Sjutra se navr\u0161ava 31\u00a0godina od ratnog zlo\u010dina nad porodicom Klapuh, koji su na teritoriji Crne Gore izvr\u0161ili pripadnici vojske Republike Srpske. Iako je to bio prvi ratni zlo\u010din koji je\u00a0pravosna\u017eno presu\u0111en\u00a0u Crnoj Gori jo\u0161 davne 1996, samo jedan od petorice osu\u0111enih je izdr\u017eavao zatvorsku kaznu. Da bi preostala trojica osu\u0111enih, koji su \u017eivi, bili izvedeni pred lice pravde, neophodno je da sa Crnom Gorom sara\u0111uju Republika Srbija i Bosna i Hercegovina\u00a0(BiH).\u00a0Do toga \u0107e eventualno do\u0107i ako crnogorski ministar pravde poka\u017ee interes da izvr\u0161i pritisak na Srbiju da poslije vi\u0161e od 7 godina odgovori na zahtjev Crne Gore\u00a0za izru\u010denje osu\u0111enog\u00a0Zorana Vukovi\u0107a\u00a0i sazna\u00a0kona\u010dan stav\u00a0BiH\u00a0o primjeni prava prema Radomiru Kova\u010du i Zoranu Simovi\u0107u\u00a0u ovom predmetu.<\/p>\n
Ministar Kova\u010d Akciji za ljudska prava (HRA) nije odgovorio na ukupno pet pisama na tu temu.<\/p>\n
HRA se pridru\u017euje pro\u0161logodi\u0161njem apelu\u00a0Aleksandra\u00a0Sa\u0161e\u00a0Zekovi\u0107a, aktiviste za ljudska prava da se posmrtni ostaci porodice Klapuh sahrane na dostojanstven na\u010din, o tro\u0161ku dr\u017eave i sa dr\u017eavnim po\u010dastima na mjestu koje odredi porodica, posebno obzirom na \u010dinjenicu da presuda nije izvr\u0161ena poslije skoro tri decenije. Hasan, Ferida i Sena Klapuh sahranjeni su na privremenom groblju kod Trebjese, gdje se sahranjuju oni koji nemaju nikog iz porodice. Sahranila ih je op\u0161tina Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n
Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i k\u0107erku Senu ubili su u Plu\u017einama, 6. jula 1992, pripadnici odreda \u201cDragan Nikoli\u0107\u201d Vojske Republike Srpske (VRS), njih \u010detvorica, koji su za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, pravosna\u017eno osu\u0111eni u Crnoj Gori jo\u0161 1996. godine. Vi\u0161i sud u Podgorici je Janka Janji\u0107a, Radomira Kova\u010da, Zorana Simovi\u0107a i Zorana Vukovi\u0107a osudio na po 20 godina zatvora, a njihovog pomaga\u010da VidojaGolubovi\u0107a, na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivi\u010dnog djela i izvr\u0161ilaca. Su\u0111enju je prisustvovao samo Golubovi\u0107, koji je jedini i izdr\u017eao izre\u010denu kaznu, dok je ostalima su\u0111eno u odsustvu jer su bili u bjekstvu.<\/p>\n
Sud je utvrdio da su okrivljeni tri \u010dlana porodice Klapuh za novac prevezli iz Fo\u010de u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje, na rijeci Pivi, pucali su u njih i gurnuli ih niz liticu.<\/p>\n
Osu\u0111eni Vidoje Golubovi\u0107 je svjedo\u010dio:\u00a0Ja sam iza\u0161ao iz vozila i po nare\u0111enju Janji\u0107a posipao pijesak na tragove krvi koji su poticali od Hasana i Feride. \u0106erka Klapuha Sena je vri\u0161tala i molila da je ne ubiju i uputila se prema brani tunelom. Za istom su po\u0161li Zoran Simovi\u0107 i Zoran Vukovi\u0107 \u2026 u tunelu se \u010duo pucanj.<\/p>\n
Osu\u0111eni Zoran Vukovi\u0107 je u decembru 2015. godine uhap\u0161en u Srbiji na granic\u030cnom prelazu Kotroman, po me\u0111unarodnoj potjernici Crne Gore. Crna Gora je narednog mjeseca, u januaru 2016, uputila molbu za njegovo izru\u010denje Srbiji. U martu iste godine, Vi\u0161i sud u Beogradu je utvrdio da su ispunjeni svi uslovi za izru\u010denje Vukovi\u0107aCrnoj Gori. Me\u0111utim, ministri pravde Republike Srbije, Nikola Selakovi\u0107, Nela Kuburovi\u0107 i Maja Popovi\u0107 nijesu odlu\u010divali o Vukovi\u0107evom izru\u010denju, ni nakon dvije urgencije Ministarstva pravde Crne Gore u septembru 2018. i julu 2020. godine, protivno bilateralnom Ugovoru izme\u0111u Republike Srbije i Crne Gore o izru\u010denju, prema kome je Srbija morala \u201e\u0161to prije\u201c da odlu\u010di o zahtjevu Crne Gore i da je o tome obavijesti.<\/p>\n
