Po\u017eutele fortografije, stranice knjiga i starih novina predstavljaju prave svedoke pro\u0161losti i jedne ere koja je iza nas.<\/p>\n
\u017duti papir podse\u0107a na uspomene, pa \u010dak i onaj koji je relativno nov.<\/p>\n
Za\u0161to je posledica starenja papira \u017eute boje?<\/strong><\/p>\n Stru\u010dnjaci navode da je papir najverovatnije nastao u Kini oko 100. godine pre nove ere. Papir se pravio od konoplje, kore drveta, bambusa i ostalih biljnih vlakana, pogodnih za tu svrhu.<\/p>\n Nakon \u0161to je dospeo do Azije, papir se koristio za va\u017ena, zvani\u010dna dokumenta. Tek nakon \u0161to je proces proizvodnje papira postao jeftiniji , njegova upotreba postala je rasprostranjenija.<\/p>\n Papir u Evropu sti\u017ee u 11. veku, a nau\u010dnici smatraju da je prvi put po\u010deo da se upotrebljava u \u0160paniji. Naime, prvi zapis na papiru, napravljenom od lana, bila je zbirka tekstova za \u010ditanje tokom mise.<\/p>\n Papir od drveta<\/strong><\/p>\n Da je drvena pulpa isplativija u procesu pravljenja papira, dosetila su se dva \u010doveka, Kana\u0111anin \u010carls Fenerti i Nemac Fridrih Gotlob Keler. Zahbvalju\u0107i njima, upotreba papira pro\u0161irila se na ceo svet.<\/p>\n Negativna strana ovakve proizvodnje ogleda se u lo\u0161ijem kvalitetu papira. Naime, papir koji nastaje od drvene pulpe sklon je o\u0161te\u0107enju koje izaziva kontakt sa sun\u010devom svetlo\u0161\u0107u i kiseonikom.<\/p>\n Bojenje papira u \u017euto nije posledica oksidacije<\/strong><\/p>\n Drvo se sastoji od celiuloze i lignina. Celuloza je rasprostranjena organska materija koja je bezbojna i koja reflektuje svetlost u prirodi, pa je iz tog razloga vidimo kao belu. Podlo\u017ena je oksidaciji, pa zbog toga gubi elektrone i dolazi do slabljenja njenih materijalnih svojstava i do apsorpcije svetla. Ali, i pored toga, bojenje papira u \u017euto nije posledica oksidacije.<\/p>\n Lignin daje \u010dvrsto\u0107u i funkcioni\u0161e poput lepka, pa tako povezuje vlakna celuloze. I lignin je podlo\u017ean oksidaciji koja menja njegovu molekulsku strukturu. Zbog toga dolazi do promene na\u010dina na koji lignin apsorbuje i reflektuje svetlost, a sa tim se menja i na\u010din na koji mi vidimo papir, kao \u017eu\u0107kast ili braon.<\/p>\n Papir koji je po\u017euteo, ne mo\u017ee da se izbeli. Preporu\u010duje se skladi\u0161tenje starih novina, dookumenata i knjiga na suvim, hladnim i mra\u010dnim mestima.<\/p>\n Kako bi se izbeglo bojenje belog papira u \u017euto, za izradu bitnih dokumenata koristi se papir koji sadr\u017ei minimalan nivo lignina.(Izvor: edukacija.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u017eutele fortografije, stranice knjiga i starih novina predstavljaju prave svedoke pro\u0161losti i jedne ere koja je iza nas.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372096,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-372095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372097,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372095\/revisions\/372097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}