Crna Gora je izgubila fokus na klju\u010dnim EU reformama, posebno u oblasti vladavine prava, navodi se u non-pejperu o vladavini prava u Crnoj Gori u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid. U dokumentu Evropske komisije koji pokriva de\u0161avanja od juna 2022. godine do marta 2023. godine, navodi se da je tokom tog perioda postojao niz zastoja koji nijesu u potpunosti rije\u0161eni.<\/p>\n
Kako se navodi u neformalnom dokumentu, u 2023. godini apsolutni prioritet Crne Gore treba da bude ispunjavanje kriti\u010dnih nedostataka identifikovanih u okviru privremenih mjerila za pregovara\u010dka poglavlja 23 i 24.<\/p>\n
\u201cSve institucije i politi\u010dke snage treba da se obave\u017eu da rade zajedno sa jasnim ciljem postizanja opipljivih rezultata kako bi se napredovali pregovori o pristupanju\u201d isti\u010de se u non-pejpperu.<\/p>\n
U poglavlju 23, funkcionisanje cjelokupnog pravosudnog sistema nastavilo je da se suo\u010dava sa dubokom institucionalnom krizom, konstatuje se u non-pejperu, uz ocjenu da mnoge institucije nastavljaju da trpe zbog nedostatka imenovanja ili su radile u v.d. stanju.<\/p>\n
\u201cTo je zna\u010dajno ograni\u010dilo kapacitet pravosudnog sistema da funkcioni\u0161e, sa slabim ili nepostoje\u0107im osje\u0107ajem smjera i strate\u0161kog planiranja\/vizije, \u0161to je uticalo na sposobnost Crne Gore da sprovodi pravdu\u201d, navodi se u dokumentu u koji je RTCG imala uvid.<\/p>\n
Podsje\u0107a se da je Skup\u0161tina u februaru imenovala troje sudija Ustavnog suda, \u010dime je okon\u010dana nezapam\u0107ena institucionalna blokada za Crnu Goru koja je ostavila sud bez kvoruma za odlu\u010divanje izme\u0111u septembra 2022. godine i februara 2023. godine. To je uticalo na brojne odluke koje se odnose na progla\u0161enje rezultata izbora, izmjena Zakona o predsjedniku\u2026<\/p>\n
Crna Gora jo\u0161 nije izmijenila Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, niti Zakon o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, u skladu sa preporukama Evropske komisije i mi\u0161ljenjima Venecijanske komisije.<\/p>\n
\u201cDva zakona su centralni stubovi za funkcionisanje pravosu\u0111a u skladu sa evropskim standardima. Kona\u010dno, Crna Gora nije uspjela da obezijebedi da klju\u010dne zakonske izmjene neophodne za uspjeh reformi u oblasti vladavine prava budu pripremljene u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i mi\u0161ljenjima Venecijanske komisije, \u0161to ostaje glavna zabrinutost\u201d, isti\u010de se u neformalnom dokumentu.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de slobode medija i slobode izra\u017eavanja, Crna Gora jo\u0161 nije usvojila medijski zakonodavni paket. Tokom izrade novog Zakona o medijima, Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom RTV servisu RTCG sprovedene su ospe\u017ene i inkluzivne konsultacije, uklju\u010duju\u0107i ekspertizu EU kako bi se uskladili sa relevantnim pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Nije bilo pomaka ni u istragama, procesuiranju i su\u0111enjima za stare slu\u010dajeve nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, prenosi RTCG.<\/p>\n
Dokument konstatuje i da je Osnovni sud u Podgorici je u januaru 2023. godine donio prvostepenu presudu kojom je poni\u0161tio kao nezakonitu odluku Savjeta javnog emitera RTCG od 6. avgusta 2021. o imenovanju generalnog direktora.<\/p>\n
\u201cSud je utvrdio da odluka Savjeta o imenovanju nije bila adekvatno obrazlo\u017eena. Sud je ovom odlukom usvojio tu\u017ebu jednog od kandidata koji su u\u0161li u u\u017ei izbor za tu funkciju. U tu\u017ebi se navodi da u odluci Savjeta RTCG nisu navedeni razlozi zbog kojih je imenovani izabran u odnosu na ostala tri kandidata u u\u017eem izboru. Pravni tim RTCG najavio je da \u0107e ulo\u017eiti \u017ealbu na prvostepenu presudu\u201d, isti\u010de se u dokumentu.<\/p>\n
U dokumentu se navodi da Crna Gora jo\u0161 nije unaprijedila zakonodavni i strate\u0161ki okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije za \u0161ta je potrebna nova strategija i akcioni plan za sprovo\u0111enje. Isti\u010de se i da Zakon o spre\u010davanju korupcije treba unaprijediti.<\/p>\n
\u201cRezultati Agencije za spre\u010davanje korupcije su kvantitativno pobolj\u0161ani. Me\u0111utim, treba dalje osigurati njenu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost\u201d, ka\u017ee se u dokumentu.<\/p>\n
