Kognitivna disonanca je nelagoda koja nastupa kada na\u0161a vjerovanja o odre\u0111enom pona\u0161anju nisu u skladu s na\u010dinom na koji se pona\u0161amo. Kognitivna disonanca mo\u017ee naru\u0161iti mentalno zdravlje i izazvati osje\u0107aje anksioznosti, tuge i stresa. Radi se o osje\u0107aju nelagode s kojim se suo\u010davamo na razli\u010dite na\u010dine, od obrambenih mehanizama, do promjene stavova ili pona\u0161anja.<\/p>\n
Kognitivna disonanca \u2013 zna\u010denje
\nKognitivna disonanca se odnosi na osje\u0107aj nelagode koji se javlja uslijed spoznaje da se na\u0161i stavovi i vjerovanja ne poklapaju s na\u0161im pona\u0161anjem. Nesklad stavova i pona\u0161anja mogu dovesti do osje\u0107aja:<\/p>\n
anksioznosti
\nsrama
\nkrivnje
\nstresa.
\nJa\u010dina kognitivne disonance, tj. osje\u0107aja nelagode ovisi o koli\u010dini vjerovanja koja nisu u skladu s pona\u0161anjem te o va\u017enosti tih vjerovanja. \u0160to vi\u0161e neskladnih vjerovanja osoba ima i \u0161to ve\u0107i zna\u010daj imaju u njezinom \u017eivotu, to \u0107e osje\u0107aji nelagode i anksioznosti biti ja\u010di.<\/p>\n
Mnogi ovaj pojam poistovje\u0107uju s emocionalnom disonancom. Emocionalna disonanca je sli\u010dna kognitivnoj disonanci, ali do nelagode dolazi kada osoba procijeni da su odre\u0111eni osje\u0107aji ili emocionalno iskustvo u sukobu s njezinim identitetom.<\/p>\n
Kognitivna disonanca \u2013 primjer
\nKao \u0161to je obja\u0161njeno, kognitivna disonanca nastupa onda kada se na\u0161i stavovi i vjerovanja o odre\u0111enom pona\u0161anju ne podudaraju s na\u010dinom na koji se pona\u0161amo. Drugim rije\u010dima, radi se o neslaganju onoga \u0161to mislimo i onoga \u0161to radimo.<\/p>\n
Primjerice, do kognitivne disonance mo\u017ee do\u0107i ako osoba vjeruje da je konzumacija mesa neeti\u010dna zbog na\u010dina na koji su \u017eivotinje tretirane te iz razloga \u0161to je \u017eivotinju potrebno usmrtiti, ali svejedno jede meso.<\/p>\n
Drugi \u010desto zastupljeni primjer kognitivne disonance vezan je uz pu\u0161enje i sli\u010dne nezdrave navike. Primjerice, ako osoba vjeruje da je pu\u0161enje nezdravo, a svejedno pu\u0161i, mogu se pojaviti osje\u0107aji koje vezujemo uz kognitivnu disonancu.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan primjer koji se \u010desto javlja kod ljudi je spoznaja da je brza moda neeti\u010dna, ali kontinuirano podr\u017eavaju tu industriju kupovinom odje\u0107e \u010dija se proizvodnja bazira na tzv. brzoj modi.<\/p>\n
Odgovor na osje\u0107aje koji se vezuju uz efekt kognitivne disonance ljudi rje\u0161avaju na dva na\u010dina \u2013 promjenom pona\u0161anja ili promjenom stava. Promjena pona\u0161anja u navedenim slu\u010dajevima uklju\u010divala bi prestanak jedenja mesa i prestanak pu\u0161enja. S druge strane, promjena stava kako bi se ubla\u017eili neugodni osje\u0107aji uklju\u010divala bi tra\u017eenje razloga i samouvjeravanje u to da jedenje mesa ipak jest eti\u010dno i\/ili nu\u017eno, a pu\u0161enje ipak nije tako nezdravo.<\/p>\n
Utjecaj kognitivne disonance
\nKognitivna disonanca mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja nelagode, anksioznosti i tuge. Uslijed kognitivne disonance mogu se javiti obrambeni mehanizmi kojima ljudi \u010desto poku\u0161avaju ubla\u017eiti osje\u0107aj nelagode.<\/p>\n
Ubla\u017eavanje kognitivne disonance obrambenim mehanizmom mo\u017ee se odvijati na na\u010din da osoba u potpunosti izbjegava ili ignorira temu ili da skriva svoje stavove od drugih. Smanjenje zna\u010daja pona\u0161anja (npr. vjeruju\u0107i da se radi o pona\u0161anju koje je rijetko pa nema tako veliki u\u010dinak) ili diskreditiranje izvora informacija drugi su mehanizmi koje ljudi mogu primijeniti u poku\u0161aju smanjenja kognitivne disonance.<\/p>\n
Osje\u0107aji kognitivne disonance mogu se dugoro\u010dno razrije\u0161iti uskla\u0111ivanjem stavova i pona\u0161anja.<\/p>\n
To se mo\u017ee odviti na ve\u0107 spomenute na\u010dine \u2013 promjenom stava ili promjenom pona\u0161anja. Vi\u0161e o tome saznat \u0107ete u nastavku.<\/p>\n
Kako smanjiti kognitivnu disonancu?
