{"id":371315,"date":"2023-06-14T19:19:00","date_gmt":"2023-06-14T17:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=371315"},"modified":"2023-06-14T19:19:00","modified_gmt":"2023-06-14T17:19:00","slug":"manje-od-pola-nije-demokratija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/14\/manje-od-pola-nije-demokratija\/","title":{"rendered":"Manje od pola nije demokratija"},"content":{"rendered":"<p>Prema privremenim rezultatima Parlamentarnih koje je u ponedeljak objavila Dr\u017eavna izborna komisija, u budu\u0107em sazivu Skup\u0161tine Crne Gore, bi\u0107e samo 17 \u017eena, odnosno 21%. Ovaj podatak smo dobili uvidom u pozicije koje \u017eene zauzimaju na potvr\u0111enim izbornim listama koje su ostvarile parlamentarni status (u prilogu).<\/p>\n<p>Pore\u0111enja radi, broj \u017eena je 2016. godine iznosio 19 ili 23 %, a 2020. godine 18\u00a0odnosno 22 %. Ovo je najni\u017ei procenat \u017eena od uvo\u0111enja sistema kvota kojim je propisano da u grupi od \u010detiri kandidata na izbornoj listi, jedan mora biti manje zastupljenog pola.<\/p>\n<p>Nakon vi\u0161e od 10 godina, trendovi kojima svjedo\u010dimo, iznevjerili su i na\u0161a najoptimisti\u010dnija o\u010dekivanja. \u010cak i ukoliko se odredjeni kandidati sa lista budu birali u izvr\u0161nu vlast ili podnosili ostavke na poslani\u010dke funkcije, mala je vjerovatno\u0107a da \u0107e se inicijalni procenti \u017eena na poslani\u010dkim klupama zna\u010dajnije promijeniti.<\/p>\n<p>\u0160ta ovo zna\u010di za budu\u0107e politike?<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja koje godinama sprovodi OECD dokazuju jasnu povezanost izmedju politi\u010dkog u\u010de\u0161\u0107a \u017eena i razvoja sektora prosvjete i zdravstva, dok na globalnom nivou procenat \u017eena na pozicijama dono\u0161enja odluka direktno uti\u010de na procenat ulaganja u socijalnu infrastrukturu stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Ako ove \u010dinjenice uporedimo sa budu\u0107im sazivom zakonodavne, a posljedi\u010dno i izvr\u0161ne vlasti, o\u010dekuju nas politike koje ne\u0107e u dovoljnoj mjeri :<\/p>\n<blockquote><p>\u00a01. shvatati problem porodi\u010dnog nasilja i \u0161tetu koju nanosi djeci, ali \u0107e \u201csistemski rje\u0161avati problem vr\u0161nja\u010dkog nasilja\u201d;<\/p>\n<p>2. osigurati socijalnu pravdu za sve, ali zato eto novih populisti\u010dkih, pronatalitetskih mjera i stanova za povla\u0161tene;<\/p>\n<p>3. vidjeti da je vrijednost nepla\u0107enog ku\u0107nog rada 15% BDP-a, ali \u0107e \u201cekonomski oporaviti zemlju\u201d;<\/p>\n<p>4. prepoznati to \u0161to OSI i transrodne \u017eene ne mogu da pristupe zdravstvu i elementarnoj terapiji, priznati ni negativna iskustva porodilja u bolnicama, ali \u0107e se nadmetati za \u0161tafetu branitelja \u201dporodice, nacije, tradicije\u201d;<\/p>\n<p>5. priznati siroma\u0161tvo svakog tre\u0107eg djeteta i jednoroditeljskih porodica \u2013 koje dominantno \u010dine majke i djeca, i drugih obespravljenih grupa, ali \u0107e rje\u0161avati stvar dje\u010dijim dodatkom od 40 eura i cijenom vrti\u0107a od najavljenih 50;<\/p>\n<p>6. za\u0161tititi trudne \u017eene na radu, ali \u0107e d\u017eentlmenski dijeliti novac za novorodjen\u010dad, skoro kao da je njihov;<\/p>\n<p>7. sanirati vlagu po zidovima i rupe po podovima \u0161kola, ali \u0107emo slu\u0161ati