{"id":371940,"date":"2023-06-20T05:05:33","date_gmt":"2023-06-20T03:05:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=371940"},"modified":"2023-06-20T05:05:33","modified_gmt":"2023-06-20T03:05:33","slug":"tragicna-figura-liberalne-ideologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/20\/tragicna-figura-liberalne-ideologije\/","title":{"rendered":"Tragi\u010dna figura liberalne ideologije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Milijarder, investitor i donator, 92-godi\u0161nji George Soros prepustio je upravljanje svojom 25 milijardi dolara te\u0161kom Zakladom Otvoreno dru\u0161tvo (Open Society Foundations, OSF) 37-godi\u0161njem sinu Alexanderu. Sosorev nasljednik, ina\u010de doktor povijesti, obna\u0161ao je od 2017. funkciju potpredsjednika fondacije i podr\u017eavao progresivne \u017eidovske organizacije i inicijative za za\u0161titu okoli\u0161a i radni\u010dkih prava. Ubudu\u0107e, najavio je nedavno u intervjuu Wall Street Journalu, vi\u0161e \u0107e se posvetiti pitanjima kao \u0161to su bira\u010dka prava i osobne slobode, a nastavit \u0107e donirati i ameri\u010dkim liberalnim politi\u010darima kakva je, primjerice, potpredsjednica dr\u017eave Kamala Harris. Fondacija \u0107e tako\u0111er nastaviti podr\u017eavati “demokratske ciljeve” na me\u0111unarodnom planu, s obzirom na to da je prisutna u stotinjak zemalja svijeta.<\/p>\n

“Najve\u0107i intelektualac me\u0111u filantropima”, George Soros ro\u0111en je u Budimpe\u0161ti 1930. godine. U vrijeme Drugog svjetskog rata \u017eidovska obitelj slu\u017ebeno je promijenila prezime i tako izbjegla koncentracijske logore. Nakon rata, odnosno 1947. emigrirao je u Veliku Britaniju. Tamo je studirao na Londonskoj \u0161koli ekonomije i upoznao austrijskog filozofa Karla Poppera, koji je na njega izvr\u0161io presudan intelektualni utjecaj. Desetak godina kasnije oti\u0161ao je u New York i tamo osnovao jedan od najuspje\u0161nijih hedge fondova uop\u0107e, Quantum Fund, uz pomo\u0107 kojega je u relativnoj anonimnosti gomilao bogatstvo sljede\u0107ih nekoliko desetlje\u0107a. Po\u010detkom 1990-ih postao je globalno poznat kada je, kladiv\u0161i se protiv britanske funte, u jednom potezu zaradio milijardu dolara i umalo upropastio britansku sredi\u0161nju banku.<\/p>\n

Prete\u010du Zaklade, Fond Otvoreno dru\u0161tvo, osnovao je 1979. Temeljna ideja politike zaklade oslanja se na Popperovu knjigu “Otvoreno dru\u0161tvo i njegovi neprijatelji”, klasi\u010dnog teksta hladnoratovskih liberala prema kojemu su otvorena dru\u0161tva ona u kojima su kriti\u010dki potencijali pojedinca slobodni, dok su u onim zatvorenima ljudi prisiljeni pod\u010dinjavati se autoritetu. U skladu s duhom vremena i osobnim svjetonazorom, Soros je djelovanje organizacije usmjerio prema liberalizaciji sovjetskog, odnosno isto\u010dnoevropskih dru\u0161tava. Prvu filijalu osnovao je u rodnoj Ma\u0111arskoj, gdje je financirao umjetni\u010dke, znanstvene i medijske organizacije. Isti model replicirao je u drugim zemljama isto\u010dnog bloka, a tokom ratova 1990-ih i u biv\u0161oj Jugoslaviji. Sve to vrijeme i sam je pisao knjige te objavio njih \u010detrnaest.<\/p>\n

Iako je jedan od najutjecajnijih propagatora globalnog kapitalizma, Soros nije tr\u017ei\u0161ni fundamentalist. Nakon pada \u017eeljezne zavjese zagovarao je internacionalizam odnosno globalno otvoreno dru\u0161tvo, ali ne nereguliranog kapitalizma, nego onog koje bi bilo pod kontrolom “globalnog sustava politi\u010dkog odlu\u010divanja”. U vrijeme financijske krize 2008. predlagao je nacionalizaciju posrnulih banaka u SAD-u i oprost duga Gr\u010dkoj, a zalagao se i za ograni\u010davanje ameri\u010dke vojne mo\u0107i u svijetu. Smatrao je da netom “otvorene” isto\u010dnoevropske dr\u017eave trebaju \u0161to prije biti integrirane u Evropsku uniju i da bi me\u0111unarodne financijske institucije svoje kredite trebale uvjetovati tro\u0161enjem tog novca na mirovine i naknade za nezaposlene kako bi se osigurala stabilna tranzicija ka kapitalizmu.<\/p>\n

S dolaskom Georgea W. Busha na vlast ispravno je procijenio da \u0107e on zemlju odvesti u “stanje permanentnog rata”, dok je pobjedu Donalda Trumpa objasnio razo\u010daranjem ljudi u “postoje\u0107e verzije demokracije i kapitalizma”. Za ekstremnu antisemitsku i alt-right desnicu Soros je postao utjelovljenje postoje\u0107eg poretka i karikatura globalizacije. Izvan SAD-a u napadima na Sorosa najdalje je oti\u0161ao ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n koji je iz Budimpe\u0161te protjerao njegovo Srednjoevropsko sveu\u010dili\u0161te i donio takozvane “Stop Soros” zakone. Soros je, napisao je u Jacobinu Daniel Bressner iz antiratnog Instituta Quincy, kojeg OSF financira, svojevrsna tragi\u010dna figura ideologije liberalne demokracije \u010dija su sva uvjerenja iznevjerena. On je “pripadnik transatlantske generacije \u017didova koji su vjerovali da kapitalizam nudi izlaz iz iracionalnosti nacionalizma”, a jedino s \u010dime se nikada nije uspio suo\u010diti “jednostavna je, nebrojeno puta dokazana \u010dinjenica: da je svijet milijardera svijet u kojemu nikada ne\u0107e postojati istinski otvoreno dru\u0161tvo”.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

George Soros prepustio je upravljanje svojom zakladom sinu Alexanderu. 92-godi\u0161nji filantrop vjerovao je da kapitalizam nudi izlaz iz iracionalnosti nacionalizma, no nije se suo\u010dio s faktom da u svijetu milijardera nikada ne\u0107e postojati istinski otvoreno dru\u0161tvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":371941,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-371940","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=371940"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371940\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":371948,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371940\/revisions\/371948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/371941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=371940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=371940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=371940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}