{"id":373266,"date":"2023-07-10T08:29:09","date_gmt":"2023-07-10T06:29:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=373266"},"modified":"2023-07-10T08:29:09","modified_gmt":"2023-07-10T06:29:09","slug":"lov-na-crne-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/10\/lov-na-crne-ljude\/","title":{"rendered":"Lov na crne ljude"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>\u00a0Pi\u0161e: Gary Younge<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Kada su 2020. po\u010dele demonstracije pokreta Black Lives Matter, prvo u Sjedinjenim Dr\u017eavama a potom i \u0161irom sveta, glavna meta protesta nije bio Derek Chauvin, policajac iz Mineapolisa koji je ubio Georgea Floyda. Floydovo ubistvo izazvalo je sna\u017enu reakciju javnosti zato \u0161to je Chauvinova brutalnost jasno ukazala na jedan mnogo dublji problem. Video snimak Floydove smrti prikazao je ideologiju (superiornost bele rase) i sistem koji tu ideologiju podr\u017eava (rasizam) u njihovom najrazgoli\u0107enijem obliku: kao ubistvo sa dozvolom dr\u017eave. Ovaj doga\u0111aj je u narednim mesecima pokrenuo brojne debate, ne samo o postupanju policije u Americi, nego i o \u0161kolskim programima u Velikoj Britaniji, o repertoaru Pariske opere, o crnom pomaga\u010du holandskog Deda Mraza, kao i o razlikama u broju smrtnih ishoda u pandemiji kovida-19 u zavisnosti od boje ko\u017ee.<\/p>\n<p>Kada je devet meseci kasnije Chauvin izveden pred sud, tu\u017eiocu nije bilo lako da postupak svede i ograni\u010di na su\u0111enje za zlo\u010din jednog \u010doveka. \u201eRe\u010deno vam je\u2026 da je George Floyd izgubio \u017eivot zato \u0161to je imao preveliko srce\u201c, obratio se poroti Jerry Blackwell iz tu\u017eila\u0161tva, odgovaraju\u0107i na tvrdnje odbrane da je Floydovo srce bilo uve\u0107ano i oslabljeno usled kori\u0161\u0107enja droga. \u201eIstina je da je Floyd umro zato \u0161to je Chauvinovo srce bilo premalo.\u201c<\/p>\n<p>\u201eNema plemenitijeg posla od rada u policiji\u201c, rekao je dr\u017eavni tu\u017eilac Steve Schleicher. \u201eAli da budemo sasvim precizni, dr\u017eava Minesota ovaj postupak vodi protiv Dereka Chauvina, a ne protiv policije\u2026 Ovo nije su\u0111enje policiji. Danas se sudi po\u010diniocu zlo\u010dina. Za dobre policajce nema ni\u010dega goreg od lo\u0161ih policajaca koji kr\u0161e pravila.\u201c<\/p>\n<p>Takvo ograni\u010davanje uloga u ovom postupku bilo je korisno utoliko \u0161to je poroti olak\u0161alo dono\u0161enje odluke o krivici po\u010dinioca. S druge strane, ogra\u0111ivanje dr\u017eavnog tu\u017eioca bilo je nepo\u0161teno. Sedmicu pre Schleicherove zavr\u0161ne re\u010di, na samo 15 minuta vo\u017enje od sudnice, policajac je zaustavio i ubio \u010doveka po imenu Daunte Wright. Manje od pola sata pre dono\u0161enja presude, policajac u Kolambusu u Ohaju ubio je 16-godi\u0161njakinju po imenu Ma\u2019Khia Bryant koja je navodno nekome pretila no\u017eem. Chauvin ne predstavlja izuzetak ni po \u010demu osim po tome \u0161to je progla\u0161en krivim i osu\u0111en.