{"id":370892,"date":"2023-06-07T07:48:09","date_gmt":"2023-06-07T05:48:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=370892"},"modified":"2023-06-07T07:48:09","modified_gmt":"2023-06-07T05:48:09","slug":"ucinci-ljubavi-na-um-i-tijelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/07\/ucinci-ljubavi-na-um-i-tijelo\/","title":{"rendered":"U\u010dinci ljubavi na um i tijelo"},"content":{"rendered":"<p>Svi znamo da se od ljubavi osje\u0107amo dobro, ali jeste li znali da iza toga stoji stvarna znanost? Htjeli bismo vam pokazati neke od najnevjerojatnijih i znanstveno dokazanih u\u010dinaka koje ljubav ima na va\u0161 um i tijelo.<\/p>\n<p><strong>Ljubav poti\u010de dugovje\u010dnost<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da se ljudi u smislenim odnosima, posebno u braku, osje\u0107aju zdravije i \u017eive zdravijim \u017eivotnim stilom (uklju\u010duju\u0107i izbor hrane, redovne obroke, bolji odmor, manje stresa itd.)<\/p>\n<p>\u017divot u dvoje, tako\u0111er, poma\u017ee ljudima sprije\u010diti, lak\u0161e otkriti i br\u017ee otkloniti fizi\u010dki problem. Pokazalo se da ljudi koji se vole, koji su u ozbiljnim vezama, \u017eive du\u017ee.<\/p>\n<p><strong>Ljubav poma\u017ee tijelu u borbi protiv bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Geste kojima se iskazuje ljubav, od dr\u017eanja za ruke do seksualne aktivnosti, pove\u0107avaju proizvodnju endorfina \u0161to zauzvrat, pove\u0107ava na\u0161 imunitet.<\/p>\n<p>Isto tako, osobe s fizi\u010dkim problemima koji se osje\u0107aju voljenima, \u00a0bolje reagiraju na lije\u010denje i imaju ja\u010du motivaciju za borbu protiv bolesti.<\/p>\n<p><strong>Ljubav je prirodni analgetik<\/strong><\/p>\n<p>Svi znamo da se od zagrljaja osje\u0107amo dobro i utje\u0161eno. Ipak, nedavna istra\u017eivanja su pokazala da oksitocin (kemijski spoj u mozgu koji stvara osje\u0107aj mira i bliskosti) koji se osloba\u0111a tijekom 10-20 sekundi dugog zagrljaja mo\u017ee u\u010dinkovito ukloniti bolove, posebno glavobolje.<\/p>\n<p>\u0160tovi\u0161e, samo gledanje fotografije svoje voljene osobe pove\u0107ava prag izdr\u017eljivosti i smanjuje bol (do 40% u umjerenim slu\u010dajevima, a 15% u te\u0161kim). Na\u0161 mozak povezuje sliku na\u0161eg partnera s ugodnom distrakcijom koja \u010dini da bol postaje podno\u0161ljivija, na isti na\u010din na koji djeluje i analgetik.<\/p>\n<p>S druge strane, znanstvenici su dokazali da seksualna stimulacija, tako\u0111er, blokira bol. To je osobito u\u010dinkovito kod kroni\u010dne boli u le\u0111ima, kod simptoma artritisa i gr\u010deva.<\/p>\n<p><strong>Ljubav se brine za va\u0161e srce<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da izra\u017eavanje ljubavi sni\u017eava broj otkucaja srca na pola. To je \u010dak i u\u010dinkovitije u stresnim situacijama, te dugoro\u010dno smanjuje rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<p>Osim toga, \u00a0za oksitocin (koji je poznat i kao ljubavni hormon) vjeruje se da je jedan od najnevjerojatnijih molekula na svijetu \u2013 smanjuje stres, sni\u017eava krvni tlak, smanjuje anksioznost, pove\u0107ava samopouzdanje i poma\u017ee nam izbje\u0107i i boriti se protiv depresije.<\/p>\n<p><strong>Ljubav lije\u010di nesanicu<\/strong><\/p>\n<p>Ljubavni hormoni (oksitocin i endorfin) inhibiraju osloba\u0111anje kortizola, hormona odgovornog za stres i to dovodi do boljeg odmora.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, nau\u010dno je dokazano da \u201chormonski preustroj\u201d koji se doga\u0111a tijekom vo\u0111enja ljubavi je jedan od naju\u010dinkovitijih tretmana za dobar san.<\/p>\n<p>Ljubav smanjuje vjerojatnost stvaranja ovisnosti i smanjuje simptome odvikavanja<br \/>\nOpijati, kokain, nikotin, alkohol stvaraju ovisnost zbog toga \u0161to mijenjaju nivo dopamina u na\u0161em tijelu. Dopamin je hormon koji je odgovoran za iznenadnu navalu zadovoljstva i eufori\u010dnih u\u010dinaka.<\/p>\n<p>Zaljubljenost funkcionira na isti na\u010din. Ipak, osim dopamina, tako\u0111er poti\u010de lu\u010denje testosterona i oksitocina, koji \u010dine najbolju kombinaciju u izbjegavanju i borbi protiv ovisnosti.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, biti zaljubljen zna\u010di ispuniti svoj \u017eivot zadovoljstvom i zanosom koji su vam potrebni. No, u isto vrijeme, ako se osje\u0107ate voljenim dok se borite sa ovisno\u0161\u0107u, to vam doslovno poma\u017ee da se nosite sa simptomima odvikavanja i smanjuje \u017eudnju.<\/p>\n<p><strong>Ljubav je terapija<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi pribjegavaju terapijama iz mnogo razloga, ali naj\u010de\u0161\u0107e zbog toga \u0161to \u017eele da ih se saslu\u0161a i razumije. Od svih specijalista na svijetu, osoba koja je jedina u mogu\u0107nosti pru\u017eiti vam sveukupnu \u201cterapiju\u201d je va\u0161 bri\u017eni partner.<\/p>\n<p>Podr\u0161ka i ljubav koju vam pru\u017ea partner su i mentalno i fizi\u010dki glavni (a nekada i jedini) \u201clijek\u201d koji vam treba da biste se suo\u010dili sa strahovima, depresijom, anksiozno\u0161\u0107u i na kraju, fizi\u010dkim stanjem.<\/p>\n<p>Ljubav i iskreni smisleni odnosi nam se ne doga\u0111aju tek tako. Mi biramo voljeti, biramo pobolj\u0161ati odnos, pona\u0161ati se druga\u010dije i na kraju, mi biramo biti sretni i zdravi.<\/p>\n<p>Otvorite svoje srce i poka\u017eite ljubav, zato \u0161to je to najefikasniji na\u010din da je dobijete vi\u0161e! (Izvor: atma.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi znamo da se od ljubavi osje\u0107amo dobro, ali jeste li znali da iza toga stoji stvarna znanost? Htjeli bismo vam pokazati neke od najnevjerojatnijih i znanstveno dokazanih u\u010dinaka koje ljubav ima na va\u0161 um i tijelo. Ljubav poti\u010de dugovje\u010dnost Istra\u017eivanja pokazuju da se ljudi u smislenim odnosima, posebno u braku, osje\u0107aju zdravije i \u017eive [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":300374,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-370892","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=370892"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370892\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370893,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370892\/revisions\/370893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=370892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=370892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=370892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}