{"id":372683,"date":"2023-07-03T19:17:45","date_gmt":"2023-07-03T17:17:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=372683"},"modified":"2023-07-03T19:17:45","modified_gmt":"2023-07-03T17:17:45","slug":"najvecem-rudniku-cinka-u-evropi-nije-mjesto-u-ekoloskoj-drzavi-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/07\/03\/najvecem-rudniku-cinka-u-evropi-nije-mjesto-u-ekoloskoj-drzavi-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Najve\u0107em rudniku cinka u Evropi nije mjesto u ekolo\u0161koj dr\u017eavi Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Autor: NVO Green Home\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Preko 50 komentara na Detaljni prostorni plan za prostor koncesionog podru\u010dja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo i Strate\u0161ku procjenu uticaja na \u017eivotnu sredinu za navedeni DPP, u kojima su argumenti zbog kojih smatramo da ponovno otvaranje rudnika Brskovo nije prihvatljivo za Crnu Goru, NVO Green Home je danas ,uputila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, povodom zavr\u0161etka javne rasprave za ova dva dokumenta.<\/p>\n

Argumente protiv ovakvog projekta, crpimo u dokumentima koja su na javnoj raspravi, ali i prethodnom iskustvu rada rudnika Brskovo, jalovi\u0161tem u Mojkovcu koje je decenijama zaga\u0111ivalo \u017eivotnu sredinu i uticalo na zdravlje gra\u0111ana Mojkovca i cijele Crne Gore ali i posljedicama rada rudnika koje su i danas prisutne u vidu zaga\u0111enja okolnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Dodatno, neprihvatljivim smatramo na\u010din organizacije javne rasprave i komunikaciju koja je ostvarena sa zainteresovanim gra\u0111anima tim povodom, a koju je pratilo niz kontroverzi, od nepo\u0161tovanja okupljenih gra\u0111ana od strane predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, napu\u0161tanjem javne rasprave, bez obezbje\u0111ivanja odgovora okupljenim gra\u0111anima, te javnih reakcija planera i obra\u0111iva\u010da plana.<\/p>\n

Planirani najve\u0107i rudnik cinka u Evropi ne smije biti pozicioniran u za\u0161titnoj zoni nacionalnog parka Biogradska gora u dr\u017eavi koja je po ustavnom opredjeljenju ekolo\u0161ka. Za\u0161titni pojas (zona) je shodno Zakonu o za\u0161titi prirode prostor koji se odre\u0111uje radi sprje\u010davanja, odnosno ubla\u017eavanja negativnih uticaja na ta podru\u010dja \u0161to je u direktnom nesaglasju sa otvaranjem rudnika u za\u0161titnoj zoni parka. Plan nije u skladu sa PPPN Biogradska gora i u potpunosti zanemaruje djelatnosti koje su planirane u za\u0161titnoj zoni parka a to su turisti\u010dke, sportske i poljoprivredne aktivnosti.<\/p>\n

Dva jalovi\u0161ta koja su planirana ovim projektom imaju planiranu zapreminu koja je skoro 5 puta ve\u0107a od prethodnog jalovi\u0161ta, \u010dime je rizik zaga\u0111enja rijeke Tare koji je konstantan petostruko ve\u0107i<\/h2>\n

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je moralo zatra\u017eiti mi\u0161ljenje od UNESCO-a vezano za realizaciju ovog projekta, imaju\u0107i na umu da se planirani prostor preklapa sa granicama rezervata biosfere Man & Biosphere, te da projekat prijeti da zagadi rijeku Taru i uti\u010de i na nacionalni park Durmitor, te da se radi o povr\u0161ini istra\u017eno-eksploatacionog podru\u010dja od 4,6 km\u00b2, od \u010dega se 71% nalazi pod \u0161umom.<\/p>\n