\nNajefektivniji na\u010din smanjenja nelagodnih osje\u0107aja vezanih uz kognitivnu disonancu jest uskla\u0111ivanjem vlastitih stavova i pona\u0161anja.<\/p>\n
Promjena stava jedan je na\u010din za uskla\u0111ivanje stavova i pona\u0161anja, iako \u010desto rezultira opravdavanjem nezdravih ili nepo\u017eeljnih pona\u0161anja. \u010cesto se odvija na na\u010din da ljudi tra\u017ee samo one informacije koje potvr\u0111uju stav koji \u017eele opravdati i, iako smanjuje osje\u0107aje kognitivne disonance, tako\u0111er smanjuje i mogu\u0107nost kriti\u010dkog promi\u0161ljanja.<\/p>\n
Promjena stava mo\u017ee se odviti i dodavanjem novih vjerovanja ili pridaju\u0107i ve\u0107u va\u017enost drugim vjerovanjima povezanim s tim pona\u0161anjem. Primjerice, vjerovanje da pona\u0161anje ima odre\u0111enu funkciju u \u010dovjekovu \u017eivotu (npr. pu\u0161enjem se smanjuje stres i doprinosi socijalnom \u017eivotu) mo\u017ee smanjiti osje\u0107aje kognitivne disonance.<\/p>\n
Promjena percepcije vlastitih radnji tako\u0111er mo\u017ee doprinijeti smanjivanju nelagodnih osje\u0107aja vezanih uz kognitivnu disonancu. Promjena percepcije vlastitih radnji kako bi se smanjila kognitivna disonanca je opcija kada osoba nije u mogu\u0107nosti ili iz nekog razloga ne \u017eeli promijeniti pona\u0161anje.<\/p>\n
Primjerice, ako osoba trenutno zbog financijske situacije ne mo\u017ee kupovati odje\u0107u od odr\u017eivih brendova, ve\u0107 je kupuje od brendova koji se temelje na brzoj modi, mo\u017ee poraditi na prihva\u0107anju \u010dinjenice da poduzima najvi\u0161e \u0161to mo\u017ee u tom trenutku. U ovom primjeru osoba mo\u017ee prona\u0107i i druge na\u010dine za uskla\u0111ivanje negativnog stava prema brzoj modi i vlastitog pona\u0161anja \u2013 npr. o\u010duvanjem stare robe, rje\u0111om kupovinom nove robe i kupovinom rabljene robe.<\/p>\n
Kognitivna disonanca mo\u017ee biti sna\u017ean pokreta\u010d promjene individualnog pona\u0161anja, ali i katalizator socijalnih promjena. Nelagoda koja nastaje uslijed nesklada stavova i pona\u0161anja mo\u017ee se najuspje\u0161nije razrije\u0161iti promjenom pona\u0161anja. U tom smislu, ako osoba smatra da je pu\u0161enje nezdravo ili konzumacija mesa neeti\u010dna, kako bi smanjila nesklad stavova i pona\u0161anja osoba \u0107e prestati pu\u0161iti ili prestati jesti meso.
\nPromjena pona\u0161anja mo\u017ee biti vrlo te\u0161ka, pogotovo kada se radi o ustaljenim navikama, ali u velikom broju slu\u010dajeva rezultira pozitivnim ishodima.<\/p>\n
Kognitivna disonanca u marketingu
\nKognitivna disonanca \u010desto je prisutna u marketingu. Primjerice, ponekad biramo proizvode koji nam zapravo ne trebaju ili nisu u skladu s na\u0161im stavovima i vjerovanjima. Jeste li ikada kupili proizvod i nakon kupovine se pitali koliko \u0107e vam zapravo biti koristan? Ako jeste, do\u017eivjeli ste kognitivnu disonancu. Disonanca u marketingu uzrokuje sukob ili napetost unutar potro\u0161a\u010da koji razmi\u0161lja o kupnji proizvoda. To je neugodan osje\u0107aj za potro\u0161a\u010da i \u010desto dovodi do toga da kupac do\u017eivi konfliktne osje\u0107aje i gri\u017enju savjesti zbog kupnje.<\/p>\n
Marketin\u0161ki stru\u010dnjaci nastoje umanjiti te konfliktne osje\u0107aje raznim tehnikama kako bi potaknuli kupovinu proizvoda. Neke od tehnika koje se koriste u marketingu za smanjenje kognitivne disonance su pozivanje na uvjerenja koja potro\u0161a\u010di imaju, prikazivanje relevantnih \u010dinjenica o proizvodu od strane stru\u010dnjaka ili drugih potro\u0161a\u010da ili pozivanje na (pozitivne) emocije.<\/p>\n
Iako kognitivna disonanca nije mentalni poreme\u0107aj, mo\u017eete potra\u017eiti pomo\u0107 lije\u010dnika ili psihologa ako imate te\u0161ko\u0107e s mijenjanjem nepo\u017eeljnog pona\u0161anja ili zaustavljanjem misli koje vam uzrokuju anksioznost i stres. (Izvor: krenizdravo.dnevnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kognitivna disonanca je nelagoda koja nastupa kada na\u0161a vjerovanja o odre\u0111enom pona\u0161anju nisu u skladu s na\u010dinom na koji se pona\u0161amo. Kognitivna disonanca mo\u017ee naru\u0161iti mentalno zdravlje i izazvati osje\u0107aje anksioznosti, tuge i stresa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":372024,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-372023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372023"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372025,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372023\/revisions\/372025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/372024"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}