Globalni indeks mira pada devetu godinu zaredom i u 2022. broj \u017ertava globalnih konflikata porastao je za 96 odsto, na 238.000 ljudi.<\/p>\n
Globalni indeks mira 17 godina sastavlja sidnejski Institut za ekonomiku i mir (IEP).<\/p>\n
U danas objavljenom indeksu mira stru\u010dnjaci IEP analiziraju situaciju u 163 zemlje, sa oko 99,7 odsto svjetskog stanovni\u0161tva, na osnovu 23 razli\u010dita indikatora.<\/p>\n
Indikatori uklju\u010duju broj \u017ertava me\u0111unarodnih ili unutra\u0161njih konflikata koji potresaju neku zemlju, ali i stopu ubistava, terorizam, militarizaciju, politi\u010dku nestabilnost ili broj zatvorenika.<\/p>\n
Ipak, autori indeksa su ocijenili da je u 84 zemlje do\u0161lo do izvjesnog napretka, dok se situacija pogor\u0161ala u 79 zemalja.<\/p>\n
U Globalnom indeksu mira 2023. se navodi da je globalna ekonomska \u0161teta od nasilja pro\u0161le godine porasla 17 odsto, na 17,5 biliona dolara, \u0161to je oko 13 odsto ukupnog svjetskog BDP.<\/p>\n
Navodi se i da su konflikti u svijetu sve vi\u0161e internacionalizovani, i da je sada 91 zemlja uklju\u010dena u neki oblik me\u0111unarodnog sukoba, za razliku od 58 zemalja 2008. godine.<\/p>\n
Najve\u0107i pad na tabeli zabilje\u017eila je Ukrajina koja je zbog rata i njegovih posledica pala za 14 mjesta i svrstala se me\u0111u 12 zemalja u kojima je indeks mira veoma nizak.<\/p>\n
Na za\u010delju tabele i dalje je \u0161estu godinu zaredom Avganistan, a u toj grupi su i Jemen, Sirija, Ju\u017eni Sudan i Demokratska Republika Kongo.<\/p>\n
Najmirnija zemlja je Island, koji tu poziciju zauzima jo\u0161 od 2008. godine, a slijede Danska, Irska, Novi Zeland i Austrija.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o regionu Jugoisto\u010dne Evrope i zemljama biv\u0161e Jugoslavije, na najboljem, osmom mjestu je Slovenija, iako je i ona zabilje\u017eila pad od \u010detiri mjesta. Uz Sloveniju, u grupi zemalja sa veoma visokim indeksom mira je i Hrvatska na 14. mjestu.<\/p>\n
U kategoriji zemalja sa visokim indeksom mira, u kojoj je i ve\u0107ina evropskih zemalja, nalaze se S.Makedonija (38), Crna Gora (45) i Bosna i Hercegovina (61). Kosovo je na 70. mjestu, pri \u010demu je ono prema ocjeni analiti\u010dara IEP od poslednje studije napredovalo pet mjesta.<\/p>\n
Srbija je nazadovala za sedam mjesta i, kao 65. od ukupno 163 zemlje, iz zone mirnih u\u0161la u kategoriju umjereno mirnih zemalja, prenosi Beta.<\/p>\n
Me\u0111utim, iako je Evropa i dalje najmirniji region u svijetu i \u010dak je sedam evropskih zemalja me\u0111u prvih deset sa najvi\u0161im indeksom mira, i u 23 evropske zemlje je pro\u0161le godine do\u0161lo do pogor\u0161anja po nekoliko indikatora, a uglavnom je rije\u010d o konfliktu, politi\u010dkoj nestabilnosti i odnosima sa susjedima. To je dobrim dijelom posledica pomjeranja kriznih i konfliktnih \u017eari\u0161ta tokom pro\u0161le godine, navodi se u Globalnom indeksu mira.<\/p>\n
Sukobi u regionu Bliskog istoka, Sjevernoj Africi i Ju\u017enoj Aziji su donekle utihnuli, ali su se rasplamsali u podsaharskoj Africi, Evropi i Azijsko-Pacifi\u010dkom regionu. Najve\u0107i pad indeksa mira zabilje\u017een je u Evroazijskom regionu.<\/p>\n
Tokom pro\u0161le godine broj ubijenih u ratu u Ukrajini iznosio je, kako se procjenjuje, 82.000 ljudi. Ipak najve\u0107i broj ljudskih \u017eivota odnio je pro\u0161le godine sukob u Etiopiji, sa oko 100.000 ljudi ubijenih na bojnom poplju.<\/p>\n
Broj \u017ertava od posledica rata u etiopskom Tigraju, kao \u0161to su glad i bolesti, konzervativno se procjenjuje na oko 200.000 ljudi.<\/p>\n
Uprkos porastu broja konflikata, ve\u0107i broj zemalja je pro\u0161le godine sredstva umjesto u vojsku, usmjeravao u druge svrhe, poput zdravstva, obrazovanja, infrastrukture ili u oporavak od pandemije.<\/p>\n
Vojna potro\u0161nja je ipak pro\u0161le godine u svijetu porasla 17 odsto u odnosu na 2008. godinu, pri \u010demu su najve\u0107i potro\u0161a\u010di bili Kina (180 milijardi dolara), SAD (70 milijardi dolara) i Indija (40 milijardi dolara).<\/p>\n
Osniva\u010d i direktor IEO Stiv Kilelea izjavio je da je ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj pokazao kontrast u dinamici militarizacije i konflikta. Prema njegovim rije\u010dima, ve\u0107ina zemalja je smanjila svoju zavisnost od vojske, dok je istovremeno ve\u0107i broj sukoba internacionalizovan.<\/p>\n
Pro\u0161le godine je, kako je naglasio, u ratnim sukobima poginulo najvi\u0161e ljudi jo\u0161 od genocida u Ruandi 1994. godine.<\/p>\n
“Posle ratova u Avganistanu, Iraku, Siriji i sada\u0161njeg rata u Ukrajini, jasno je da ni najsna\u017enije vojske ne mogu da sadvladaju dobro opremljeno lokalno stanovni\u0161tvo. Rat je postao ne\u0161to u \u010demu se naj\u010de\u0161\u0107e ne mo\u017ee pobijediti i sve ve\u0107i ekonomski teret”, rekao je Kilelea.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalni indeks mira pada devetu godinu zaredom i u 2022. broj \u017ertava globalnih konflikata porastao je za 96 odsto, na 238.000 ljudi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293364,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-372413","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372413"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372413\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372414,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372413\/revisions\/372414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}