>\n

\n

Oslu\u0161kivanje kongresne retorike<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Luka Mesec je na nedavno odr\u017eanom strana\u010dkom kongresu izrekao re\u010denicu koja se nije previ\u0161e istaknula i nije bila zastupljena u medijskim izvje\u0161\u0107ima, ali ju vrijedi spomenuti: \u201cPre\u017eivjeli smo jer smo se znali prilagoditi.\u201d Ova tvrdnja je sadr\u017eajna i istinita jer sa\u017eima dvije karakteristike strana\u010dke birokracije: cilj joj je pre\u017eivljavanje, reprodukcija statusa i privilegija, a na\u010din postizanja ciljeva prilago\u0111avanje aktualnim sentimentima, odnosno vladaju\u0107oj ideologiji.<\/p>\n

U istom govoru Mesec je ustanovio da su se promijenili dru\u0161tveni uvjeti za ljevi\u010darsku politiku. To je istina: Udru\u017eena ljevica je prije vi\u0161e od desetlje\u0107a uspjela prodrijeti u politiku u periodu jedne od najve\u0107ih financijskih i ekonomskih kriza kapitalizma, a danas \u017eivimo u postcovid eri i u vrijeme rata u Ukrajini. Istina je i ono \u0161to je primijetio Mesec, da je europska radikalna ljevica, koja je bila na vrhuncu prije desetak godina, u krizi i padu; ali ne zato \u0161to je zao\u0161trila svoje poglede i svoju praksu i zato \u0161to se borila protiv ja\u010danja autoritarnog okru\u017eenja i sve tvr\u0111e desnice, ve\u0107 zato \u0161to se, po\u010dev\u0161i od gr\u010dke Sirize, upravo prilagodila tim promijenjenim okolnostima. Prihvatila ih je kao \u010dinjenicu koja se mora uzeti u obzir ako se \u017eeli opstati u izbornoj utrci. Starim socijalisti\u010dkim rje\u010dnikom to bi se nazvalo politi\u010dki\u00a0oportunizam.<\/p>\n

\n

Izlazak ili ostanak?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Raskol u strana\u010dkoj birokraciji i formiranje lijevog krila donijeli su zanimljivu dinamiku u Ljevici. Lijevo krilo je iznena\u0111uju\u0107e pobijedilo na izborima na Kongresu, ali svi \u010dlanovi Vlade su u desnom taboru; i do sada se ba\u0161 i nisu obazirali na odluke strana\u010dkih tijela. U Vladi nemaju puno manevarskog prostora jer premijeru Golobu Ljevica broj\u010dano ne treba. Stranka se na\u0161la u te\u0161koj poziciji. Ona je neorganizirana i nema izvanparlamentarne poluge vlasti. Zabrinutost oko ulaska u sljede\u0107i saziv parlamenta ne proizlazi iz zlonamjernih komentara, ve\u0107 je rije\u010d o mogu\u0107nosti na koju treba ra\u010dunati. Izdr\u017ee li u Vladi do kraja mandata te\u0161ko \u0107e se diferencirati od dvije vladine stranke s kojima se sve vi\u0161e natje\u010du za isti dio bira\u010dkog tijela. Ako iza\u0111u iz Vlade \u2013 pogotovo zato \u0161to su ve\u0107 upotrijebili taj \u017eeton \u2013 navu\u0107i \u0107e na sebe bijes liberalnih medija i znatnog dijela svojih bira\u010da. Izbor novog \u010delnika otkrit \u0107e puno o ambicioznosti Ljevice, budu\u0107i da se Luka Mesec navodno opra\u0161ta od mjesta koordinatora \u2013 ima neke povijesne ironije u tome da to \u010dini gotovo u isto vrijeme kao i Aleksis Cipras, koji je bio kum koalicije Udru\u017eene ljevice pri njezinu osnivanju.<\/p>\n

Vjerojatno \u0107e stranka poku\u0161ati zao\u0161triti retoriku koja \u0107e umiriti lijevo krilo, ali pitanje je koliko \u0107e to uznemiriti koalicijske partnere. Va\u017enije je kako \u0107e glasati u parlamentu jer tri od pet zastupnika navodno pripadaju lijevom bloku; ali \u201cministarski dio\u201d stranke mo\u017ee nastaviti u Vladi i bez njih. Tenzije ne\u0107e jenjavati. Unato\u010d tome \u0161to je vladaju\u0107a grupa izgubila unutarstrana\u010dke izbore i dalje je \u010dvrsto u sedlu. Prije svega, Ljevica bi trebala razviti strategiju za druga\u010diji put, ali pitanje je mo\u017ee li je prakti\u010dno provesti. I \u017eeli li je uop\u0107e.<\/p>\n

Pri\u010da o slovenskoj Ljevici ima vrlo jednostavnu pouku za antisistemsku politiku: ona mo\u017eda ne zna sasvim jasno \u0161to \u017eeli, ali sada sigurno zna \u0161to ne \u017eeli. (Foto: AFP \/ Jure Makovec)<\/p>\n

Prijevod: Marko Kostani\u0107<\/p>\n

Bilten.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenska Ljevica ve\u0107 je dobrih godinu dana dio vlade Roberta Goloba. Nova uloga donijela je nove pomake; predvidljive i prili\u010dno sli\u010dne drugim strankama \u201cradikalne\u201d ili \u201czelene\u201d ljevice koje su u\u0161le u sastav vlade ili dobile kontrolu nad dijelom dr\u017eavnog aparata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":374086,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-374083","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374083","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=374083"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374083\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":374087,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/374083\/revisions\/374087"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/374086"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=374083"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=374083"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=374083"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}