Ako ovo nije opasna situacija izme\u0111u SAD-a i Rusije, \u0161to onda je? Vidim ju kako poznatu igru, popularnu tamo negdje 60-ih godina u Americi, kada dva voza\u010da na praznoj ulici jure svojim automobilima jedan prema drugom u nadi da \u0107e onaj drugi prvi skrenuti i tako pokazati da je kukavica
\nNjema\u010dka je od pro\u0161log tjedna i slu\u017ebeno proglasila ulazak u recesiju. Time je industrijska lokomotiva Europske unije i jedna od najve\u0107ih ekonomskih sila svijeta spala na ruine onoga \u0161to je do prije nepune dvije godine zna\u010dila.<\/p>\n
Ovo nije ni\u0161ta \u010dudno. Mnogi ekonomski analiti\u010dari tako su ne\u0161to predvi\u0111ali i znatno ranije s obzirom kako je Njema\u010dka na sebe preuzela i pretrpjela najve\u0107i udar pokrenutog sankcijskog rata s Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu (najvi\u0161e onog energetskog). Me\u0111utim, neobi\u010dno topla zima (ali i oko 60-ak posto ruskog \u201epredsankcijskog\u201c plina u ukupnim zalihama za pro\u0161lu sezonu i ne\u0161to \u0161to je jo\u0161 stizalo jednom cijevi kroz Ukrajinu nakon dizanja balti\u010dkih plinovoda \u201eSjeverni tok\u201c u zrak u rujnu 2022.) taj je scenarij samo odgodila. Vrijeme se Nijemcima smilovalo, a u suprotnom je uistinu moglo do\u0107i do najcrnjeg scenarija \u2013 nesta\u0161ice plina koje bi uni\u0161tilo industrijsku proizvodnju.<\/p>\n
Me\u0111utim, u suvremeno doba ljudi se ipak ne mogu oslanjati na prirodu, njezine blagodati i hirove. Zato postoje vlade, nadle\u017ena ministarstva, instituti, odnosno strategije koje moraju voditi brigu o stanju dr\u017eave i nacije, pa tako (i prije svega) i ekonomije od koje se \u017eivi. Kako su to \u010dinili i dalje \u010dine nadle\u017ene njema\u010dke osobe \u2013 najbolje \u0107e ocijeniti povijest.<\/p>\n
Najvi\u0161e brine pad industrijske proizvodnje, prije svega u automobilskom sektoru koji je oduvijek i bio perjanica njema\u010dke industrijske mo\u0107i i presti\u017ea. Problem je i \u0161to recesiju nije uspjelo sprije\u010diti niti ponovno otvaranje Kine nakon tri godine strogih epidemiolo\u0161kih mjera, ni djelomi\u010dni oporavak poreme\u0107enih opskrbnih lanaca.<\/p>\n
\nBearbock u Rijadu, \u201ekao vampir u trgovini \u010de\u0161njakom\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Njema\u010dka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ima svoje metode tra\u017eenja izlaza iz problema. Kao izdanak Zelenih najve\u0107i je zagovornik energetske tranzicije na obnovljive izvore energije i prelaska na zelenu tehnologiju, ali je ta je tranzicija sada postala preskupa. Na to ovih dana upozoravaju i britanski mediji.<\/p>\n
Jedna od zemalja na koju Baerbock u tom smislu ra\u010duna svakako je Saudijska Arabija. Ali i Rijadu je nafta jo\u0161 uvijek previ\u0161e mila i predstavlja mu najva\u017eniji izvor prihoda i to \u0107e jo\u0161 dugo biti, S druge strane \u201ezelena\u201c \u0161efica diplomacije mora voditi ra\u010duna i o nafti koja Njema\u010dkoj i EU sada treba s obzirom da su se od 5. prosinca pro\u0161le godine u ime geopoliti\u010dkih ciljeva dragovoljno odrekli one jeftine i sigurne \u2013 ruske.<\/p>\n
