{"id":373800,"date":"2023-07-15T07:54:58","date_gmt":"2023-07-15T05:54:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=373800"},"modified":"2023-07-15T07:54:59","modified_gmt":"2023-07-15T05:54:59","slug":"odgodjena-transparentnost-nije-transparentnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/15\/odgodjena-transparentnost-nije-transparentnost\/","title":{"rendered":"Odgo\u0111ena transparentnost nije transparentnost"},"content":{"rendered":"

Autorke: \u00c1ngela Bernardo, Eva Belmonte<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zakoni o transparentnosti u Europi se, u praksi, sukobljavaju s proizvoljnom primjenom ograni\u010denja, nedostatkom resursa ili izostankom odgovora administracije, a kr\u0161enja zakona ostaju bez posljedica. Italija, Njema\u010dka i \u0160panjolska dopu\u0161taju najsporije odgovore na zahtjeve za javnim informacijama.<\/p>\n

Javna tijela u Italiji, Njema\u010dkoj i \u0160panjolskoj imaju zadani rok od mjesec dana da odgovore na zahtjeve za pristup informacijama od javnog zna\u010daja. Iako je rok najdulji od svih zemalja koje su ispitane u istrazi koju je vodio Civio s \u010dlanovima Europske mre\u017ee za podatkovno novinarstvo, ni taj rok nije uvijek ispo\u0161tovan.<\/p>\n

Druga je krajnost Slova\u010dka, koja svojim tijelima javne vlasti daje samo osam radnih dana za odgovor, isklju\u010duju\u0107i vikende i dr\u017eavne praznike. Poljska, Portugal, Hrvatska i \u010ce\u0161ka preko svojih zakona o transparentnosti daju javnim tijelima gotovo pola mjeseca da odgovore na zahtjeve. Slovenija i Gr\u010dka dopu\u0161taju 20 radnih dana, \u0161to ih svrstava gotovo na kraj analiziranih zemalja.<\/p>\n

Ono \u0161to dijeli deset europskih zemalja obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem jest op\u0107i nedostatak uskla\u0111enosti s pravilima transparentnosti. \u201cZakon je dobar. Problem je njegova provedba\u201d, ka\u017ee Dijana Priba\u010di\u0107 Juri\u0107 iz H-Altera. \u201cImali smo slu\u010dajeva da smo nakon dugotrajnog administrativnog postupka informacije o na\u0161im novinarskim zahtjevima dobili tek nakon dvije do tri godine, kada vi\u0161e nisu novinarski relevantni\u201d, dodaje Toni Gabri\u0107, glavni urednik istog medija. Prema izvorima s kojima je razgovarao Civio, isto se doga\u0111a i u \u0160panjolskoj, Portugalu i Gr\u010dkoj.<\/p>\n

\n

Za\u0161to (\u010desto) izostaje ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog zna\u010daja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Na\u017ealost, nije uobi\u010dajeno da se zahtjevima za pristup informacijama udovolji u razumnom vremenskom roku, \u010dak i uz pozitivno mi\u0161ljenje vije\u0107a za transparentnost, ako ono postoji. \u201cUkoliko subjekt ne dostavi podatke ili ne odgovori, jedina mogu\u0107nost je da ih se tra\u017ei upravnim sporom. To mo\u017ee potrajati godinama, \u010dak i desetlje\u0107ima,\u201d ka\u017ee Daniel Kerekes, podatkovni novinar u slova\u010dkoj organizaciji Denn\u00edk N. Javni subjekti u \u0160panjolskoj ponekad ignoriraju odluke Vije\u0107a za transparentnost i dobro upravljanje, koje nema ovlasti izricanja sankcija.<\/p>\n

