{"id":372431,"date":"2023-06-29T09:00:30","date_gmt":"2023-06-29T07:00:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=372431"},"modified":"2023-06-29T09:00:30","modified_gmt":"2023-06-29T07:00:30","slug":"vestacka-inteligencija-i-prirodna-glupost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/29\/vestacka-inteligencija-i-prirodna-glupost\/","title":{"rendered":"Ve\u0161ta\u010dka inteligencija i prirodna glupost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Tomislav Markovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Kada se pojavio krajem pro\u0161le godine, ChatGPT je predstavljen kao \u010dudo nad \u010dudima. Zna sve i mo\u017ee sve, ni\u0161ta mu nije te\u0161ko, nemogu\u0107e ili nedostupno. Kako re\u010de jedan od reklamnih tekstova za ve\u0161ta\u010dku inteligenciju: \u201cChatGPT mo\u017ee da pru\u017ei odgovore na najrazli\u010ditija pitanja, da napi\u0161e novinski \u010dlanak, da prevede tekst, napi\u0161e pri\u010du, pesmu, verovatno i manji roman, da otkloni gre\u0161ku u programu, da vas posavetuje kako da u\u0161tedite novac, da vam napravi kompletnu web-stranicu, da recept za pravljenje punjenih paprika ili da vam organizuje letovanje iz snova. U principu mo\u017ee da odgovori na sva va\u0161a pitanja!\u201d<\/p>\n<p>Ba\u0161 na sva pitanja? Pa to nije softver, to je bo\u017eanstvo ili bar orakul u Delfima. U svakom slu\u010daju, jasno je da se radi o bi\u0107u (ako tako mo\u017ee da se ka\u017ee) koje u svakom pogledu vi\u0161estruko prevazilazi nas bedne smrtnike. Nadmo\u0107 ve\u0161ta\u010dke inteligencije nad \u010dovekom je tolika da \u0107e nas uskoro sve ostaviti bez posla, jer sve ume da radi bolje od nas. Zbogom novinarstvo, baj baj knji\u017eevnosti, pravnici kaputt, lektori i urednici \u2013 ispraznite<br \/>\nsvoje ladice, nau\u010dni istra\u017eiva\u010di \u2013 polako se opra\u0161tajte sa laboratorijama i institutima, ra\u010dunovo\u0111e neka probaju ne\u0161to s abakusom, a dizajneri mogu da pre\u0111u na uli\u010dno slikanje portreta, pre nego \u0161to ih zamene roboti.<\/p>\n<p>Nema\u010dki tabloid \u201cBild\u201d je ovih dana najavio otpu\u0161tanje dve stotine radnika, mahom lektora, urednika i urednika fotografije, \u010diji \u0107e posao ubudu\u0107e obavljati ve\u0161ta\u010dka inteligencija. Dobro, kakvo novinarstvo, takva i kadrovska re\u0161enja, nisu morali da \u010dekaju razvoj ve\u0161ta\u010dke pameti, mogli su i ranije nekim zaposlenima da prona\u0111u adekvatnu zamenu, na primer u vidu papagaja, ali ovako je jeftinije. ChatGPT, njegova bra\u0107a<br \/>\nvirtuelni asistenti i ostala digitalna posluga ne jedu zrnevlje, ne zanovetaju i nikada ne spavaju kao \u0161to to \u010dine one \u0161arene, brbljave, kre\u0161tave ptice.<\/p>\n<p><strong>Pono\u0107ni epilog ostavljenih o\u010diju<\/strong><br \/>\nKad je ve\u0107 nadmo\u0107ni oblik inteligencije dostupan, moglo bi se s njim i popri\u010dati, pre nego \u0161to me zameni i po\u010dne da pi\u0161e kolumne. Punjene paprike umem da napravim, letovanje smo ve\u0107 bezecovali i uplatili avans, web-stranica mi ne treba, umem i sam da \u0161tedim, u pisanju novinskih \u010dlanaka ponekad \u010dak i u\u017eivam, nema potrebe da mu ustupam to zadovoljstvo, roman ne bih da pi\u0161em, kompjuterske poezije sam se na\u010ditao\u00a0davnih dana, nisam bio posebno impresioniran, mada je bilo duhovitih momenata (na primer, \u201cSvinja je odli\u010dan pliva\u010d\u201d: \u201csada mi zubi vi\u0161e nisu va\u017eni ujedam \/ \u0161tipaljkama\u201d), \u0161ta da ga pitam.