Pro\u0161lotjedni posjet Baerbock Rijadu njema\u010dki medij Der Spiegel ozna\u010dio je kao nimalo lak i usporedio ga s \u201cvampirom koji posje\u0107uje prodavaonicu \u010de\u0161njaka\u201d aludiraju\u0107i na ministri\u010dino zauzimanje za ljudska prava i feminizam.<\/p>\n
Tako je tijekom medijske konferencije sa svojim saudijskim kolegom, Baerbock, osim ukazivanja na \u201cnevjerojatni potencijal\u201d Saudijske Arabije \u00a0za partnerstvo u obnovljivoj energiji, podsjetila i kako \u201cnije tajna da nas mnoge stvari jo\u0161 uvijek dijele\u201d na podru\u010dju ljudskih prava. Ni manje ni vi\u0161e saudijskim je kolegama tom prigodom uru\u010dila primjerak svog priru\u010dnika o feministi\u010dkoj vanjskoj politici od 80 stranica.<\/p>\n
Saudijska Arabija je, me\u0111utim, poput Turske, Irana, Kine, Rusije, Indije (spisak je puno du\u017ei) alergi\u010dna na sam spomen kr\u0161enja ljudskih prava i u\u010denja Zapada kako oni u svojoj ku\u0107i trebaju \u017eivjeti, kao i na nametanje svojih ideologija odnosno vrijednosti.<\/p>\n
Ali to je, o\u010dito, stil sada\u0161nje vanjske politike Berlina.<\/p>\n
\nSlijede problemi za EU i eurozonu<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Nakon objave o ulasku Njema\u010dke u recesiju svima je jasno da te\u0161ka vremena dolaze i u ostatak Europske unije i eurozonu. Tim vi\u0161e \u0161to izgledi za njema\u010dki oporavak, blago re\u010deno ba\u0161 i nisu previ\u0161e jasni, dok ih nemali broj analiti\u010dara smatra i mra\u010dnim.<\/p>\n
Eurozona se mu\u010di s visokom inflacijom, a jo\u0161 je gore po tom pitanju na isto\u010dnom krilu Unije \u2013 balti\u010dkim dr\u017eavama, Poljskoj, Ma\u0111arskoj.\u00a0 U eurozoni pada broj narud\u017ebi u proizvodnom sektoru, smanjuje se potro\u0161nja, a ljudi se radije okre\u0107u izletima i putovanjima za tro\u0161enje u\u0161te\u0111enog novca nego \u0161to se odlu\u010duju za kupnju nekretnina, automobila, namje\u0161taja zbog rasta neizvjesnosti. Jedini koji od svega toga ima neke koristi je uslu\u017eni sektor \u2013 prije svega turizam i ugostiteljstvo. Ali pitanje je do kada?<\/p>\n
Inflacija u eurozoni u travnju je iznosila visokih 7 posto, puno vi\u0161e od \u017eeljenih 2%, zbog \u010dega \u0107e Europska sredi\u0161nja banka \u2013 ECB nastaviti dizati kamatne stope s ciljem smanjenja cijena, \u0161to pak negativno djeluje na gospodarski rast i investicije.<\/p>\n
\nOpasno stanje u SAD-u<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Europu brine i krajnje slo\u017eeno stanje u SAD-u s obzirom na me\u0111usobne \u010dvrste trgovinske veze. U Sjedinjenim Dr\u017eavama se, prema velikom broju analiti\u010dara tako\u0111er ove godine o\u010dekuje recesija, a sve je dodatno poja\u010davao i strah od bankrota koji je ipak u zadnjem trenutku izbjegnut dogovorom republikanske ve\u0107ine i predsjednika Joe Bidena o pove\u0107anju razine dr\u017eavnog zadu\u017eivanja (\u0161to nije ni\u0161ta drugo nego daljnje tiskanje novca bez pokri\u0107a), a dug sada iznosi nestvarnih 31,4 trilijun dolara. Zauzvrat je Biden pristao srezati dr\u017eavnu potro\u0161nju, ali u to ne ulaze sredstva predvi\u0111ena za vojsku.<\/p>\n