Crna Gora je dostigla prekretnicu u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, relevantnih i za poglavlje 23 i za poglavlje 24, navodi se u non-pejperu.<\/p>\n
Ocjenjuje da da je Specijalno tu\u017eila\u0161tvo (SDT) postupilo sa oprezom u brojnim slu\u010dajevima visokog profila koji ukazuju na duboku infiltraciju organizovanog kriminala u dr\u017eavne strukture, uklju\u010duju\u0107i i najvi\u0161i nivo pravosu\u0111a i organa za sprovo\u0111enje zakona.<\/p>\n
\u201cCrna Gora treba da poka\u017ee sna\u017ean, strog i nedvosmislen odgovor. Ostaje da se sprovede odvra\u0107aju\u0107a i efikasnija politika krivi\u010dnog sankcionisanja i odgovor krivi\u010dnog pravosu\u0111a na korupciju i korupciju na visokom nivou, uklju\u010duju\u0107i i izbjegavanje percepcije neka\u017enjivosti\u201d, navodi se, izme\u0111u ostalog, u dokumentu.<\/p>\n
U poglavlju 24, preduzeta je ambiciozna reforma ljudskih resursa policije, uklju\u010duju\u0107i stvaranje stotina novih radnih mjesta, osnivanje novih jedinica i zapo\u0161ljavanje novog osoblja, primje\u0107uje se u dokumentu.<\/p>\n
U non-pejperu se navodi da je istraga o trgovini drogom koju je vodilo SDT rezultirala hap\u0161enjem vr\u0161ioca du\u017enosti zamjenika direktora policije i nekoliko policajaca, osumnji\u010denih za za\u0161titu kriminalnih interesa.<\/p>\n
\u201cUslijedila je smjena direktora policije i \u0161iroka rekonstrukcija srednjih rukovodilaca u Upravi policije za borbu protiv organizovanog kriminala\u201d, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Konstatuje se i da je Crna Gora nastavila odli\u010dnu me\u0111unarodnu policijsku saradnju.<\/p>\n
Podr\u0161ka Europola i pravosudna saradnja sa dr\u017eavama \u010dlanicama EU bili su klju\u010dni u teku\u0107im istragama o korupciji na visokom nivou i organizovanom kriminalu.<\/p>\n
O \u0161vercu duvana, navodi se da je zabrana skladi\u0161tenja duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni Luke Bar, koju je uvela uprava carina u maju 2022. godine, dovela je do zaplene nevi\u0111enog broja cigareta, koje su njihovi vlasnici ostavili na licu mjesta.<\/p>\n
“Procijenjena koli\u010dina od 1.500 tona (ili 13 kubnih metara) cigareta je uskladi\u0161tena u Baru i \u010deka na uni\u0161tenje. Pokrenute su nove istrage i do\u0161lo je do novih hap\u0161enja, uklju\u010duju\u0107i direktora Carine i nekoliko visokih carinika\u201c, navodi se u non-pejperu.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de migracija, u non-pejperu se navodi da se broj neregularnih migranata udvostru\u010dio 2022. godine, odra\u017eavaju\u0107i regionalne trendove.<\/p>\n
Isti\u010de se da je Crna Gora bila zapadnobalkanski partner koji je ugostio najve\u0107i broj ukrajinskih dr\u017eavljana koji su pobjegli od agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine.<\/p>\n
S druge strane, isti\u010de se da crnogorska vizna politika nije u potpunosti uskla\u0111ena sa viznom politikom EU.<\/p>\n
“\u0160ema dodjele dr\u017eavljanstva investitorima je prekinuta krajem 2022. godine; me\u0111utim, 308 prijava je ostalo u obradi u martu 2023. godine\u201c, konstatuje se u dokumentu.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de upravljanja granicom, podsje\u0107a se da su Crna Gora i EU 16. maja 2023. godine potpisale novi Sporazum o statusu koji omogu\u0107ava raspore\u0111ivanje Evropske agencije za grani\u010dnu i obalsku stra\u017eu (Fronteks) bilo gdje na teritoriji Crne Gore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora je izgubila fokus na klju\u010dnim EU reformama, posebno u oblasti vladavine prava, navodi se u non-pejperu o vladavini prava u Crnoj Gori u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid. U dokumentu Evropske komisije koji pokriva de\u0161avanja od juna 2022. godine do marta 2023. godine, navodi se da je tokom tog perioda […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372360,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-372353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372353"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372361,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372353\/revisions\/372361"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}