{"id":371061,"date":"2023-06-10T07:20:50","date_gmt":"2023-06-10T05:20:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=371061"},"modified":"2023-06-10T07:25:05","modified_gmt":"2023-06-10T05:25:05","slug":"kongres-razuma-nade-i-vizije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/10\/kongres-razuma-nade-i-vizije\/","title":{"rendered":"Kongres razuma, nade i vizije"},"content":{"rendered":"

U petak, 9. lipnja ve\u010dernjim koncertom u \u010dast 180-og ro\u0111endana austrijske knji\u017eevnice Berthe von Suttner, dobitnice Nobelove nagrade za mir 1905. u Be\u010du po\u010deo\u00a0 je Me\u0111unarodni samit za mir u Ukrajini<\/a>.<\/p>\n

Samit organiziraju neke od najve\u0107ih me\u0111unarodnih antiratnih organizacija poput International Peace Bureau (IPB), CODEPINK, International Fellowship of Reconciliation (IFOR), World Social Forum, WILPF Austrija i druge. Jedan od ciljeva Me\u0111unarodnog mirovnog samita je objava hitnog globalnog apela \u2018Be\u010dke deklaracije za mir\u2019, kojim se pozivaju politi\u010dki akteri da se zauzmu za primirje i pregovore u Ukrajini. Tijekom dva dana, 10. i 11. lipnja, na samitu \u0107e se razmatrati mogu\u0107e mirovno rje\u0161enje kroz izlaganja brojnih istaknutih zagovornika antiratne opcije kao \u0161to su biv\u0161a pukovnica i diplomatkinja Ann Wright, SAD; prof. Anuradha Chenoy, Indija; otac Alejandro Solalinde, savjetnik predsjednika Meksika; Clare Daly, \u010dlanica Europskog parlamenta, Irska; potpredsjednik Bolivije David Choquehuanca; prof. Jeffrey Sachs, SAD; biv\u0161i UN-ov diplomat Michael von der Schulenburg, Njema\u010dka; kao i mirovni aktivisti iz Ukrajine i Rusije.<\/p>\n

Tim povodom prenosimo tekst Reinera Brauna i Seana Connera, \u010dlanova International Peace Bureaua, pod naslovom \u2018Kongres razuma, nade i vizije\u2019:<\/p><\/blockquote>\n

\u201eJo\u0161 deseci tisu\u0107a mrtvih i ranjenih, jo\u0161 ve\u0107a uni\u0161tavanja prirode i gradova, jo\u0161 vi\u0161e mr\u017enje s obje strane u Ukrajini i Rusiji, ili primirje \u2013 to je alternativa.<\/p>\n

Jo\u0161 vi\u0161e gladi i siroma\u0161tva diljem svijeta, jo\u0161 vi\u0161e dru\u0161tvenih katastrofa i globalne nepravde ili ulazak u novo razdoblje suradnje i dijaloga \u2013 to je alternativa.<\/p>\n

Vi\u0161e sukoba i suludo brojnog naoru\u017eanja, vi\u0161e nuklearnog oru\u017eja i militarizma ili povratak kontroli naoru\u017eanja i razoru\u017eanju te po\u010detak rasprave o novom sigurnosnom i mirnodopskom poretku u Europi \u2013 to je alternativa.<\/p>\n

Svi globalni izazovi rata i mira dramati\u010dno su eskalirali ne samo, nego osobito zbog rata u Ukrajini. Dinamika eskalacije sukoba \u2013 \u010dak do prijetnje nuklearnog rata koji bi u najboljem slu\u010daju uni\u0161tio samo Europu \u2013 je latentna. Veliki rat izme\u0111u NATO-a i Rusije nije nezamisliv; vojna dinamika upu\u0107uje na taj razorni smjer.<\/p>\n

Ali razum jo\u0161 uvijek mo\u017ee pobijediti: Me\u0111unarodni samit za mir u Ukrajini nastoji dati svoj doprinos razumu i realizmu, opstanku i oblikovanju mirnije budu\u0107nosti. Stoga temeljni zahtjev mirovne politike jest i ostaje: prekid vatre i pregovori.<\/p>\n