Dogovor je potvr\u0111en ve\u0107inom glasova i Zastupni\u010dkom domu u kojem republikanci imaju ve\u0107inu, kao i u Senatu koji je pod nadzorom demokrata.<\/p>\n
Prema mom mi\u0161ljenju demokrati su pro\u0161li bolje, o \u010demu svjedo\u010di podatak da je u Senatu ve\u0107ina republikanaca bila protiv sporazuma. To pak ukazuje na raskol me\u0111u republikancima \u0161to im nikako ne ide u prilog uo\u010di izborne godine.<\/p>\n
Prije dogovora republikanske vo\u0111e isticale su kako \u0107e dugove za sada\u0161nji lagodni \u017eivot morati pla\u0107ati njihova djeca i unuci jer ovako ne mo\u017ee i\u0107i u nedogled. Slikovito re\u010deno, ve\u0107 se sada svakom novoro\u0111enom Amerikancu \u201eisporu\u010duje du\u017eni\u010dki ra\u010dun\u201c od preko 90 000 dolara \u2013 tvrdili su neki od njih. A onda su pristali na Bidenovu ponudu uz njegovo blago reteriranje kojim se zapravo fingira kompromis.<\/p>\n
Naime, obje su strane ve\u0107 bile oti\u0161le predaleko da bi mogle popustiti. Bio je i nemali broj onih koji su govorili kako \u0107e ona strana koja sada popusti izgubiti predsjedni\u010dke izbore.<\/p>\n
\nU redu za ulazak u BRICS 20-ak dr\u017eava<\/h2>\n<\/blockquote>\n
\u010cini se kako \u201eostatak svijeta\u201c ne \u017eeli vje\u010dno ovisiti o hirovima ameri\u010dkih unutarnjih politi\u010dkih borbi ali i vanjskopoliti\u010dkih ambicija koje prije svega polaze od ameri\u010dkih interesa.<\/p>\n
Jedan od formata na koje one zemlje \u2013 koje se \u017eele izbaviti od neizvjesnosti financijske suradnje (ne nu\u017eno i samog trgovinskog partnerstva) sa SAD-om, prije svega ovisnosti o dolaru u kojem se \u010duvaju njihovi dr\u017eavni aktivi odnosno devizne rezerve \u2013 sada pola\u017eu nade za spas svakako je BRICS. Format koji ubrzano dobiva na va\u017enosti posljednjih godinu dana sukladno rastu\u0107im opasnostima globalnog geopoliti\u010dkog karaktera.<\/p>\n
Pro\u0161li je tjedan u Ju\u017enoafri\u010dkoj republici (JAR), koja trenuta\u010dno predsjedava BRICS-om, objavljen podatak da \u010dak 20-ak zemalja \u010deka u predvorju za ulazak u taj \u201eklub\u201c kojeg sada \u010dine abecednim redom prema samom nazivu: Brazil, Rusija, Indija, Kina i JAR. To je dramati\u010dan porast u odnosu na jo\u0161 samo prije nekoliko mjeseci, kada se govorilo o desetak zemalja. Ali sam broj i nije najva\u017eniji, ve\u0107 imena koja su vi\u0161e nego zvu\u010dna. Evo samo nekih: Meksiko, Argentina, Nikaragva, Al\u017eir, Egipat, Sudan, Nigerija, Etiopija, Saudijska Arabija, Bahrein, UAE, Turska, Iran, Kazahstan, Banglade\u0161, Tajland, Indonezija, \u2026 Drugim rije\u010dima vi\u0161e od 3 milijarde stanovnika svijeta.<\/p>\n