<\/p>\n<p>U raspravama o rasi va\u017enu ulogu imaju na\u0161i pogledi na individualnu i kolektivnu odgovornost: neki ljudi veruju da je problem u lo\u0161im ljudima i njihovim stavovima; drugi se fokusiraju na dr\u017eavne politike, njihovo sprovo\u0111enje i raspodelu mo\u0107i. U knjizi Ovo je na\u0161 grad (We Own This City) Justin Fenton je ispri\u010dao pri\u010du o lo\u0161im ljudima i njihovim postupcima. U isto vreme \u2013 iako mu to mo\u017eda nije bila namera \u2013 pokazao je kako funkcioni\u0161e sistemska diskriminacija, koga najvi\u0161e poga\u0111a i kako se odr\u017eava. Fentonov britki stil dr\u017ei pa\u017enju \u010ditalaca. Za razliku od Jill Leovy, koja u knjizi U getu (Ghettoside) detaljno opisuje istragu jednog ubistva u Los An\u0111elesu, ili Tima Pritcharda u knjizi o \u017eivotu londonske bande, \u017divot na ulici (Street Boys), Fenton se nijednog trenutka ne udaljava od glavnog toka pri\u010de. O\u010digledno je u pitanju knjiga koju je pisao novinar \u2013 sa detaljnim prikazima svih doga\u0111aja, uz brojne izvore i reference, ali bez \u0161irih analiza i komentara. Fenton je ukazao na sve klju\u010dne elemente, ali nije ih povezao u celinu.<\/p>\n<p>Izve\u0161tavaju\u0107i o kriminalu za Baltimore Sun, Fenton je bio u prilici da iz prve ruke prati slu\u010daj specijalne jedinice Gun Trace Task Force (GTTF) koju je osnovala gradska uprava za policiju, a koja se na\u0161la na meti istrage federalne policije. Narednik Wayne Jenkins i njegovi saradnici nisu samo uzimali drogu i novac uhap\u0161enih kriminalaca: \u010desto su drogu i oru\u017eje podmetali ljudima koji nisu bili kriminalci (ili bar u datom trenutku nisu \u010dinili ni\u0161ta protivzakonito); provaljivali su u domove uhap\u0161enih i plja\u010dkali ih; organizovali su potere za ljudima koji nisu ni\u0161ta skrivili i onda ih hapsili zato \u0161to su be\u017eali \u2013 jedna od takvih potera zavr\u0161ila se smr\u0107u progonjenog. Rutinski su postavljali ure\u0111aje za pra\u0107enje na automobile ljudi koje su planirali da oplja\u010dkaju, falsifikovali iskaze i dokumente da bi prikrili tragove, i mnogo puta la\u017eno svedo\u010dili pred sudom.<\/p>\n<p>Na primer, 22. marta 2016, Jenkins i njegovi ljudi primetili su crnca sa rancem kako ulazi u kombi. Kombi je vozio diler po imenu Oreese Stevenson; unutra su prona\u0161li 21.500 dolara i pola kilograma kokaina. Jenkins je uzeo Stevensonove klju\u010deve i u\u0161ao u njegovu ku\u0107u. Tamo je prona\u0161ao oru\u017eje, jo\u0161 kokaina i torbe s novcem. Nije imao nalog za pretres. Onda je pozvao prijatelja po imenu Donny Stepp. Stepp je vlasnik agencije koja daje pozajmice za pla\u0107anje kaucije, a i sam je slu\u017eio zatvorsku kaznu zbog prodaje droge. Jenkins je zaplenjenu drogu davao Steppu da je ovaj proda, uzme svoj deo i ostatak novca preda Jenkinsu. \u201eOtvorio je vrata mog kamioneta\u201c, svedo\u010dio je Stepp, \u201ebacio na sedi\u0161te dva kilograma kokaina i rekao: \u2019Donny, idem na odmor. Mo\u017ee\u0161 li da mi donese\u0161 5000 dolara do kraja nedelje?\u2019\u201c<\/p>\n<p>Jenkins je naknadno pribavio nalog za pretres Stevensonove ku\u0107e. Policajcima je rekao da snimaju otvaranje ulaznih vrata, kao da prvi put ulaze unutra. U podrumu su prona\u0161li sef sa 200.000 dolara i uzeli polovinu novca. Onda su ponovili otvaranje sefa, ovog puta snimaju\u0107i sve telefonom i glume\u0107i iznena\u0111enje. \u201eNe dirajte ni\u0161ta\u201c, \u010duje se Jenkinsov glas. \u201eNe smemo ni\u0161ta da dodirujemo. Nastavi da snima\u0161, da nas posle ne bi optu\u017eivali\u201c. Pozvali su jedinicu za narkotike federalne policije, a onda se sastali u ku\u0107i jednog od \u010dlanova tima da podele novac \u2013 Jenkins je uzeo 40.000, ostala trojica po 20.000 dolara.