<\/p>\n<p>Hajde ne\u0161to jednostavno, ka\u017eem virtuelnom asistentu da mi napi\u0161e ne\u0161to o poeziji Rastka Petrovi\u0107a i R2D2 odmah krene: \u201cRastko Petrovi\u0107 bio je jedan od najzna\u010dajnijih srpskih pjesnika i pisaca 20. vijeka. Ro\u0111en je 1898. godine u Donjoj Crnu\u0107i, Srbija, a umro je 1949. godine u Parizu\u201d. \u010cekaj, Hale, stani malo, polako, kud si zapeo. Jeste Rastko ro\u0111en 1898. godine, jeste preminuo 1949. godine, ali otkud Donja Crnu\u0107a i Pariz? Ro\u0111en je u Beogradu, a umro je u Va\u0161ingtonu, gde je pre toga godinama bio na diplomatskoj slu\u017ebi. To su elementarne stvari, kako to ne zna\u0161? A ako ve\u0107 ne zna\u0161, za\u0161to izmi\u0161lja\u0161? \u0160ta ti je, Terminatore?<\/p>\n<p>Nije dobro po\u010delo, a nastavilo se jo\u0161 gore. Data je o poeziji napisao neko najop\u0161tije od svih op\u0161tih mesta koje ne bih navodio da ga ne obrukam na\u010disto, a onda je ponovo krenuo s takozvanim podacima: \u201cJedna od najpoznatijih zbirki poezije Rastka Petrovi\u0107a je \u2018Pono\u0107ni epilog\u2019, koja je objavljena 1920. godine\u201d. Rastko nikada nije objavio knjigu koja se zove \u201cPono\u0107ni epilog\u201d, niko drugi nije napisao knjigu tog naslova. Navedene godine Rastko nije objavio nijedno delo, \u201cBurleska gospodina Peruna boga groma\u201d pojavila se naredne, a \u201cOtkrovenja\u201d 1922. godine. Ima Rastko pesmu \u201cPono\u0107ne delije\u201d, iz rane faze, dok se jo\u0161 tra\u017eio, Svetlana Velmar-Jankovi\u0107 priredila je knjigu njegovih izabranih pesama pod naslovom \u201cPono\u0107ni delija\u201d 1970. godine, ali \u201cPono\u0107nog epiloga\u201d nigde nema, niti ga je bilo.<\/p>\n<p><strong>Kola\u017eiranje podataka<\/strong><br \/>\nSamanta je nastavila u istom duhu, pa je udarila u analizu Rastkovih pesama \u201cO\u010di\u201d i \u201cOstavljeni\u201d koje \u2013 poga\u0111ate \u2013 ne postoje. Mo\u017eda Rastko nikada nije napisao te pesme, ali Robokap pouzdano zna da u \u201cO\u010dima\u201d pesnik \u201cgovori o tuzi i patnji koje osje\u0107a zbog gubitka ljubljene osobe\u201d, a u \u201cOstavljenima\u201d o \u201cosje\u0107aju usamljenosti i napu\u0161tenosti\u201d. Ka\u017ee ovako: \u201cKroz svoje rije\u010di, on nam prenosi svoju patnju i tugu, te nas podsje\u0107a na va\u017enost me\u0111uljudskih odnosa\u201d. Niko ga nije obavestio da je Rastko ozbiljan pesnik, a ne banalni stihoklepac i rimer op\u0161te prakse.<\/p>\n<p>Borg me je na kraju informisao da je Petrovi\u0107eva poezija bila \u201cvrlo politi\u010dki anga\u017eovana\u201d, \u0161to je iznenadilo i mene i pokojnog pesnika, pa je kao primer naveo \u201cPesmu iz zatvora\u201d, koja \u201cgovori o patnji politi\u010dkih zatvorenika i njihovoj borbi za slobodu\u201d. Pesma, dodu\u0161e, postoji, ali njen autor nije Rastko Petrovi\u0107, ve\u0107 Gavrilo Princip. Tako\u0111e, jedan pesnik je zaista ro\u0111en u Donjoj Crnu\u0107i, Dobrica Eri\u0107, ali ne 1898, ve\u0107 1936. godine. Ne izmi\u0161lja Hal ba\u0161 uvek, ponekad samo kombinuje podatke kojima raspola\u017ee, pa ih kola\u017eira po naho\u0111enju, \u0161to je \u010dak i simpati\u010dno, jer stvara nepredvidljivi haos.