kako je \u201culaganje u obrazovanje najbolja investicija za razvoj zemlje\u201d;<\/p>\n<p>8. razmi\u0161ljati o broju djece u prostorijama za produ\u017eeni boravak, tamo gdje ih ima, ali \u0107e nastaviti da \u201ctra\u017ee optimalna rje\u0161enja\u201d;<\/p>\n<p>9. planirati prostor za potrebe svih stanovnika, ali \u0107e zato obezbijediti \u201codr\u017eivi razvoj\u201d;<\/p>\n<p>10.razumjeti da je pitanje bezbjednosti i mirovnih procesa, pitanje koje se ti\u010de \u017eena i ranjivih grupa.<\/p><\/blockquote>\n<p>U kona\u010dnom MORALI bi uraditi mnogo toga da vrate povjerenje u institucije i sistem, ali je ve\u0107a mogu\u0107nost da \u0107e se prigodno poslu\u017eiti floskulom da \u201ctreba pustiti dr\u017eavne organe da rade svoj posao\u201d.<\/p>\n<p>Dozvoljamo sebi da pomislimo da je i mala izlaznost na izborima opomena za otu\u0111enje politika od \u010dovjeka, a posebno od \u017eena (jer vjerujemo da je i \u017eena \u010dovjek), a ne znak evropeizacije dru\u0161tva kako nam politi\u010dari tuma\u010de.<\/p>\n<p>Centar za \u017eenska prava i Spektra, \u010diji je optimizam u \u201ciznosu\u201d od 25% \u017eena na poslani\u010dkim klupama, jo\u0161 jednom opomenut stvarno\u0161\u0107u, nastavljaju da prate procese i skre\u0107u pa\u017enju na sve politi\u010dke aktere koji \u0107e pregovarati o budu\u0107oj vlasti, da budu svjesni posljedica zatvorenih, isklju\u010duju\u0107ih, jednoobraznih i \u201cnapamet\u201d politika po mjeri hetero-mu\u0161karaca i da ne dozvole da navedene teme, klju\u010dne za razvoj i blagostanje crnogorskog dru\u0161tva, ostanu izvan radara budu\u0107e vlasti. Posebno je va\u017eno da se ne nastavi trend dodatne marginalizacije i isklju\u010divanja \u017eena iz pregovora o sastavu nove Vlade i sa pozicija gdje se donose odluke. Vlada koju \u017eelimo je rodno izbalansirana i time i NA\u0160A, ili nije ni\u010dija.<\/p>\n<p>Umjesto zaklju\u010dka, u ovom trenutku se \u010dini va\u017enijim ponovo podsjetiti da u po\u0161tenoj predstavni\u010dkoj demokratiji \u017eene, kao polovina bira\u010dkog tijela, imaju pravo i na polovinu mjesta, manje od toga nije demokratija.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Centar za \u017eenska prava<\/strong><br \/>\n<strong>Spektra<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema privremenim rezultatima Parlamentarnih koje je u ponedeljak objavila Dr\u017eavna izborna komisija, u budu\u0107em sazivu Skup\u0161tine Crne Gore, bi\u0107e samo 17 \u017eena, odnosno 21%. Ovaj podatak smo dobili uvidom u pozicije koje \u017eene zauzimaju na potvr\u0111enim izbornim listama koje su ostvarile parlamentarni status (u prilogu). Pore\u0111enja radi, broj \u017eena je 2016. godine iznosio 19 ili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350756,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-371315","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=371315"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371315\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":371317,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371315\/revisions\/371317"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=371315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=371315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=371315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}