<\/p>\n<p>Jenkins je prislu\u0161kivao Stevensonove pozive iz zatvora, \u017eele\u0107i da sazna da li \u0107e ovaj poku\u0161ati da povrati ukradeni novac. Stevenson je pozvao suprugu, Keonu Holloway, i zatra\u017eio da mu prona\u0111e dobrog advokata: policajci su mu ukrali \u010dak i sat Breitling Navitimer, vredan oko 4000 dolara. Jenkins je zaklju\u010dio da bez pomo\u0107i supruge Stevenson ne\u0107e uspeti da anga\u017euje dobrog advokata, pa je poku\u0161ao da ih posva\u0111a tako \u0161to joj je podmetnuo pismo u kom nepoznata \u017eena obave\u0161tava Stevensona da je ostala u drugom stanju. Ali to nije uspelo. Slu\u010daj protiv Stevensona, koji je prethodno slu\u017eio zatvorsku kaznu od 11 godina zbog u\u010de\u0161\u0107a u prodaji heroina vrednog 27 miliona dolara, kona\u010dno je odba\u010den kada je sudija ocenio da je hap\u0161enje bilo nezakonito. Stevensonov advokat je pri\u0161ao Jenkinsu ispred sudnice i rekao mu: \u201eNe znam \u0161ta ta\u010dno radi\u0161, ali svi mi govore isto. Plja\u010dka\u0161, krade\u0161 i svima otima\u0161 novac.\u201c<\/p>\n<p>Takve kriminalne radnje specijalne jedinice trajale su \u010ditavu jednu deceniju, od 2007. do 2017. Fenton svoju pri\u010du postavlja u okvir aktuelnih promena u lokalnim i rasnim politikama. Zahtevi da se broj ubistava u gradu smanji primorali su gradske \u010delnike da ohrabre o\u0161trije postupanje policije, uz nagla\u0161avanje statistike i broja hap\u0161enja kao glavnih merila uspeha. Specijalna jedinica je zaustavljala i pretresala sve vi\u0161e ljudi, doprinose\u0107i tako iluziji dobrog policijskog rada. To je ohrabrilo Jenkinsa i njegove ljude, a prividna nedodirljivost ih je u\u010dinila neopreznim. Zahtevi za odgovornije i primerenije postupanje policije, koji su posle demonstracija pokreta Black Lives Matter 2014. godine bili sve glasniji, u takvom okru\u017eenju nisu imali nikakvog efekta.<\/p>\n<p>Istraga federalnih inspektora protiv pripadnika specijalne jedinice uvedena je kao paralelni tok u Fentonovoj knjizi. Sve je po\u010delo kada su na automobilu dilera Aarona Andersona okru\u017eni istra\u017eitelji prona\u0161li ure\u0111aj za pra\u0107enje za koji nije postojao odgovaraju\u0107i policijski nalog. Kada su oti\u0161li na Andersonovu adresu, otkrili su da je brava obijena i da je stan ispreturan. Ubrzo su ustanovili da prona\u0111eni ure\u0111aj za pra\u0107enje ne pripada policiji, ve\u0107 je privatno vlasni\u0161tvo Johna Clewella, jednog od pripadnika elitne jedinice, i odlu\u010dili da obaveste FBI. Pokazalo se da je jedan od ljudi iz Jenkinsovog tima \u017eiveo u blizini Andersonovog stana. \u0160ta ako je policija provalila u Andersonov stan? \u201eNisam mogao da verujem \u0161ta govorim\u201c, izjavio je kasnije jedan od detektiva. Prikupljeni tragovi i dokazi bili su dovoljni za nalog za prislu\u0161kivanje, \u0161to je donelo nove tragove i dokaze. Od devet pripadnika jedinice, osmorica su osu\u0111eni i upu\u0107eni na izdr\u017eavanje kazni u federalnom zatvoru 2017. godine.