Dva jalovi\u0161ta koja su planirana ovim projektom imaju planiranu zapreminu koja je skoro 5 puta ve\u0107a od prethodnog jalovi\u0161ta, \u010dime je rizik zaga\u0111enja rijeke Tare koji je konstantan petostruko ve\u0107i. Prethodno jalovi\u0161te je sanirano 20 godina nakon \u0161to je zatvoren rudnik, radovi su trajali 6 godina i za njih je izdvojeno 10.6 miliona eura novca gra\u0111ana i donacija. U dokumentaciji se ne precizira da li je projektom predvi\u0111en SQ ra\u010dun za sredstva koja su namijenjena za proces zatvaranja i rekultivacije rudnika koja ne mogu biti potro\u0161ena u druge svrhe, te ostaje pitanje da li \u0107e se iza ovog projekta uop\u0161te realizovati rekultivacija.<\/p>\n

Ispitivanja tla, \u010dak i na poljoprivrednom zemlji\u0161tu, kao i ispitivanja povr\u0161inskih voda, koja su vr\u0161ena 30 godina nakon zatvaranja rudnika pokazuju pove\u0107ane vrijednosti te\u0161kih metala na gotovo svim analiziranim parametima i lokalitetima i govore nam u prilog tome koliko bi ozbiljne i dugotrajne posljedice na ekosisteme, ali i na zdravlje i kvalitet \u017eivota gra\u0111ana ovaj projekat imao. Te\u0161ki metali se u zemlji\u0161tu ne razgra\u0111uju lako i akumiliraju se u lancu ishrane, te na taj na\u010din dolazi do velike vjerovatno\u0107e uzrokovanja obziljne \u0161tete ljudskom organizmu.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan zabrinjavaju\u0107i faktor je u \u010dinjenici da se u podru\u010dju nalaze razbijena naselja koja se individualno snabdijevaju vodom u podru\u010dju na koje se radom rudnika voda mo\u017ee kontaminirati te\u0161kim metalima. Dodatno, u postoje\u0107oj infastrukturi i na\u010dinu rada ne sprovode se mjere sanitarne za\u0161tite za nijedno vodoizvori\u0161te u Mojkovcu, te da bi se radom rudnika pove\u0107ao rizik od kontaminacije vodoizvori\u0161ta i vode koja se koristi za pi\u0107e.<\/p>\n

U planu je prezentovano istra\u017eivanje javnog mnjenja bez informacije o tome ko je radio istra\u017eivanje, sa subjektivno postavljenom hipotezom i sugestivnim odgovorima u kojem je navodno anketirano stanovni\u0161tvo Mojkovca. Ovaj projekat \u0107e imati uticaj na \u017eivotnu sredinu i zdravlje gra\u0111ana \u0161ireg podru\u010dja i zahtjeva objektivno istra\u017eivanje javnog mnjenja gra\u0111ana cijele Crne Gore.<\/p>\n

Sa druge strane, Strate\u0161ka procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu za DPP za prostor koncesionog podru\u010dja za eksploataciju mineranih sirovina ne daje adekvatne mjere kojima \u0107e se smanjiti uticaj na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

Nedostaju odgovori na brojna pitnaja koja se ti\u010du za\u0161tite \u017eivotne sredine podru\u010dja projekta a mjere koje su date nisu konretizovane i samim tim ne\u0107e obezbijediti o\u010duvanje \u017eivotne sredine. Ostavljeno je investitoru da ocijeni koliko je \u201cbrzo\u201d zaista brzo i date su preporuke investitoru da primjeni tehnologije koje su \u201cnajbolje\u201d i sa \u201cnajmanjim uticajem\u201d \u0161to u praksi nema nikakvo zna\u010denje.\u00a0 Ni ne navodi se da se radi o za\u0161titnoj zoni parka ve\u0107 se prostor tretira kao podru\u010dje van za\u0161ti\u0107ene zone. Tako\u0111e, nije adekvatno naveden uticaj projekta na biodiverzitet za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja NP Biogradska gora i NP Durmitor.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Argumente protiv ovakvog projekta, crpimo u dokumentima koja su na javnoj raspravi, ali i prethodnom iskustvu rada rudnika Brskovo, jalovi\u0161tem u Mojkovcu koje je decenijama zaga\u0111ivalo \u017eivotnu sredinu i uticalo na zdravlje gra\u0111ana Mojkovca i cijele Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372684,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-372683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372683"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372685,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372683\/revisions\/372685"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}