{"id":373750,"date":"2023-07-15T07:45:13","date_gmt":"2023-07-15T05:45:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=373750"},"modified":"2023-07-14T09:48:12","modified_gmt":"2023-07-14T07:48:12","slug":"sta-znaci-ako-ne-sanjate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/15\/sta-znaci-ako-ne-sanjate\/","title":{"rendered":"\u0160ta zna\u010di ako ne sanjate?"},"content":{"rendered":"<p>Osim \u0161to su snovi misteriozni onima koji ih sanjaju, tako\u0111e su i stru\u010dnjacima. Ali poznato je da su snovi neurobiolo\u0161ki proces, ba\u0161 kao i razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<p>Snovi su rezultat poja\u010dane aktivnosti u na\u0161em neokorteksu, najudaljeniji sloj na\u0161eg mozga. istra\u017eiva\u010di jo\u0161 uvek poku\u0161avaju da shvate kako razli\u010dite vrste snova (poput lucidnog sanjanja) aktiviraju razli\u010dita podru\u010dja.<\/p>\n<p>Iako jo\u0161 nije utvr\u0111eno za\u0161to sanjamo ili \u0161ta ta\u010dno na\u0161i snovi zna\u010de, postoje teorije, prenosi MBG.<\/p>\n<p>Prema Majklu J. Breusu, sertifikovanom stru\u010dnjaku za spavanje, sanjanje se odnosi na obradu i obnavljanje podataka. \u201eJedna od funkcionalnih svrha sanjanja je preme\u0161tanje informacija iz va\u0161e kratkoro\u010dne u dugoro\u010dnu memoriju\u201d, obja\u0161njava.<\/p>\n<p>\u201cTo kretanje podataka, predstavljeno je u va\u0161em mozgu kao ova vrsta fantasti\u010dnih slika koje nazivamo snovima. Svi mi do\u017eivljavamo emocionalne doga\u0111aje, a snovi su odraz obrade, razumevanja i nadogra\u0111ivanja tih doga\u0111aja\u201c, tvrdi Breus.<\/p>\n<p>Osim emocionalne obrade i konsolidacije pam\u0107enja, snovi su godinama bili izvor kreativnosti i inspiracije.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to neki ljudi ne sanjaju?<\/strong><\/p>\n<p>To zapravo nije ta\u010dno. \u010cinjenica je da svi sajnaju.<\/p>\n<p>Oni koji misle da \u201cne sanjaju\u201d zapravo do\u017eivljavaju duboki zaborav. \u201cOno \u0161to se doga\u0111a ve\u0107ini ljudi je da kada se probude ne\u0161to izazove izvr\u0161nu funkciju da izbri\u0161e ono \u0161to im je u glavi\u201d, ka\u017ee Breus. Neprirodna bu\u0111enja poput alarma ili razdra\u017eenog gladnog ljubimca mogu lako da spre\u010de prise\u0107anje snova. \u201cIzvr\u0161na funkcija preuzima pre nego \u0161to se memorijalna obrada nastavi\u201d, dodaje.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina na\u0161ih snova doga\u0111a se tokom REM faze spavanja. Prema Breusu, oko 80 odsto REM faze spavanja sprovodi se sanjaju\u0107i, iako mo\u017eete sanjati i u drugim fazama sna.<\/p>\n<p>Velike su \u0161anse da \u0107e, ako probudite nekoga u REM fazi, biti usred sna.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko scenarija koji mogu da spre\u010de REM spavanje i, posledi\u010dno, sanjanje. Kao \u0161to Breus obja\u0161njava: \u201cLekovi za spavanje, anksioznost, depresiju, \u010dak i lekovi protiv bolova mogu da imaju dramati\u010dan efekat na smanjenje REM faze sna.\u201d Manje REM faze sna zna\u010di manje materijala iz snova kojeg mo\u017eemo da se prisetimo, a odre\u0111eni dodaci isrhrani, alkohol i kofein tako\u0111e mogu da imaju negativan uticaja na REM fazu sna.<\/p>\n<p><strong>Da li je lo\u0161e ako ne sanjate, odnosno ne se\u0107ate se?<\/strong><\/p>\n<p>Snovi su bitni za ljudsko iskustvo. Za one koji se ne se\u0107aju svojih snova to mo\u017eda deluje jezivo ili se ose\u0107aju kao da ne\u0161to propu\u0161taju. Ali \u201cne sanjati\u201d nije lo\u0161e.<\/p>\n<p>\u201cLjudi mere dubinu svog sna na temelju toga se\u0107aju li se \u0161ta su sanjali\u201d, ka\u017ee Breus. Me\u0111utim, on smatra da je povezanost izme\u0111u pam\u0107enja snova i kvalitete sna problemati\u010dno. Svaka osoba sanja i zbog toga je pretpostavka da je na\u0161 san lo\u0161 jer se ne mo\u017eemo setiti svojih snova neta\u010dna i nepotpuna procena.<\/p>\n<p><strong>Kako se setiti svojih snova?<\/strong><\/p>\n<p>\u201cProbudite se svaki dan otprilike u isto vreme\u201d, savetuje Breus. \u201cCirkadijalna doslednost omogu\u0107ava va\u0161em mozgu da zna kada treba iza\u0107i iz REM faze sna.\u201d Ako se tokom tri nedelje stalno budite u 7 ujutru, ceo raspored spavanja \u0107e vam reagovati. Ne samo da \u0107ete po\u010deti prirodno da se budite u to vreme, ve\u0107 \u0107ete tako\u0111e iza\u0107i iz REM faze sna s velikom verovatno\u0107om da \u0107ete se setiti svojih snova.<\/p>\n<p>Tako\u0111e savetuje vo\u0111enje dnevnika snova u koji biste bele\u017eili snove \u010dim se probudite, \u0161to je odli\u010dan na\u010din za ja\u010danje \u201cmi\u0161i\u0107a\u201d prise\u0107anja. Osim toga, Breus preporu\u010duje da ne \u017eurite s ustajanjem kad se probudite. Nekoliko trenutaka mirnog le\u017eanja kad se probudite uveliko pobolj\u0161ava va\u0161e \u0161anse da se prisetite snova.(Izvor: n1info.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osim \u0161to su snovi misteriozni onima koji ih sanjaju, tako\u0111e su i stru\u010dnjacima. Ali poznato je da su snovi neurobiolo\u0161ki proces, ba\u0161 kao i razmi\u0161ljanje. Snovi su rezultat poja\u010dane aktivnosti u na\u0161em neokorteksu, najudaljeniji sloj na\u0161eg mozga. istra\u017eiva\u010di jo\u0161 uvek poku\u0161avaju da shvate kako razli\u010dite vrste snova (poput lucidnog sanjanja) aktiviraju razli\u010dita podru\u010dja. Iako jo\u0161 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":323434,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-373750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373750"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":373753,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373750\/revisions\/373753"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}