<\/p>\n<p>U poslednjih 20 godina Baltimor je za kriminal ono \u0161to je London 19. veka bio za siroma\u0161tvo. Tome je u velikoj meri doprineo David Simon, nekada i sam novinar Baltimore Suna, \u010dije su knjige Ubistvo: jedna godina na ulicama smrti i \u0106o\u0161ak: jedna godina u \u017eivotu kvarta u centru grada (koju je pisao zajedno sa Edom Burnsom) iskori\u0161\u0107ene za snimanje vi\u0161e TV programa, uklju\u010duju\u0107i i jednu od najuspe\u0161nijih TV serija \u2013 The Wire. Baltimor spada me\u0111u ameri\u010dke gradove sa najve\u0107im brojem ubistava. Ekonomski i dru\u0161tveni koreni problema ovog grada veoma su duboki. Sedamdesetih godina 20. veka, pribli\u017eno jedna tre\u0107ina stanovnika Baltimora radila je u proizvodnji; do 2010. taj udeo je pao na 7 procenata. Mnogi nekada sigurni poslovi zamenjeni su slabo pla\u0107enim i neizvesnim poslovima u sektoru usluga, a stopa nezaposlenosti je veoma visoka. Baltimor je bio \u0161esti najve\u0107i grad u Americi 1950. godine. Od tada se broj stanovnika smanjio za 40 procenata i sada je to po veli\u010dini 13. grad u Americi. Svaka peta odrasla osoba i svako tre\u0107e dete \u017eive u siroma\u0161tvu. Bio sam u Baltimoru 2007. godine. Izve\u0161tavao sam o ubistvu 14-godi\u0161njeg Bernarda Simona u delu grada poznatom kao \u010ceri Hil. Taj deo grada me je podsetio na crna\u010dka naselja u Ju\u017enoj Africi, potpuno izolovan i siroma\u0161an, sa samo nekoliko prilaznih puteva. \u201eAko \u017eivi\u0161 na \u010ceri Hilu, verovatno \u0107e\u0161 tamo i zavr\u0161iti\u201c, rekla mi je Cathy McClain, izvr\u0161na direktorka Trasta \u010ceri Hil, lokalne organizacije koja poku\u0161ava da revitalizuje ovaj deo grada. \u201eNe znam kako to da promenimo\u201c, rekla je kada smo razgovarali o nasilju me\u0111u mladima. \u201eJednostavno ne mo\u017eemo da ih ubedimo da se \u017eivot nastavlja i posle tinejd\u017eerskih godina. Kao da ih uop\u0161te ne interesuje da do\u010dekaju starost. Radije bi nastavili da \u017eive kao slika na ne\u010dijoj majici. Napune 21 godinu i misle da su stari.\u201c<\/p>\n<p>Nije te\u0161ko uo\u010diti kako se ovaj proces rasijalizacije siroma\u0161tva odvijao. Merilend je nekada bio robovlasni\u010dka dr\u017eava, mada nije pripadao Konfederaciji. Belci su be\u017eali odavde i pre nego \u0161to je kapital po\u010deo da se povla\u010di, prvo 50-ih godina zbog desegregacije, a onda 60-ih zbog nereda. \u010cak 76 odsto stanovnika Baltimora 1950. godine \u010dinili su belci. Danas ih ima svega 27 odsto. Oni koji su oti\u0161li povukli su svoje resurse iz grada. U Knjizi Ameri\u010dki aparthejd: segregacija i stvaranje podklase (1993) Douglas Massey i Nancy Dentonopisuju pet \u201edistinktivnih dimenzija\u201c kojima se mo\u017ee meriti segregacija: neravnomernost, kao mera u kojoj su Afroamerikanci izra\u017eenije zastupljeni u nekim oblastima; izlo\u017eenost, nivo kontakta, ili odsustva kontakta, izme\u0111u crnih i belih ljudi; grupisanje, mera u kojoj su crne zone grupisane ili \u201erasute kao na \u0161ahovskoj tabli\u201c; koncentracija, da li manjinska grupa zauzima samo jedan manji deo grada; i centralizacija, koliko blizu centra grada \u017eive crni ljudi. One gradske zone koje imaju visok rezultat po \u010detiri parametra Massey i Denton opisuju kao zone \u201ehipersegregacije\u201c. Baltimor ima visoke rezultate u svih pet kategorija, naro\u010dito u centralizaciji i izolaciji. \u201eUnutar velikog, raznolikog i nagla\u0161eno mobilnog postindustrijskog dru\u0161tva\u201c, zaklju\u010duju autori, \u201ecrni ljudi zatvoreni u srce geta spadaju me\u0111u najizolovanije ljude na planeti.