Te\u0161ko je vjerovati da \u0107e BRICS sve zainteresirane zemlje odmah po iskazanoj \u017eelji i primiti u svoj format jer neki preduvjeti \u0107e se morati po\u0161tivati. Pro\u0161irenje osim Kione sada \u017eeli i Rusija, a Indija je ona koja je prema tome najskepti\u010dnija.<\/p>\n
Osim toga BRICS se jo\u0161 na neki na\u010din treba \u00a0institucionalizirati s obzirom kako nema \u010dvrstih pravila kojih bi se svi \u010dlanovi morali pridr\u017eavati. Radi se o grupi zemalja koje su se povezale u zajedni\u010dkom interesu za olak\u0161avanjem me\u0111usobne trgovine i smanjenjem rizika od negativnih vanjskih utjecaja (o\u010dito je da je upravo to sada i najva\u017enije onima koji se nadaju \u010dlanstvu). Ono na \u010demu se sada unutar BRICS-a radi je poku\u0161aj uvo\u0111enja zajedni\u010dke rezervne valute koja bi zamijenila ameri\u010dki dolar, ali to je vrlo kompleksno pitanje i sigurno ne\u0107e biti tako brzo rije\u0161eno (ono s druge strane najvi\u0161e od svega zabrinjava Sjedinjene Dr\u017eave).<\/p>\n
Ako se stihijski prime deseci dr\u017eava, BRICS bi se prije mogao pretvoriti u svojevrsne nove Ujedinjene narode nego u ekonomsku i(li) politi\u010dku organizaciju \u2013 a to klju\u010dne \u010dlanice ne \u017eele.<\/p>\n
\nBRICS-ova banka kreditirat \u0107e Rusiju<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Ono \u0161to je, me\u0111utim, rije\u0161eno, je postojanje Razvojne banke BRICS koja u posljednjih godinu dana sve vi\u0161e dobiva na va\u017enosti. \u010celno mjesto u banci nedavno je preuzela biv\u0161a brazilska predsjednica Dilma Rousseff.. Zanimljivo je da se ona nedavno u Pekingu sastala s ruskom delegacijom na \u010delu s premijerom Mihailom Mi\u0161ustinom. Tada je kazala kako je banka spremana za kreditiranje Rusije (\u0161to je nakon uvo\u0111enja o\u0161trih Zapadnih sankcija bilo onemogu\u0107eno) kao suosniva\u010da, s obzirom da je uspjela ve\u0107 30 posto svojih aktiva izbaviti od dolara.<\/p>\n
Op\u0107enito, pred BRICS-om je jo\u0161 puno posla, ali je ve\u0107 svima jasno kako je potencijal kojim raspola\u017ee golem (nedavno je objavljen podatak da je po BDP-u \u010dak presko\u010dio i klub G7 industrijski najrazvijenijih zemalja).<\/p>\n
Tim vi\u0161e \u0161to se proces globalne dedolarizacije odvija br\u017ee nego \u0161to se bilo tko usudio i pomisliti \u2013 gotovo da trend postaje prelazak na trgovinu u vlastitim valutama.<\/p>\n
Mogu\u0107i ameri\u010dki bankrot najve\u0107a je opasnost upravo po dolar kao glavnu polugu ameri\u010dke \u201cmeke sile\u201c za translaciju svojih globalnih interesa i njihovu za\u0161titu kroz kontrolu financijskih i energetskih tokova (tzv. petrodolar). To i izaziva najve\u0107i strah u Washingtonu.<\/p>\n