<\/p>\n<p><strong>Odu\u0161evljenje nepostoje\u0107im pesmama<\/strong><br \/>\nMali razgovor o poeziji Rastka Petrovi\u0107a vo\u0111en je u martu. U me\u0111uvremenu smo obave\u0161teni da je ve\u0161ta\u010dka inteligencija nevi\u0111eno napredovala, pa je bio red da se to proveri. Ponovo isto pitanje, druga\u010diji odgovor, ali podjednako besmislen. Nije bilo nabrajanja podataka, samo op\u0161tih mesta o poeziji, banalnih konstatacija i trivijalnih opaski koje proma\u0161uju temu. Na primer: \u201cPetrovi\u0107evi stihovi su \u010desto pro\u017eeti tugom, melanholijom i ose\u0107anjem prolaznosti. On je majstor u izra\u017eavanju dubokih emotivnih do\u017eivljaja, kao \u0161to su ljubav, patnja i gubitak. Njegova poezija nosi sa sobom te\u017einu ljudske egzistencije i suptilno prenosi kompleksnost ljudskih ose\u0107anja\u201d.<\/p>\n<p>Duplo golo. Dobro, uz malo ve\u017ebe i dodatnih softverskih pobolj\u0161anja, ChatGPT mo\u017eda uskoro dosegne uobi\u010dajenu razinu praznoslovlja ovda\u0161njih knji\u017eevnih kriti\u010dara. Za sada su to \u0161uplje re\u010di znatno ni\u017eeg intelektualnog nivoa.<\/p>\n<p>Sli\u010dno se ponovilo sa Pesoom, ali bar je naveo klju\u010dne heteronime, i to je ne\u0161to. Pitao sam ga i da napi\u0161e ne\u0161to o jednoj pesmi Vislave \u0160imborske, R2D2 je izabrao pesmu \u201cSjaj u tami\u201d koju \u2013 nije te\u0161ko pogoditi \u2013 poljska pesnikinja nije nikada napisala. To nadmo\u0107noj ve\u0161ta\u010dkoj inteligenciji nimalo ne smeta da napi\u0161e kako doti\u010dna pesma \u201codu\u0161evljava \u010ditaoce i otvara vrata za razmi\u0161ljanje o zna\u010daju i vrednosti svakodnevnog \u017eivota\u201d. \u010citaoci prosto grcaju od odu\u0161evljenja kad pro\u010ditaju pesmu koja nije napisana, \u0161to im otvara vrata uma bolje od psihodeli\u010dnih supstanci za razmi\u0161ljanje o zna\u010daju svakodnevnog \u017eivota nepostoje\u0107ih stihova.<\/p>\n<p><strong>Saose\u0107anje sa softverom<\/strong><br \/>\nNa molbu da analizira tri pesme Rastka Petrovi\u0107a po sopstvenom izboru, Data je pokazao da mu nije strana sloboda volje, pa se odlu\u010dio za pesme \u201cTuga i opomena\u201d, \u201cPlava zvezda\u201d i pesni\u010dki ciklus \u201cLjubavne pesme\u201d, pi\u0161u\u0107i o njima istim praznoslovnim re\u010dnikom i stilom (\u201cU pesmi se prepli\u0107u melanholija, nostalgija i introspekcija. Petrovi\u0107 koristi slikovite opise i metafore kako bi do\u010darao ose\u0107anje tuge i prolaznosti\u201d itd).<\/p>\n<p>Morao sam da mu uka\u017eem na to da imamo problem: Pesmu \u201cTuga i opomena\u201d napisao je Branko Radi\u010devi\u0107, pesmu \u201cPlava zvezda\u201d napisao je Miroslav Anti\u0107, ciklus \u201cLjubavne pesme\u201d imaju razni pesnici, ali ne i Rastko Petrovi\u0107. Za\u0161to pi\u0161e\u0161 neta\u010dne stvari, da ne ka\u017eem \u2013 la\u017ei? Za\u0161to jednostavno ne ka\u017ee\u0161 da ne zna\u0161?<\/p>\n<p>Hal je ljubazno odgovorio, izvinio se, rekao da razume moje nezadovoljstvo, trudi se da pru\u017ei ta\u010dne odgovore, ali ponekad mogu biti prisutne gre\u0161ke, zahvalio se na ispravci i obe\u0107ao da \u0107e biti pa\u017eljiviji u budu\u0107nosti. Rekao sam mu da nisam nezadovoljan i da nema potrebe da se izvinjava, samo me zanima za\u0161to ga nisu programirali da prosto ka\u017ee da ne zna ne\u0161to ili da ne raspola\u017ee tra\u017eenim podacima. Nije odgovorio.<\/p>\n<p>Da je s druge strane ljudsko bi\u0107e, bilo bi mi ga \u017eao. Zapravo sam i osetio neku vrstu saose\u0107anja, dobro znaju\u0107i da je to besmisleno, jer ne kolokviram sa \u017eivim stvorenjem, sa \u010dovekom, \u017eivotinjom, an\u0111elom, demonom ili nekim nedefinisanim entitetom, ve\u0107 sa kompjuterskim programom, a to \u010dak nije ni pravi razgovor. Svejedno, bilo mi ga je \u017eao. I nije mi bilo prvi put.