Primirje<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Primirje ne zna\u010di priznavanje postoje\u0107ih linija boji\u0161nice kao granica, ve\u0107 samo kraj ubijanja i ubojstava, zaustavljanje razaranja. To nije izgovor da se jedna strana ponovno naoru\u017ea i pripremi za daljnje borbe. Primirje treba poslu\u017eiti za stvaranje klime za pregovore i pronala\u017eenje rje\u0161enja. Iz rovova i bunkera, u novi slobodan \u017eivot!<\/p>\n

Pregovori<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pregovori ne zna\u010de odobravanje ili priznanje ruskog agresivnog rata protiv suverene Ukrajine, \u0161to je suprotno me\u0111unarodnom pravu, niti zna\u010di zanemarivanje prethodnih doga\u0111aja koji su prethodili tom ratu, posebno \u0161irenje NATO-a prema istoku. Pregovori slu\u017ee razvijanju na\u010dina za zajedni\u010dko oblikovanje budu\u0107nosti za pregovara\u010dkim stolom \u2013 vjerojatno uz aktivno sudjelovanje me\u0111unarodnih moderatora ili posrednika s globalnog Juga.<\/p>\n

Prijedlozi za pregovore su ve\u0107 na stolu me\u0111unarodnih politi\u010dara i diplomata. Prijedlozi biv\u0161e talijanske vlade, Meksika, kineski okvir za pregovore i mirovni plan Vatikana, (gotovo zavr\u0161en) Istanbulski sporazum iz o\u017eujka\/travnja 2022. godine, kao i UN-ova rezolucija iz velja\u010de 2023. godine imaju mnoge zajedni\u010dke to\u010dke koje bi mogle poslu\u017eiti kao temelj za pregovore.<\/p>\n

Na\u010delno, pregovori bi mogli i\u0107i u sljede\u0107em smjeru, uklju\u010duju\u0107i \u0161iroku spremnost za kompromis svih strana:<\/p>\n

    \n
  1. Ukrajina je suverena neovisna dr\u017eava koja ponovno uspostavlja ustavnu neutralnost, tj. bez \u010dlanstva u NATO-u, ali \u010dlanstvo u Europskoj uniji i Eurazijskoj ekonomskoj uniji se mo\u017ee uzeti u obzir.<\/li>\n
  2. \u00a0Trebalo bi dogovoriti sveobuhvatna sigurnosna jamstva za Ukrajinu i Rusiju sukladno me\u0111unarodnom pravu, uklju\u010duju\u0107i i Vije\u0107e sigurnosti UN-a. To uklju\u010duje demilitarizaciju pograni\u010dnih podru\u010dja i zaustavljanje daljnjeg \u0161irenja NATO-a prema istoku.<\/li>\n
  3. \u00a0U regijama Lugansk i Donjeck mo\u017ee se uspostaviti neutralna uprava pod nadzorom UN-a tijekom prijelaznog razdoblja u pripremi za referendum za 5 godina, koji bi mogao dovesti do kona\u010dnog rje\u0161enja \u2013 autonomije unutar Ukrajine, neovisnosti ili pripojenja Rusiji.<\/li>\n
  4. \u00a0Postrojbe plavih \u0161ljemova iz neutralnih dr\u017eava globalnog juga mogle bi nadzirati i kontrolirati provedbu sporazuma i dogovorene granice.<\/li>\n
  5. \u00a0Trebalo bi se dogovoriti o vremenskom rasporedu za povla\u010denje ruskih vojnih postrojbi u sklopu provedbe cjelokupnog mirovnog plana. U istom okviru, sankcije NATO-a\/EU-a protiv Rusije trebale bi se smanjiti ili ukinuti.<\/li>\n
  6. \u00a0Za Krim bi sada\u0161nje stanje ostalo nepromijenjeno na dogovoreno razdoblje. Referendum koji bi se nakon toga odr\u017eao pod nadzorom UN-a trebao bi rezultirati kona\u010dnim rje\u0161enjem o nacionalnoj pripadnosti. Suradnja izme\u0111u Krima i Ukrajine u podru\u010djima vodoopskrbe, trgovine i za\u0161tite okoli\u0161a bit \u0107e dogovorena ugovorom.<\/li>\n
  7. \u00a0Po\u010detak rasprava i pregovora unutar OESS-a o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Europi temeljenoj na politici \u2018zajedni\u010dke sigurnosti\u2019 s ciljem postizanja nove europske povelje najkasnije do 2025. godine (50. obljetnica Helsin\u0161kog sporazuma).<\/li>\n
  8. \u00a0U kontekstu sporazuma, SAD i Rusija bi trebale pristati na nastavak pregovora o kontroli nuklearnog naoru\u017eanja, a suspendirani Novi START sporazum bi trebao biti ponovno uspostavljen i produljen dok se ne postigne novi sporazum o kontroli naoru\u017eanja.<\/li>\n
  9. \u00a0Dogovara se sveobuhvatna pomo\u0107 za obnovu, koju tako\u0111er materijalno sufinancira Rusija. Temeljno na\u010delo je \u2018pomo\u0107 za samopomo\u0107\u2019 i isklju\u010dena je rasprodaja me\u0111unarodnim (poljoprivrednim) korporacijama.<\/li>\n<\/ol>\n