\nSummit G7 razbjesnio Kinu<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Pro\u0161lotjedni summit G7 u Hiro\u0161imi imao je izrazito protukineski karakter (proturuski se ve\u0107 od ranije podrazumijevao). Kina je o\u0161tro kritizirana zbog \u201eekonomskih ucjena\u201c, \u201eagresivnog pona\u0161anja\u201c u Indopacifi\u010dkoj zoni, za ljudska prava, da \u0107e SAD nastaviti puniti Tajvan oru\u017ejem i \u0161to sve ne. Da bi nakon toga, jo\u0161 uvijek u Hiro\u0161imi, ameri\u010dki predsjednik Biden Kinu pozvao da izvr\u0161i pritisak na Rusiju da ova povu\u010de svoje snage iz Ukrajine. Odmah po povratku u SAD kazao je pak kako se nada zatopljenju odnosa s Kinom.<\/p>\n
Iskreno, ne znam kako to Biden zami\u0161lja, ali znam kako je Peking reagirao na zaklju\u010dke summita. Bez obzira \u0161to se u zavr\u0161nom dokumentu, gotovo cini\u010dno navodi kako zemlje \u010dlanice ne \u017eele na\u0161tetiti Kini i tra\u017ee \u201ckonstruktivne i stabilne odnose\u201d s Pekingom, ovaj je nikad o\u0161trije optu\u017eio Zapad (prije svega SAD) za krivnju za izbijanje rata u Ukrajini i poticanje njegovog nastavka, za sveukupnu krizu u svijetu i td.<\/p>\n
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je G7 \u201ciskoristio pitanja koja se ti\u010du \u200b\u200bKine da ocrne i napadne Kinu i drsko se upli\u0107e u kineske unutarnje poslove.\u00a0Kina sna\u017eno osu\u0111uje i \u010dvrsto se protivi tome te je napravila ozbiljne demar\u0161e prema doma\u0107inu summita Japanu i drugim zainteresiranim stranama.\u201d (info: ABC\u00a0News).<\/p>\n
\u201cG7 mora prestati upirati prstom u Kinu, u Hong Kong, Xinjiang i Tibet i ozbiljno pogledati vlastitu povijest i ljudska prava\u201d,\u00a0navodi MVP.<\/p>\n
Ovdje bih precizirao kako je kinesko MVP pozvalo japanskog veleposlanika u Pekingu i uru\u010dilo mu o\u0161tar prosvjed zbog protukineskih izjava na summitu G7 kojeg je bio doma\u0107in, i podsjetilo ga na ulogu Japana u pro\u0161losti. To nije prvi put da je kinesko MVP u\u010dinilo, ali sada je to po prvi put bilo javno objavljeno i svima razgla\u0161eno.<\/p>\n
\nApsurdi<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Kao dokaz kineske ozbiljnosti uslijedila je i odluka o zabrani uvoza proizvoda velike ameri\u010dke informati\u010dke tvrtke Micron Tehnology, na \u0161to je pak vrlo burno reagiralo ameri\u010dko ministarstvo trgovine ali i State Department.<\/p>\n
Nije nepoznanica da brojne ameri\u010dke tvrtke toga profila veliki ili najve\u0107i dio proizvoda izvoze upravo na kinesko tr\u017ei\u0161te i da ga ne \u017eele izgubiti.\u00a0 S druge strane tako\u0111er nije nepoznanica da Washington svoje tvrtke poziva da povuku proizvodnju iz Kine, ali i da uvodi sankcije i ograni\u010denja za kineske visokotehnolo\u0161ke tvrtke u SAD-u.<\/p>\n
Zapravo, nikako ne mogu shvatiti da Sjedinjene Dr\u017eave, koje se nalaze u slo\u017eenoj ekonomskoj situaciji, visokoj inflaciji, nestabilnim financijama s krahom sve ve\u0107eg broja banaka i prijete\u0107im dr\u017eavnim bankrotom, uporno sebi re\u017eu granu na kojoj sjede ja\u010danjem sukoba sa zemljom o kojoj njihova ekonomija najvi\u0161e i ovisi i s kojom imaju najve\u0107u trgovinsku razmjenu \u2013 Kinom.<\/p>\n