\u201c<\/p>\n<p>Broj ameri\u010dkih gradova u kojima se uo\u010dava hipersegregacija danas je manji nego pre 30 godina. Ali Baltimor je i dalje jedan od njih, a situacija se u me\u0111uvremenu pogor\u0161ala. Massey i Denton prime\u0107uju da je rasna segregacija naro\u010dito otporna na klasna pomeranja \u2013 stepen segregacije za crne ljude uglavnom ostaje nepromenjen \u010dak i kada zarade dosta novca. Teorija po kojoj crni ljudi mogu pobolj\u0161ati svoj polo\u017eaj ako vredno u\u010de, \u0161koluju se i na\u0111u dobar posao \u201efunkcioni\u0161e samo u filmovima\u201c, ka\u017ee Antonio Shropshire, diler koji je rutinski podmi\u0107ivao policajce i odlazio na zabave sa \u010dlanovima GTTF tima pre nego \u0161to ga je uhapsila federalna policija. \u201eVeoma mali broj ljudi \u0107e uspeti da se tako izvu\u010de odavde. Ve\u0107ina radi ono \u0161to vide da svi rade \u2013 mo\u017ee\u0161 da bude\u0161 diler ili ubica. Gleda\u0161 kako neki tvoj ujak, ro\u0111ak ili porodi\u010dni prijatelj prodaje drogu i dobro zara\u0111uje, i ka\u017ee\u0161 sebi: \u2019Dosadilo mi je da budem siroma\u0161an\u2019.\u201c Tre\u0107ina mladih crnaca je nezaposlena, dok je me\u0111u mladim belcima nezaposlen tek svaki deseti. Crni ljudi u proseku zara\u0111uju ne\u0161to malo vi\u0161e od polovine plate koju dobijaju belci. U \u010detrnaest gradskih zona Baltimora o\u010dekivani \u017eivotni vek je kra\u0107i od onog u Severnoj Koreji. Siroma\u0161tvo je ovde vezano pre svega za rasu; kao i kriminal.<\/p>\n<p>Zahtevi pokreta Black Lives Matter i drugih aktivista da se smanje bud\u017eeti za policiju prihvataju logiku koja re\u0161enje za problem kriminala tra\u017ei na njegovom izvoru \u2013 ulaganjem u izgradnju stanova, kroz rehabilitaciju zavisnika, obrazovanje, razvoj slu\u017ebi za za\u0161titu mentalnog zdravlja \u2013 uz ukidanje praksi zaustavljanja, pretresanja, ubijanja, hap\u0161enja i zatvaranja, da bi se za\u010darani krug kriminalizacije kona\u010dno prekinuo. Poku\u0161aji da se grad kao \u0161to je Baltimor kontroli\u0161e uz pomo\u0107 policije, u odsustvu socijalnih slu\u017ebi i usred \u201erata protiv droge\u201c, osim \u0161to su osu\u0111eni na propast, direktno podsti\u010du ve\u0107 ra\u0161irenu kulturu brutalnosti i neka\u017enjivosti. Na su\u0111enju 2014. godine, Steven Loney, star 24 godine, optu\u017een, izme\u0111u ostalog, za napad vatrenim oru\u017ejem, obratio se sudiji slede\u0107im re\u010dima:<\/p>\n<p>\u201eSvi me \u0161aljete u zatvor. Zatvorite me. Tamo \u0107u postati jo\u0161 gori. Zar vam to nije jasno? Nije ta\u010dno da sam \u017eiveo na ulici. \u017diveo sam u zatvoru\u2026 Ka\u017eu da se drogiram od 17. godine, a u zatvoru sam od 19. \u010casni sudija, od 19. godine do danas na slobodi sam proveo 120 dana. Dr\u017eava mi nikada nije ponudila le\u010denje. Nikada ni\u0161ta nisu uradili za mene. I pitaju za\u0161to se drogiram. Vi me gurate u isti problem. \u0160aljete me u istra\u017eni zatvor, tamo gde se svi drogiraju. Naravno da mi treba pomo\u0107 Ali niko ne\u0107e da mi pomogne.\u201c<\/p>\n<p>Osu\u0111en je na devet godina.