    Zavr\u0161ni komentar o slo\u017eenosti pregovora: bez politi\u010dke volje svih onih koji su uklju\u010deni u ovaj rat ili proxy rat, te\u0161ko je zamislivo politi\u010dko mirovno rje\u0161enje. Moramo se suzdr\u017eati od \u2018zapovjedni\u010dkog mentaliteta\u2019 i \u2018pobjedni\u010dkog mira\u2019. To se odnosi i na izravno zara\u0107ene strane i na NATO. Po\u010dinjeni zlo\u010dini i masakri \u2013 s kojeg god strane dolazili \u2013 nisu argument protiv, ve\u0107 za pregovore, jer samo kraj rata otvara put prema prestanku neljudskosti i njezinoj reviziji.<\/p>\n

    Mirovni pokret ne sjedi za pregovara\u010dkim stolom!
    \nIpak, ima va\u017enu ulogu u pokretanju i pra\u0107enju procesa pregovaranja.<\/p>\n

    Njegov obrazovni rad i rad s javno\u0161\u0107u, njegove brojne male i velike akcije poma\u017eu u razvoju dru\u0161tvene klime i odgovaraju\u0107e konstelacije snaga u kojoj su pregovori uop\u0107e mogu\u0107i. Politika savezni\u0161tva mirovnog pokreta s parlamentarcima i parlamentima, pa \u010dak i s vladama voljnim pregovarati, poma\u017ee u stvaranju koalicije onih koji su voljni sklopiti mir, mirovne koalicije koja je neophodna za razvoj me\u0111unarodnog pritiska koji \u010dini pregovore realisti\u010dnima i prevladava otpor.<\/p>\n

    Mir mora ponovno postati ultima ratio, a rat ultima irratio: to se mo\u017ee posti\u0107i samo razotkrivanjem militarizma kroz rad mirovnog pokreta.<\/p>\n

    Rje\u0161avanje globalnih izazova, posebno klimatskih promjena, mo\u017ee uspjeti samo u miru. Mirovna zada\u0107a dru\u0161tvenih pokreta je da to uvijek iznova ponavljaju i argumentirano potkrepljuju. Na\u0161 je zadatak suprotstaviti humanizam nasilju i ugnjetavanju i pridobiti ve\u0107inu za te ciljeve, \u010dak i i posebno ako je to te\u017eak, dugoro\u010dan i \u010desto frustriraju\u0107i izazov protiv ratobornog mainstreama i s njim povezanih medija.<\/p>\n

    Na\u0161a zada\u0107a ostaje promicanje nenasilnih mirovnih rje\u0161enja i jasno stavljanje do znanja da se sukobi mogu i moraju rje\u0161avati mirnim putem.<\/p>\n