Jasno je kako su geopoliti\u010dke strategije i vanjskopoliti\u010dke \u201eigre\u201c ono \u010dega se ameri\u010dke elite odnosno tamo\u0161nja duboka dr\u017eava ne \u017eele odre\u0107i ni pod koju cijenu iako bi ona vrlo lako mogla biti prevelika i u odnosu na same geopoliti\u010dke ambicije. Preciznije \u2013 na ameri\u010dku globalnu hegemoniju.<\/p>\n
\n\u0160to je po\u0161lo po zlu?<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Me\u0111utim, ne\u0161to je u svemu tome po\u0161lo po zlu. Tri su klju\u010dna elementa koja sada izazivaju nervozu u Washingtonu:<\/p>\n
\n
- Rusija nije \u0161aptom pala: ekonomski stoji dobro, a za razliku od Njema\u010dke, Velike Britanije i SAD-a kojima prijeti recesija, \u010dak joj i MMF predvi\u0111a ve\u0107i rast BDP-a za ovu godinu nego \u0161to je prethodno predvi\u0111ao \u2013 od oko 1,5%; vojno stoji sasvim dobro i nema ba\u0161 nikakvih naznaka da \u0107e na ukrajinskim boji\u0161nicama biti pora\u017eena od strane ukrajinske vojske usprkos sveop\u0107oj medijskoj propagandi koja ide u tom smjeru. U vojni poraz Rusije sada otvoreno, kao o krajnje maloj mogu\u0107nosti govore i najvi\u0161i ameri\u010dki i NATO-ovi generali;2. Kina se nije prestra\u0161ila onim \u0161to je Zapad u\u010dinio Rusiji nakon invazije na Ukrajinu, i ne namjerava predati svoje interese. \u0160tovi\u0161e, nakon summita G7 umjesto povla\u010denja i ustupaka Zapadu Peking se definitivno okrenuo potpunoj suradnji s Rusijom, o \u010demu svjedo\u010di i pro\u0161lotjedni kinesko-ruski ekonomski forum u \u0160angaju. Tamo je boravila ruska poslovna delegacija na \u010delu s premijerom Mihailom Mi\u0161ustinom, a dogovoreno je ja\u010danje suradnje na svim podru\u010djima, izme\u0111u ostalog i po pitanju visokih tehnologija;
\n3. \u0160ok zbog nastale \u201eizolacije Zapada\u201c umjesto potpune politi\u010dko-diplomatske i ekonomske izolacije Rusije. Klju\u010dne zemlje \u201eostatka svijeta\u201c ne samo \u0161to se nisu priklju\u010dile sankcijama protiv Moskve i potezima Zapada koje on vodi u Ukrajini, ve\u0107 sve \u010de\u0161\u0107e i optu\u017euju SAD da \u017eeli nastavak rata. Sada je narativ ve\u0107ine njih poziv za sjedanje za pregovara\u010dki stol i zavr\u0161etak sukoba. Kada tako ne\u0161to dolazi iz usta manjih i ne toliko va\u017enih zemalja to nije nikakav problem, ali kada o tome govore jedna Indija ili Brazil odnosno Narendra Modi ili Lula da Silva, uvjeravam vas da Washington s ozbiljno\u0161\u0107u slu\u0161a njihov glas.<\/li>\n<\/ol>\n\nUkrajinska \u201ecrna rupa\u201c prijeti usisavanjem svijeta<\/h2>\n<\/blockquote>\n