U praksi ovakve situacije otra\u017eavaju ostvarivanje prava na informiranje. U Italiji, prema Luci Giuntiju iz organizacije Openpolis, \u201cpostupak ima implicitnu cijenu u smislu vremena i resursa (npr. odvjetnici koji mogu pratiti slu\u010daj)\u201d, \u0161to zna\u010di da veliki dio gra\u0111ana ne podnosi zahtjeve za pristup informacijama ili ne nastavljaju dalje s pravnim postupkom.<\/p>\n

Prema Arneu Semsrottu, glasnogovorniku FragDenStaata, \u201cglavni problemi u Njema\u010dkoj su spori odgovori i naknade. Mogu\u0107e je da vlasti uzmu do 500 \u20ac po zahtjevu\u201d ako \u0107e im za to biti potrebno vi\u0161e radnog vremena od onoga \u0161to je razumno. I ne samo to, iako je prema federalnom zakonu rok za odluku mjesec dana, oni koji tra\u017ee informacije, a ne dobiju ih, moraju \u010dekati tri mjeseca da ulo\u017ee \u017ealbu. To zna\u010di da se u mnogim slu\u010dajevima stvarno vrijeme za odgovor na zahtjeve odga\u0111a dulje od \u010detiri tjedna odre\u0111ena zakonom.<\/p>\n

Kao rezultat toga, zajedni\u010dki je trend da se podnositelji zahtjeva gotovo neprestano moraju boriti kako bi dobili podatke od javnih uprava. Osim toga, vlasti tako\u0111er mogu ograni\u010diti pristup javnim informacijama ograni\u010denjima koja se pretvaraju u stvarne prepreke. Me\u0111u uobi\u010dajenim izuzecima su pravo na privatnost, ekonomski i komercijalni interesi ili nacionalna sigurnost. Primjena ovih ograni\u010denja \u010desto je neujedna\u010dena, \u0161to stvara nesigurnost za podnositelje zahtjeva. Primjerice, takav je slu\u010daj s Poljskom. \u201cRazlozi za nepru\u017eanje informacija mogu biti proizvoljni\u201d, ka\u017ee urednica Urszula Kifer iz Frontstoryja.<\/p>\n

Osim Italije i \u0160panjolske, \u010diji su zakoni o transparentnosti noviji, ve\u0107ina zemalja ispitanih u ovom istra\u017eivanju ima zakone o transparentnosti stare gotovo \u010detvrt stolje\u0107a, ali ni te zemlje nisu rije\u0161ile probleme s provedbom svojih zakona o transparentnosti. U nekim slu\u010dajevima, kao \u0161to je Gr\u010dka, regulatorno brbljanje ometa pravo pristupa. To je prepreka za osiguranje transparentnosti, unato\u010d \u010dinjenici da su zakoni na papiru ozna\u010dili prekretnicu u pogledu javne odgovornosti.<\/p>\n

\n

Na su\u0111enju za obranu prava na znanje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U \u0160panjolskoj je Civio oti\u0161ao na sud kako bi obranio transparentnost i potrebu da javne uprave budu odgovorne. Godine 2020. \u0161panjolski Vrhovni sud slo\u017eio se s Civiom i presudio da se pravo na pristup javnim informacijama tako\u0111er odnosi na informacije prije stupanja na snagu \u0161panjolskog zakona o transparentnosti. Prije toga, 2019. godine, Vrhovni sud tako\u0111er je usvojio \u017ealbu Civija za informacijama o privremenom osoblju Revizorskog suda, daju\u0107i prednost javnom interesu pred za\u0161titom osobnih podataka. Trenutno se Civio nastavlja boriti na sudu kako bi osigurao algoritamsku transparentnost i pristup javnim informacijama vezanim uz cijene lijekova i sankcije koje izri\u010de Inspekcija rada i socijalne skrbi.<\/p>\n

Izvor: Civio
\nPrevela Marina Kelava.
\n\u010clanak je objavljen u suradnji s Europskom mre\u017eom za data novinarstvo.<\/p>\n

Odgo\u0111ena transparentnost nije transparentnost<\/a><\/p><\/blockquote>\n