Razlog tome je \u0161to se Vukovi\u0107, prema informacijama do kojih je do\u0161la HRA, od 23. decembra 2016. godine ne nalazi u ekstradicionom pritvoru. Srbija svoje kr\u0161enje me\u0111unarodne obaveze \u2013 da Vukovi\u0107a izru\u010di Crnoj Gori, krije ve\u0107 \u0161est i po godina, tako \u0161to njihova ministarka pravde Maja Popovi\u0107 uporno ignori\u0161e sve urgencije Crne Gore, upite Akcije za ljudska prava (HRA) o ovom predmetu, ali i pitanja medija. Me\u0111utim, ni Crna Gora ne pokazuje namjeru i dovoljno interesovanja da osu\u0111ene po\u010dinioce ratnih zlo\u010dina privede pravdi.<\/p>\n
HRA se ministru pravde Crne Gore Marku Kova\u010du, povodom ovog predmeta obra\u0107ala ukupno pet puta, u junu, julu, septembru i novembru 2022. godine, te junu 2023, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor o tome \u0161ta je Vlada Crne Gore preduzela da bi Vukovi\u0107a, Kova\u010da i Simovi\u0107a privela pravdi. Odgovor u ovom smislu je izostao i od predsjednika Vlade u tehni\u010dkom mandatu Dritana Abazovi\u0107a.<\/p>\n
Drugi osu\u0111eni, Radomir Kova\u010d, nalazi se na slobodi od jula 2013. godine, po\u0161to se poslije izdr\u017eavanja kazne na koju ga je osudio Ha\u0161ki tribunal zbog zlo\u010dina u Fo\u010di vratio u BiH. Za njim je Crna Gora prvo raspisala nacionalnu potjernicu u aprilu 2014. godine, a potom i me\u0111unarodnu potjernicu u februaru 2015. godine.<\/p>\n
HRA je od biv\u0161eg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavi\u0107a, u februaru 2021, obavije\u0161tena da je Ministarstvo pravde Crne Gore tek u decembru 2020. godine uputilo zamolnicu Ministarstvu pravde BiH da ta dr\u017eava preuzme izdr\u017eavanje kazne zatvora za Kova\u010da. Me\u0111utim, Sud BiH je u aprilu 2021. godine odbio da izvr\u0161i presudu u odnosu na njega, jer bilateralni Ugovor o me\u0111usobnom izvrs\u030cavanju sudskih odluka u krivic\u030cnim stvarima izme\u0111u BiH i Crne Gore propisuje da se izvrs\u030cenje nec\u0301e preuzeti kada je sudska odluka (c\u030cije se izvrs\u030cenje traz\u030ci) donijeta u odsustvu osu\u0111enog lica.<\/p>\n
HRA je ministru pravde Marku Kova\u010du, jo\u0161 prije vi\u0161e od godinu dana, u junu 2022. godine, predlo\u017eila kao mogu\u0107e rje\u0161enje problema ustupanje krivi\u010dnog gonjenja osu\u0111enih izvr\u0161ilaca ovog zlo\u010dina BiH, u cilju spre\u010davanja da oni prakti\u010dno budu amnestirani za izvr\u0161eni ratni zlo\u010din. Branimir Janjevi\u0107, generalni direktor Direktorata za me\u0111unarodnu pravosudnu saradnju u Ministarstvu pravde se na panelu HRA u januaru 2023. godine slo\u017eio da \u201ena\u010delo ne bis in idem predstavlja vjerovatno rizik za svakog tu\u017eioca ali ovaj slu\u010daj opravdava potrebu da se to na\u010delo mora kona\u010dno fleksibilnije posmatrati jer ne zna \u0161ta nam drugo preostaje da se u ovom slu\u010daju do\u0111e do pravde.\u201c\u00a0Me\u0111utim,\u00a0od od ministra pravde nismo dobili povratnu informaciju da li se ministarstvo bilo kako zalo\u017eilo za ostvarivanje pravde u ovom slu\u010daju.<\/p>\n
U odnosu na tre\u0107eg osu\u0111enog, Zorana Simovi\u0107a, Crna Gora je tako\u0111e raspisala me\u0111unarodnu potjernicu. Uprava policije Crne Gore je utvrdila da on ima prijavljeno prebivali\u0161te u BiH, ali da je nepoznato gdje se trenutno nalazi.<\/p>\n
\u010cetvrti osu\u0111eni, Janko Janji\u0107 \u201cTuta\u201d, izvr\u0161io je samoubistvo 2000. godine prilikom poku\u0161aja pripadnika SFOR-a da ga uhapse na osnovu optu\u017enice Ha\u0161kog tribunala.<\/p>\n
Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
HRA se ministru pravde Crne Gore Marku Kova\u010du, povodom ovog predmeta obra\u0107ala ukupno pet puta, u junu, julu, septembru i novembru 2022. godine, te junu 2023, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor o tome \u0161ta je Vlada Crne Gore preduzela da bi Vukovi\u0107a, Kova\u010da i Simovi\u0107a privela pravdi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317250,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-372908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372908"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372911,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372908\/revisions\/372911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}