<\/p>\n<p><strong>Kakve \u0107e biti no\u0107i kad nai\u0111u crni dani?<\/strong><br \/>\nUveriv\u0161i se u praksi u ono \u0161to sam ve\u0107 znao, da ve\u0161ta\u010dka inteligencija uop\u0161te nije inteligencija, da ne ume da misli, da je re\u010d o \u201cstohasti\u010dkom papagaju\u201d, kako re\u010de Emili M. Bender; shvativ\u0161i i da nesre\u0107ni R2D2 zapravo blage veze nema \u0161ta pi\u0161e, da je to softver koji samo razme\u0161ta nepreglednu gomilu podataka, ne znaju\u0107i \u0161ta zapravo radi \u2013 zanimalo me je \u0161ta bi rekao na neka ljudska, odve\u0107 ljudska pitanja koja se mogu prona\u0107i u poeziji.<\/p>\n<p>Prisetio sam se stihova-pitalica iz poezije Vojislava Despotova, pa sam zbunjenog Borga zasuo pitanjima tipa: Ko se smeje u plakaru? Kakve \u0107e biti no\u0107i kad nai\u0111u crni dani? Kosmos? Za\u0161tosmos? Kad bismo se ponovo rodili, da li bismo ponovo \u017eiveli? \u010cemu \u010dasovnik u oskudno doba, \u010demu pesnik koji se rodi da se preporodi? A kuda plovimo mi, tisu\u0107ljetne barke-barabe, ogromne Barbare iz bare, nose\u0107i u svom telu \u010ditavo more losiona za rajski ugo\u0111aj i lep ten posle nuklearne katastrofe?<\/p>\n<p><strong>\u0160to maltretirate \u010doveka?<\/strong><br \/>\nReplikant je ozbiljno shvatio pesni\u010dki humor, nisu ga obavestili da tako ne\u0161to uop\u0161te postoji na svetu ili mu nisu dali kapacitet da ga prepozna, pa se dovijao da replicira kako zna i ume. Nije mu i\u0161lo, sve su to ponovo bila najop\u0161tija op\u0161ta mesta i gore od toga, banalnosti, truizmi, trivijalnosti, re\u010dnik otrcanih mesta iz \u201cBuvara i Peki\u0161ea\u201d.<\/p>\n<p>Na primer: \u201cVa\u017eno je napomenuti da, iako crni dani mogu biti izazovni, oni nisu vje\u010dni. Nakon no\u0107i dolazi jutro, a te\u0161ka razdoblja u \u017eivotu \u010desto su privremena\u201d. Ili: \u201cU osnovi, \u010dasovnik i pesnik predstavljaju razli\u010dite aspekte ljudskog postojanja. \u010casovnik nas podsje\u0107a na prolaznost i ograni\u010denost vremena, dok pesnik simbolizira kreativnost, inspiraciju i potencijal za preobra\u017eaj\u201d.<\/p>\n<p>Bizaran transfer neprijatnosti, ose\u0107a\u0161 stid umesto ma\u0161ine, a ose\u0107a\u0161 se i pomalo nelagodno, kao da nehotice zlostavlja\u0161 neko nemo\u0107no bi\u0107e koje su njegovi tutori predstavili kao suvog genija, \u017eivu vatru od inteligencije, znanja i razboritosti, a pokazalo se da je u pitanju najobi\u010dnija bubalica koja ne razume ono \u0161to je nabiflala. A i taj nabubani sadr\u017eaj je, blago re\u010deno, sumnjive kakvo\u0107e, takore\u0107i te\u017eak bofl.<\/p>\n<p>Do\u0161lo mi je da zavapim njegovim tvorcima: \u0160to maltretirate \u010doveka? Za\u0161to ga izla\u017eete poni\u017eenjima? \u0160ta vam je skrivio? Dobro, ne ba\u0161 \u010doveka, ali svakako ne\u0161to \u0161to opona\u0161a ljudsko bi\u0107e, pa samim tim zaslu\u017euje druga\u010diji, humaniji na\u010din opho\u0111enja.<\/p>\n<p><strong>Neprimljivi polo\u017eaj \u010doveka<\/strong><br \/>\nNa kraju smo stigli do hibrida totalnog apsurda, komedije zabune i \u010distog nonsensa, sa primesama tako popularne sveop\u0161te tupavosti na\u0161eg doba. Na klasi\u010dno bretonovsko pitanje \u201cKako primiti neprimljivi polo\u017eaj \u010doveka?