Stanovnici drevnih civilizacija borili su se s vru\u0107inama kao i mi danas, s tim \u0161to nisu imali klima ure\u0111aje da im pomognu. Zbog toga su morali biti ma\u0161tovitiji, kako bi sebi olak\u0161ali \u017eivot s onim \u0161to imaju.
\nTokom vrelih ljetnih dana svi na terasama kafi\u0107a i restorana tra\u017eimo mjesto blizu ventilatora s raspr\u0161iva\u010dima vode kako bi se osvje\u017eili.<\/p>\n
Na sli\u010dan na\u010din rashla\u0111ivali su se jo\u0161 u Starom vijeku. Drevni Egip\u0107ani, Indijanci, Rimljani i Grci potapali su velike komade platna u vodu i potom ih vje\u0161ali na otvore za vrata i prozore. Strujanje zraka kroz mokre tkanine stvaralo je osje\u0107aj svje\u017eine u zagrijanim prostorijama.<\/p>\n
Ova metoda se prenosila vijekovima, pa se na starim fasadama u Kotoru i drugim mediteranskim gradovima i dalje mogu vidjeti metalne ili drvene konstrukcije iznad prozora, koje su slu\u017eile za razapinjanje mokrih plahti.<\/p>\n
U Egiptu su u hodnicima, kroz koje je strujio zrak, dr\u017eali i velike posude s vodom. Isparavanje vode spu\u0161talo je temperaturu zraka za koji stepen.<\/p>\n
Drugi na\u010din rashla\u0111ivanja objekata bila je sama arhitektura, koja je varirala od podneblja do podneblja.<\/p>\n
U Starom Rimu su kroz ku\u0107e pravljeni kanali kroz koje je tekla svje\u017ea hladna voda. Cijevi za vodu postavljane su i kroz same zidove, \u0161to mnogi nazivaju prvim sistemima centralne klime.<\/p>\n
Na Bliskom Istoku su na ku\u0107ama gra\u0111eni takozvani vazdu\u0161ni tornjevi, koji su svojim sistemom specifi\u010dno raspore\u0111enih otvora omogu\u0107avali da vazduh struji kroz objekte i na taj na\u010din ih rashla\u0111uje.<\/p>\n
Tornjevi su bili razli\u010diti od pokrajine do pokrajine, prilago\u0111eni vjetrovima koji pu\u0161u u tom kraju, vla\u017enosti zraka i koli\u010dni pijeska i pra\u0161ine u zraku.<\/p>\n
Ova rje\u0161enja su bila zanemarena u modernoj ahitekturi 20. vijeka, da bi o\u017eivjela u 21. kao idelan na\u010din da se prostor hladi, a smanji utro\u0161ak elektri\u010dne energije, samim tim i tro\u0161kovi.<\/p>\n
Kina je, pak, imala svoje arhitektonsko rje\u0161enje \u2013 svjetlarnike, takozvane “nebeske bunare” u krovovima, kroz koje je svje\u017e zrak ulazio direktno u centar objekta. Raspored prostorija oko svjetlarnika je bio takav da sun\u010deve zrake nisu uspijevale zagrijati prostor ispod svjetlarnika.<\/p>\n
Ispod otvora u krovovima se \u010desto nalazilo i korito za skupljanje ki\u0161nice, pa je voda koja je iz njega isparavala dodatno hladila prostor i osiguravala vlagu za raslinje.<\/p>\n
Naravno, tu su i lepeze kao prete\u010da ventilatora. Prvo su bile napravljene od li\u0161\u0107a, papira, tkanina, polukru\u017enog oblika kako bi se \u0161to lak\u0161e dr\u017eale i njima se hladilo.<\/p>\n
Prvi elektri\u010dni ventilator nastao je 1880. godine, a po\u010detkom 20. vijeka po\u010deli su bio dio doma\u0107instva.<\/p>\n
Prvi klima ure\u0111aj, najsli\u010dniji onom koji mi danas poznajemo, izumio je ameri\u010dki in\u017eenjer Willis Carrier 1902. Godine, (Izvor: N1).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stanovnici drevnih civilizacija borili su se s vru\u0107inama kao i mi danas, s tim \u0161to nisu imali klima ure\u0111aje da im pomognu. Zbog toga su morali biti ma\u0161tovitiji, kako bi sebi olak\u0161ali \u017eivot s onim \u0161to imaju. Tokom vrelih ljetnih dana svi na terasama kafi\u0107a i restorana tra\u017eimo mjesto blizu ventilatora s raspr\u0161iva\u010dima vode kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":373920,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-373917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":373921,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373917\/revisions\/373921"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/373920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}