S druge strane u Ukrajini i oko nje stanje se sve vi\u0161e zao\u0161trava. Dugo najavljivana ofenziva nikako ne po\u010dinje, a konfuzne izjave u Kijevu po tom pitanju upadaju u o\u010di. Pro\u0161li je tjedan savjetnik predsjednika Zelenskog Mihail Podoljak izjavio kako je ofenziva ve\u0107 po\u010dela prije nekoliko dana i da se to vidi na svim boji\u0161nicama, da bi, gotovo istodobno, administrator iz ureda predsjednika Zelenskog Ihor \u017dovkva javno kazao kako jo\u0161 nije vrijeme za po\u010detak ofenzive i da se \u010deka dodatna pomo\u0107. Istodobno je stigla vijest da je ukrajinska vojska izgubila grad Bahmut.<\/p>\n
Nedvojbeno s ciljem odvra\u0107anja pozornosti od te neugodne vijesti s obzirom na strate\u0161ku i simboli\u010dku va\u017enost grada, pro\u0161li je tjedan izvr\u0161en napad na rusku pograni\u010dnu jugozapadnu regiju Belgorod. Nemali broj zapadnih medija i politi\u010dara taj je potez ozna\u010dio kako mogu\u0107i stvarni po\u010detak ukrajinske ofenzive ali je Kijev odmah demantirao da stoji iza tog napada.<\/p>\n
\u0160tovi\u0161e, kada su Rusi objavili fotografije uni\u0161tenih ameri\u010dkih oklopnih pje\u0161a\u010dkih vozila, kori\u0161tenih u tom napadu za koju Kijev tvrdi da je \u201eruski gra\u0111anski rat\u201c i da napade vr\u0161e ruske oporbene snage \u2013 iz Washingtona i NATO saveza po\u010dele su stizati izjave kako oni ne stoje iza tih napada i da je to isklju\u010divo odluka Kijeva.<\/p>\n
S druge strane ruski dr\u017eavni vrh nakon ovih doga\u0111aja otvoreno optu\u017euje Zapad i NATO da podr\u017eavaju \u201eteroristi\u010dki re\u017eim\u201c u Kijevu koji ubija civile na ruskom tlu, dok je ruska protuobavje\u0161tajna slu\u017eba FSB objavila vijest o uhi\u0107enju nekoliko osoba, ukrajinskih i ruskih dr\u017eavljana, uklju\u010denih u pripremnu napada na dvije ruske atomske centrale u Lenjingradskoj i Tverskoj regiji.<\/p>\n
Ve\u0107 idu\u0107i dan ruski i bjeloruski ministri obrane u Minsku potpisuju razra\u0111eni dokument s planom po\u010detka razmje\u0161taja ruskih takti\u010dkih nuklearnih raketa na tlu Bjelorusije i nadle\u017enosti nad upravljanjem i odlukama o kori\u0161tenju istih (ostaju u rukama Moskve); odr\u017eava se sastanak ruskog pandana NATO savezu Organizacije ugovora o zajedni\u010dkoj sigurnosti (ODKB, rus., CSTO, engl.) na kojem je ruski ministar Sergej \u0160ojgu upozorio na \u201ejo\u0161 jednu fazu \u0161irenja NATO-a\u201c, njegov \u201erazmje\u0161taj udarnog oru\u017eja\u201c i modernizaciju vojne infrastrukture u Isto\u010dnoj i Srednjoj Europi, na rastu\u0107u agresivnu retoriku, na \u201eopskrbu Ukrajine streljivom s osiroma\u0161enim uranom i poku\u0161aje provokacija i napada na strate\u0161ke objekte Rusije\u201c i td.<\/p>\n
\nZaklju\u010dak<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Sve ovo jasno ukazuje koliko se brzo pogor\u0161ava sveukupno stanje, \u010demu treba dodati i pro\u0161lotjednu Bidenovu odluku o odobrenju isporuka ameri\u010dkih zrakoplova F-16 koje posjeduju europski saveznici Kijevu (\u010demu se do nedavno uporno protivio smatraju\u0107i to \u010dinom koji bi mogao dovesti do eskalacije tj. o\u0161trog ruskog odgovora).<\/p>\n