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>Sa nestajanjem poslova u proizvodnji i odlivom poreskih resursa, Baltimor je razvio sve odlike propale jednopartijske dr\u017eave. Grad ima demokratskog gradona\u010delnika od 1967: sada\u0161nji gradona\u010delnik, Brandon Scott, osvojio je 70 odsto glasova. Njegova prethodnica, Catherine Pugh, slu\u017ei zatvorsku kaznu zbog prevara i utaje poreza. Godinu dana pre nego \u0161to je osu\u0111ena, \u0161ef policije koga je ona imenovala dobio je kaznu od 10 meseci zatvora zbog utaje poreza.<\/p>\n<p>Ve\u0107 decenijama ovim gradom upravljaju bande, a jedna od tih bandi je policija. U periodu kada je specijalna jedinica GTTF bila aktivna, lokalnim zatvorom je upravljala Porodica crnih gerilaca. Tavon White, \u0161ef ove bande u baltimorskom zatvoru, dobio je petoro dece iz veza sa \u010detiri \u017eene zaposlene u zatvoru i kupio je BMV-a i mercedesa dok je slu\u017eio kaznu (Loney mu je bio desna ruka). Siroma\u0161ne i kriminalizovane gradske zone policija tretira kao okupiranu teritoriju i tako dodatno kriminalizuje lokalne zajednice, primenjuju\u0107i silu kao prvu meru. Nema demokratskog nadzora niti zakonskih posledica kada prekora\u010de ovla\u0161\u0107enja.<\/p>\n<p>Pripadnici GTTF ve\u0107inom su bili crni, \u0161to ukazuje na sistemsku prirodu ovog problema. Kada je sistem postavljen, boja ljudi koji ga koriste od sekundarnog je zna\u010daja ili sasvim irelevantna. Fentonova knjiga pokazuje kako su policajci bili podsticani da ispune arbitrarno postavljene kvote, a Jenkins je proizvodio rezultate koje su nadre\u0111eni tra\u017eili: prema sudskoj dokumentaciji, tokom 2005. godine u\u010destvovao je u vi\u0161e od 400 hap\u0161enja \u2013 ponekad i po pet puta u jednom danu. Ta hap\u0161enja \u010desto nisu donosila rezultate \u2013 od 2012. do 2016. tu\u017eioci su odbacili 40 odsto njegovih slu\u010dajeva povezanih sa posedovanjem oru\u017eja. Ipak, unutar policije svi su imali samo re\u010di hvale za Jenkinsa i njegov tim. \u201eWayne, tvoj doprinos je neprocenjiv\u201c, pisao mu je 2016. kapetan Kevin Jones, komandant obave\u0161tajne grupe. \u201eSvaki komad oru\u017eja i svako uhap\u0161eno lice doprinose suzbijanju nasilja vi\u0161e nego \u0161to mo\u017eemo zamisliti\u201c. Iste godine, zamenik \u0161efa policije je izjavio: \u201eTvoje vo\u0111stvo \u010dini nas velikim. Nastavi tako i \u010duvaj se\u201c. Dr\u017eava se oslonila na svoje autoritarne impulse, iako su sa rastom broja hap\u0161enja rasle su i stope kriminala. Niko nije bio bezbedan i niko se zbog toga nije ose\u0107ao odgovornim.<\/p>\n<p>Posle raskrinkavanja Harveya Weinsteina, scenarista Scott Rosenberg je izjavio: \u201eTo su svi znali. Mo\u017eda nismo znali ta\u010dne razmere\u2026 Ali znali smo da se ne\u0161to doga\u0111a. Znali smo da se tu ne\u0161to krije. Ne\u0161to odvratno. Ne\u0161to trulo.\u201c Svi su znali i \u0161ta se doga\u0111a u baltimorskoj policiji. U anketi obavljenoj 2000. godine, \u010detvrtina ispitanih policajaca je potvrdila da njihove kolege kradu novac ili drogu. U gradskom tu\u017eila\u0161tvu su imali crnu listu sumnjivih policajaca koje ne treba pozivati da svedo\u010de na sudu. Jedan od osu\u0111enih pripadnika GTTF, Maurice Ward, priznao je da je krao novac i pre nego \u0161to je Jenkins postavljen na \u010delo jedinice \u2013 \u201ene zato \u0161to sam siroma\u0161an ili zbog finansijskih problema \u2013 ve\u0107 zato \u0161to su to svi radili. \u017deleo sam da steknem poverenje kolega da bi me primili u specijalnu jedinicu, da vi\u0161e ne bih morao da patroliram.