    Nerazdvojni dio mirovnih aktivnosti je javno zastupanje politi\u010dke alternative sukobu, ratu i nasilju, a to je politika zajedni\u010dke sigurnosti koja ve\u0107 godinama, pa \u010dak i desetlje\u0107ima, ima blagotvoran u\u010dinak na Europu. Filozofija zajedni\u010dke sigurnosti zna\u010di da je sigurnost jedne strane neodvojivo povezana sa sigurno\u0161\u0107u druge strane, a mir se mo\u017ee posti\u0107i samo samo pregovorima, dijalogom, suradnjom, kontrolom naoru\u017eanja i razoru\u017eanjem.<\/p>\n

    Prvi korak prema tome je povjerenje umjesto konfrontiraju\u0107e retorike i mr\u017enje. Mirovni pokreti \u017eive to povjerenje, njeguju suradnju s \u2018neprijateljem\u2019 kroz \u2018diplomaciju odozdo\u2019 (paralelne pregovore), kroz vi\u0161estruke kontakte, posebice s \u2018politi\u010dkim protivnicima\u2019. Dijelimo zajedni\u010dke ciljeve s mirovnim aktivistima u Ukrajini i Rusiji, a nijedan s ratnim hu\u0161ka\u010dima i industrijom oru\u017eja, \u010diji su profiti sve ve\u0107i \u0161to vi\u0161e ljudi umire. Stojimo na strani prigovara\u010da savjesti i podr\u017eavamo izbjeglice.<\/p>\n

    Boriti se za tu viziju \u2013 svijeta bez ratova \u2013 ali i za kraj svih ratova putem pregovora i posebno za tra\u017eenje primirja i pregovora za rat u Ukrajini, to je svrha Me\u0111unarodnog\u00a0 samita za mir u Ukrajini \u2013 kao uvod za daljnje akcije i kao zahtjev politi\u010dkim vo\u0111ama. Znamo da bez razoru\u017eanja nema globalne pravde, i da nam bez ukidanja svog nuklearnog oru\u017eja prijeti uni\u0161tenje ovog plavog planeta.<\/p>\n

    Nikada ne gubimo nadu \u2013 zahvaljuju\u0107i i iskustvima duge povijesti me\u0111unarodnih mirovnih pokreta \u2013 da \u0107e racionalnost mira pobijediti iracionalnost rata putem prosvjetljenja i snage argumenata. Stoga na samitu \u017eelimo skupiti sve argumente za mir i sintetizirati ih u deklaraciju koju \u017eelimo prenijeti politi\u010dkim vo\u0111ama na istoku i zapadu, na sjeveru i jugu, kako bismo stupili u raspravu s njima i, gdje je mogu\u0107e, sura\u0111ivali s politi\u010dkim donositeljima odluka diljem svijeta.<\/p>\n

    Ratove pripremaju i vode ljudi; (mnogo) ljudi zajedno tako\u0111er mo\u017ee ostvariti mir i postati \u2018materijalna snaga\u2019 koja zaustavlja ratove \u2013 uklju\u010duju\u0107i i onaj u Ukrajini! Nadamo se da \u0107ete nam se pridru\u017eiti.\u201c<\/p>\n

    Kongres \u0107e djelomi\u010dno biti mogu\u0107e pratiti online. Detaljni program i prijave na stranici Me\u0111unarodni samit za mir u Ukrajini<\/a>.<\/p>\n

    H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U petak, 9. lipnja ve\u010dernjim koncertom u \u010dast 180-og ro\u0111endana austrijske knji\u017eevnice Berthe von Suttner, dobitnice Nobelove nagrade za mir 1905. u Be\u010du po\u010deo\u00a0 je Me\u0111unarodni samit za mir u Ukrajini. Samit organiziraju neke od najve\u0107ih me\u0111unarodnih antiratnih organizacija poput International Peace Bureau (IPB), CODEPINK, International Fellowship of Reconciliation (IFOR), World Social Forum, WILPF Austrija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":371062,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-371061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=371061"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":371063,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371061\/revisions\/371063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/371062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=371061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=371061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=371061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}