Tako\u0111er se i\u0161\u010ditava kako se Rusija ne namjerava povla\u010diti ni u vojnom ni u politi\u010dkom smislu i da je spremna na sve.<\/p>\n
Pri tom diverzantski napadi i teroristi\u010dke akcije poput onih u Moskvi ili Sankt Peterburgu (za koje proteklih dana glavni ukrajinski vojni obavje\u0161tajci poput Kirila Budanova otvoreno govore kako oni stoje iza njih), ne samo \u0161to nemaju \u017eeljeni u\u010dinak na rusku javnost, ve\u0107 Putinu daju novi vjetar u le\u0111a, dodatno homogeniziraju\u0107i ruske gra\u0111ane koji sada govore ne\u0161to tipa \u201epa ovi nas (Ukrajinci i Zapad) stvarno \u017eele uni\u0161titi i kao narod i kao dr\u017eavu\u201c. Istodobno Putinu ja\u010daju pozicije kod neutralnih dr\u017eava iz \u201eostataka svijeta\u201c koje itekako prate sve \u0161to se doga\u0111a.<\/p>\n
Da stvari ne stoje dobro svjedo\u010de i pro\u0161lotjedne rije\u010di britanskog povjesni\u010dara, pisca i kolumnista The Daily Telegrapha Owena Matthewsa: \u201cAko je Zelenski\u00a0uistinu odobrio letove blizu Belgoroda, \u0161to vlada u Kijevu nije\u010de, onda on igra o\u010dajni\u010dki opasnu igru.\u00a0Napadi izravno na ruski teritorij legitimni su casus belli prema ruskoj nuklearnoj doktrini.\u00a0I, prema mojim izvorima, vrhovno zapovjedni\u0161tvo NATO-a i dalje je ozbiljno zabrinuto zbog mogu\u0107nosti da Kremlj upotrijebi takti\u010dko nuklearno oru\u017eje\u201d.<\/p>\n
Osobno mislim kako Rusija jo\u0161 ima i vi\u0161e nego dovoljno drugih vojnih sredstava ne samo za sprje\u010davanje svog poraza u Ukrajini, i da igre s takti\u010dkim nuklearnim oru\u017ejem u Bjelorusiji imaju isklju\u010divo karakter odvra\u0107anja ali i oda\u0161iljanja ozbiljnog signala Zapadu da ova \u201eigra\u201c s Ukrajinom ne izi\u0111e izvan \u201ekontroliranih uvjeta\u201c.<\/p>\n
Tako\u0111er vidim i da Washington, usprkos krajnje o\u0161troj retorici prema Moskvi, svoje poteze s isporukama oru\u017eja Kijevu (iako je njihov daleko najve\u0107i donor) ipak pa\u017eljivo dozira, prebacuju\u0107i \u201e\u0161kakljive\u201c stvari (poput isporuka dalekometnih raketa, zrakoplova pa i tenkova) na stranu saveznika.<\/p>\n
Me\u0111utim vidim i to da Moskva smatra kako to doziranje i neprestano \u201epranje ruku\u201c postupno prelazi prag njenog strpljenja. Poglavito nakon summita G7 gdje je ponovo izre\u010dena teza o nu\u017enom nano\u0161enju strate\u0161kog poraza Rusiji, nakon \u010dega Moskva vi\u0161e ne gaji niti najmanjih iluzija o mogu\u0107em dogovoru sa Zapadom.<\/p>\n
Ako ovo nije opasna situacija, \u0161to onda je? Vidim ju kako poznatu igru, popularnu tamo negdje 60-ih godina u SAD-u, kada dva voza\u010da na praznoj ulici jure svojim automobilima jedan prema drugom u nadi da \u0107e onaj drugi prvi skrenuti i tako pokazati da je kukavica.<\/p>\n
Signala o tome da je Bidenova administracija zaigrala upravo takvu igru i da je potrebno ne\u0161to mijenjati dok nije prekasno ima sve vi\u0161e i unutar samog Washingtona, ali oni jo\u0161 ne dopiru do u\u0161iju onih koji o tome odlu\u010duju.<\/p>\n