\u201c<\/p>\n<p>Ponekad je to bio pre\u0107utni sporazum. U opasnom gradu kao \u0161to je Baltimor, smatralo se da policajac ima pravo da prekr\u0161i manje va\u017ena pravila slu\u017ebe da bi izvr\u0161io va\u017ean zadatak. Jedan od pripadnika GTTF, Jemell Rayam, dobio je unapre\u0111enje dok je bio pod istragom u vezi sa upotrebom vatrenog oru\u017eja. Pre nego \u0161to je dobio pohvalu za pokazanu hrabrost i srebrnu zvezdu kao nagradu za \u010din zbog kog se na\u0161ao pod istragom, ponovo je pucao u jo\u0161 dvoje ljudi (u dve razli\u010dite prilike), u jednom slu\u010daju sa smrtnim ishodom. Policijski portparol je rekao da su policajci dobili instrukcije da za lo\u0161e momke treba pripremiti vatreno oru\u017eje, jer \u201elo\u0161i momci ho\u0107e da uzvrate\u201c. Rayam je osu\u0111en na 12 godina.<\/p>\n<p>Takvo rezonovanje bilo je o\u010digledno tokom vi\u0161e su\u0111enja na kojima su svedo\u010dili pripadnici GTTF: podrazumevalo se da iskaze crnih ljudi, od kojih su mnogi imali policijski dosije, ne treba shvatati previ\u0161e ozbiljno. Kada je advokat odbrane u jednom slu\u010daju opisao kako su Jenkins i njegovi ljudi falsifikovali dokaze protiv njegovog klijenta, pripadnici GTTF su se dogovorili da svi la\u017eno svedo\u010de. Sudija je odabrao da poveruje policajcima: \u201eAko je istina da je detektiv Jenkins fabrikovao informacije u svojim izve\u0161tajima, \u010dini mi se da bismo u ovom slu\u010daju morali da poverujemo da svi policajci iz jedinice kriju istinu\u201c. Porota je oslobodila policajce po svih 39 ta\u010dki optu\u017enice, osim one za neprimeren fizi\u010dki kontakt, za \u0161ta je Jenkins ka\u017enjen iznosom od jednog dolara.<\/p>\n<p>Freddie Gray je umro u Baltimoru 2015, u vreme kada je specijalna jedinica bila na vrhuncu svoje kriminalne karijere. Imao je 25 godina. Odrastao je sa samohranom majkom koja nije zavr\u0161ila srednju \u0161kolu. Porodica je \u017eivela u stanovima u kojima ponekad nije bilo struje, ali je bilo dosta farbe sa jedinjenjima olova: kod Freddiea i njegove dve sestre nivo olova u krvi bio je dva puta ve\u0107i od dozvoljenog, zbog \u010dega su imali problema sa koncentracijom, kontrolom impulsa i mentalnim zdravljem. Gray je napustio \u0161kolu kada je imao 14 godina, a prvi put je uhap\u0161en zbog posedovanja droge nedelju dana posle 18. ro\u0111endana. Tretiran je kao odrasli po\u010dinilac. U prvoj godini uslovne kazne hap\u0161en je vi\u0161e od 10 puta. Proveo je u zatvoru dve godine.<\/p>\n<p>Bio je 15. april kada je Gray, prolaze\u0107i sa grupom prijatelja kroz Gilmor Houms na zapadnoj strani Baltimora, ugledao dvojicu policajaca na biciklima. Gray nije prodavao drogu niti je kr\u0161io zakon, ali \u010dim je ugledao policajce po\u010deo je da be\u017ei. Oni su ga uhvatili i prona\u0161li kod njega sklopivi no\u017e, \u010dime je prekr\u0161io neki stari lokalni propis. Strpali su ga u policijski kombi. Kevin Moore, koji \u017eivi u blizini video je kako su ga policajci \u201esavili kao krabu, kao origami\u201c. Po\u010deo je da snima. Na video snimku, pi\u0161e Fenton, vidi se kako \u201eGray je\u010di u agoniji; dok su ga vukli prema kombiju, \u010dinilo se da mu se noge vuku\u201c. Poslednji snimak na kom se Gray vidi jo\u0161 \u017eiv napravio je Brandon Ross, jedan od njegovih prijatelja. Le\u017eao je na stomaku na podu kombija, nepokretan, a noge su mu visile napolje. Kada su 45 minuta kasnije stigli u policijsku stanicu, Gray nije vi\u0161e disao. Preba\u010den je urgentni centar Bolnice Univerziteta u Merilendu, gde je indukovana koma. Nikada se nije probudio.