{"id":373167,"date":"2023-07-08T13:11:48","date_gmt":"2023-07-08T11:11:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=373167"},"modified":"2023-07-08T13:11:48","modified_gmt":"2023-07-08T11:11:48","slug":"globalno-zagrijavanje-utice-na-smanjenje-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/08\/globalno-zagrijavanje-utice-na-smanjenje-mozga\/","title":{"rendered":"Globalno zagrijavanje uti\u010de na smanjenje mozga"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su u novoj studiji, koja je analizirala klimatske podatke i ljudske ostatke tokom perioda od 50.000 godina, otkrili vezu izme\u0111u prethodnih klimatskih promjena i smanjenja veli\u010dine ljudskog mozga.<\/p>\n<p>&#8220;S obzirom na nedavne trendove globalnog zagrijavanja, od velike je va\u017enosti istra\u017eiti i razumjeti uticaj klimatskih promjena na veli\u010dinu ljudskog mozga i ljudsko pona\u0161anje&#8221;, pi\u0161e u studiji kognitivni nau\u010dnik D\u017eef Morgan Stibel iz Kalifornijskog muzeja prirodne istorije.<\/p>\n<p>Tokom istra\u017eivanja, stru\u010dnjaci su posmatrali kako se veli\u010dina mozga 298 primjeraka promijenila u posljednjih 50.000 godina i kako se te promjene odnose na podatke o globalnoj temperaturi, vla\u017enosti i padavinama. Primjetili su da kada je globalna temperatura porasla, prosje\u010dna veli\u010dina mozga se zna\u010dajno smanjila.<\/p>\n<p>Stibel i njegove kolege analizirali su podatke o veli\u010dini lobanje iz deset odvojenih studija, koje su uklju\u010divale ukupno 373 mjerenja sa 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50.000 godina. On je uklju\u010dio veli\u010dine tijela prilago\u0111ene geografskom regionu i polu u procjene za procjenu veli\u010dine mozga, pi\u0161e &#8220;Science Alert&#8221;.<\/p>\n<p>Ostaci su klasifikovani u \u010detiri grupe prema periodu u kome su ljudi \u017eivjeli: ostaci stari 100, 5.000, 10.000 i 15.000 godina. Zatim je uporedio veli\u010dinu mozga sa \u010detiri klimatska istra\u017eivanja, uklju\u010dujuc\u0301i podatke o temperaturi iz Evropskog projekta rudarenja leda na Antarktiku (EPICA), ledenog jezgra C.<\/p>\n<p>Naime, tokom analize ledenog jezgra C, stru\u010dnjaci su dobili ta\u010dna mjerenja povr\u0161inske temperature unazad vi\u0161e od 800.000 godina. U posljednjih 50.000 godina desio se posljednji glacijalni maksimum, \u0161to je uslovilo da prosje\u010dne temperature budu ni\u017ee do kraja kasnog pleistocena. Zatim, u holocenu, prosje\u010dne temperature su porasle, \u0161to nas je dovelo do dana\u0161njih dana.<\/p>\n<p>Analiza je pokazala op\u0161ti obrazac promjene veli\u010dine mozga kod ljudi, koji je u korelaciji sa klimatskim promjenama, odnosno sa povec\u0301anjem ili smanjenjem temperature. Primjec\u0301eno je da se tokom holocenskog zagrijavanja prosje\u010dna veli\u010dina mozga ljudi smanjila za vi\u0161e od 10.7 odsto.<\/p>\n<p>&#8220;\u010cak i neznatno smanjenje veli\u010dine mozga kod ljudi danas bi moglo zna\u010dajno uticati na na\u0161u fiziologiju. \u010cini se da se promjene u veli\u010dini mozga de\u0161avaju hiljadama godina nakon klimatskih promena&#8221;, obja\u0161njava Stibel. Ovaj evolucioni obrazac se desio u relativno kratkom vremenskom periodu, u rasponu od 5.000 do 17.000 godina, a trendovi sugeri\u0161u da trenutno globalno zagrijavanje mo\u017ee imati negativne efekte na ljudske kognitivne sposobnosti.<\/p>\n<p>&#8220;\u010cak i neznatno smanjenje veli\u010dine mozga kod ljudi danas bi moglo zna\u010dajno uticati na na\u0161u fiziologiju, na na\u010dine koji su trenutno neshvatljivi&#8221;, pi\u0161e Stibel u studiji.<\/p>\n<p>Analiza je pokazala da vla\u017enost i padavine tako\u0111e uti\u010du na veli\u010dinu mozga. Iako je temperatura zna\u010dajniji faktor, utvr\u0111ena je slaba korelacija izme\u0111u su\u0161nih perioda i ne\u0161to vec\u0301e zapremine mozga.<\/p>\n<p>Jo\u0161 uvijek postoje pitanja o tome \u0161ta ta\u010dno uzrokuje varijacije u veli\u010dini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promjene povezane sa razlikama u njihovoj veli\u010dini, ali izgleda da klima ne obja\u0161njava sve evolucione varijacije.<\/p>\n<p>Prema Stibelu, faktori ekosistema kao \u0161to su nivoi grabljivica, indirektni klimatski efekti kao \u0161to su vegetacija i neto primarna proizvodnja, ili neklimatski faktori kao \u0161to su kultura i tehnologija tako\u0111e mogu doprinijeti promjenama u veli\u010dini mozga.<\/p>\n<p>&#8220;Rezultati sugeri\u0161u da klimatske promjene predvi\u0111aju veli\u010dinu ljudskog mozga, a odre\u0111ene evolucione promjene u mozgu mogu biti odgovor na stres okoline&#8221;, zaklju\u010duje Stibel, prenosi &#8220;b92&#8221;.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje pod nazivom Klimatske promjene uti\u010du na veli\u010dinu mozga kod ljudi objavljeno je u \u010dasopisu &#8220;Brain, Behavior and Evolution&#8221;, prenose index.hr.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su u novoj studiji, koja je analizirala klimatske podatke i ljudske ostatke tokom perioda od 50.000 godina, otkrili vezu izme\u0111u prethodnih klimatskih promjena i smanjenja veli\u010dine ljudskog mozga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298752,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-373167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373167"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":373170,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373167\/revisions\/373170"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}