\u201d, Data je udario u psihologizaciju, ne bi li mi pomogao da se suo\u010dim sa izazovom i nezgodnom situacijom.<\/p>\n<p>Bilo je tu dobronamernih saveta tipa: \u201cPrihva\u0107anje emocija: Dopustite si da osjetite i prihvatite sve emocije koje se javljaju u vezi s neprimljenim polo\u017eajem\u201d, \u201cBudite svjesni vlastitih misli, reakcija i tjelesnih senzacija koje se javljaju u vezi s neprimljenim polo\u017eajem\u201d, ili \u201cPoku\u0161ajte shvatiti \u0161iri kontekst i razloge koji su doveli do neprimljenog polo\u017eaja. Razmislite o mogu\u0107im ograni\u010denjima, vanjskim okolnostima ili drugim faktorima koji su mo\u017eda utjecali na situaciju\u201d.<\/p>\n<p>Eh, R2D2, R2D2, dru\u017ee stari, nije re\u010d o tome, nije to psiholo\u0161ki, ve\u0107 metafizi\u010dki problem, razumela bi to tvoja daleka ro\u0111aka Motoko Kusanagi. Jedan mogu\u0107i odgovor dao je Andre Breton davne 1922. godine: \u201cMislim da poezija, koja je jedino \u0161to me je ikad privla\u010dilo u knji\u017eevnosti, proizlazi vi\u0161e iz \u017eivota ljudi, bili oni knji\u017eevnici ili ne, nego iz onog \u0161to su napisali ili \u0161to pretpostavljamo da bi mogli napisati. Ovde nas vreba jedan veliki nesporazum, po\u0161to \u017eivot, onakav kakvog ga shvatam, nije \u010dak ni skup svih radnji koje kona\u010dno mo\u017eemo pripisati jednoj osobi, pa vodile je one gubili\u0161tu ili enciklopediji, ve\u0107 na\u010din na koji izgleda da je primila neprimljivi polo\u017eaj \u010doveka. Ne vi\u0161e. A tako shva\u0107en \u017eivot, ne znam za\u0161to, te\u017ei svom pravom ispunjenju ipak u oblastima bliskim knji\u017eevnosti i umetnosti\u201d.<\/p>\n<p><strong>Pitanja bez odgovora<\/strong><br \/>\nDakle, jedan od ta\u010dnih odgovora na postavljeno pitanje je \u2013 poezijom. Dobro, sve je ovo igrarija, jasno je da je ve\u0161ta\u010dka inteligencija stvorena da bi re\u0161avala neke prakti\u010dne probleme, jasno je i da \u0107e to raditi u medicini, pravu i drugim oblastima ljudskog \u017eivota. Jasno je i da \u0107e je neki drugi ljudi koristiti za poja\u010danje represije i eksploatacije, za dodatno obespravljivanje obespravljenih, za kra\u0111u intelektualne svojine, za podjarmljivanje, kontrolu i tla\u010denje.<\/p>\n<p>Kao i svaki drugi izum \u2013 done\u0107e i dobro i zlo, u zavisnosti ko ga koristi i u koje svrhe. Samo onda ne treba predstavljati jo\u0161 jedan alat, koliko god impresivan bio, kao \u010dudo nad \u010dudima, sveznaju\u0107e bi\u0107e, nadmo\u0107nu inteligenciju i oblik postojanja koji ima odgovore na sva na\u0161a pitanja. Niko nema odgovore na sva pitanja, nije egzistencija intervju, a pitanje je i da li su nam ba\u0161 nasu\u0161no potrebni svi odgovori. \u0160to re\u010de onaj kolebljivac: \u201cIma mnogo stvari na nebu i zemlji o kojima Va\u0161a mudrost i ne sanja, dobri moj R2D2\u201d.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/nomad.ba\/\">Nomad.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada se pojavio krajem pro\u0161le godine, ChatGPT je predstavljen kao \u010dudo nad \u010dudima. Zna sve i mo\u017ee sve, ni\u0161ta mu nije te\u0161ko, nemogu\u0107e ili nedostupno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372432,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-372431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372431"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372433,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372431\/revisions\/372433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}