<\/p>\n<p>Gray je izgubio \u017eivot samo nekoliko meseci posle ubistva Michaela Browna u Fergusonu u Misuriju, \u0161to je dovelo do nastanka pokreta Black Lives Matter. Vest o Grayovoj smrti izazvala je nerede. Guverner Merilenda proglasio je vanredno stanje i pozvao nacionalnu gardu. Autopsija je pokazala da mu je vrat bio slomljen \u2013 \u0161to je povreda koja zahteva delovanje velike sile i mo\u017ee nastupiti ako se \u017ertva baca na zidove vozila u pokretu. Poznato je da su baltimorski policajci ponekad vodili uhap\u0161ene u takve \u201evratolomne vo\u017enje\u201c, uz puno naglih ko\u010denja i skretanja, sa zatvorenikom vezanih ruku u zadnjem delu kombija. Za \u0161estoricu ume\u0161anih policajaca organizovani su zasebni sudski postupci. U jednom postupku porota nije uspela da se dogovori o odluci; trojica policajaca su oslobo\u0111eni; optu\u017enice protiv ostalih su odba\u010dene. Ministarstvo pravde je objavilo podatak da baltimorska policija 44 odsto svojih zaustavljanja na ulici obavlja u dva crna dela Baltimora u kojima \u017eivi 11 odsto stanovnika grada.<\/p>\n<p>Onog istog dana kada je izve\u0161taj objavljen, Jenkins i njegovi ljudi po\u0161li su u \u201elov\u201c. Zaustavljali su crne ljude zbog malih prekr\u0161aja kao \u0161to je nevezivanje pojasa i pretresali ih bez povoda. Fenton izve\u0161tava da je jednog crnog mu\u0161karca u srednjim pedesetim godinama policija zaustavila 30 puta za manje od \u010detiri godine \u2013 nijedno od tih zaustavljanja nije dovelo do prijave ili kazne\u201c. Na drugom mestu u knjizi govori o \u010doveku koji je za tri meseca uhap\u0161en pet puta: jednom kada je izbacivao \u0111ubre, a drugi put zbog \u201ezadr\u017eavanja\u201c ispred sopstvene ku\u0107e. \u201eKako \u010dovek mo\u017ee da bude u prekr\u0161aju zbog stajanja ispred sopstvene ku\u0107e?\u201c, pitao se. Kao \u0161to je rekao jedan od prolaznika u Baltimoru posle Grayove smrti: \u201eNi ekspres lonac ne mo\u017ee sve da izdr\u017ei. Jednom mora da eksplodira.\u201c<\/p>\n<p>London Review of Books, 29.07.2021.<\/p>\n<p>Preveo \u0110or\u0111e Tomi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/lov-na-crne-ljude\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pescanik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Broj ameri\u010dkih gradova u kojima se uo\u010dava hipersegregacija danas je manji nego pre 30 godina. Ali Baltimor je i dalje jedan od njih, a situacija se u me\u0111uvremenu pogor\u0161ala<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292776,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-373266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373266"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":373269,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373266\/revisions\/373269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}