{"id":370528,"date":"2023-06-02T09:55:06","date_gmt":"2023-06-02T07:55:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=370528"},"modified":"2023-06-02T09:55:06","modified_gmt":"2023-06-02T07:55:06","slug":"naucnici-upozoravaju-da-zdravlje-zemlje-slabi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/06\/02\/naucnici-upozoravaju-da-zdravlje-zemlje-slabi\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici upozoravaju da ‘zdravlje’ Zemlje slabi"},"content":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci, kako pi\u0161u svjetski mediji, ukazuju na prijetnje po zdravlje ljudi i planete, te pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE)<\/a>.<\/p>\n

Izvje\u0161taj grupe nau\u010dnika okupljenih u Komisiji za Zemlju iznosi uznemiruju\u0107e dokaze da se planeta suo\u010dava sa sve ve\u0107im krizama dostupnosti vode, optere\u0107enja hranjivim materijama, odr\u017eavanja ekosistema i zaga\u0111enja aerosolom, isti\u010de Gardijan.<\/p>\n

Studija objavljena 31. maja je, nagla\u0161ava Gardijan, najambiciozniji poku\u0161aj da se spoje vitalni znakovi zdravlja planete s indikatorima ljudskog blagostanja.<\/p>\n

Komisija za Zemlju, koju su osnovale vode\u0107e svjetske istra\u017eiva\u010dke institucije, \u017eeli da analiza bude nau\u010dna okosnica sljede\u0107e generacije ciljeva i praksi odr\u017eivosti, koje se prote\u017eu van trenutnog fokusa na klimu kako bi uklju\u010dile druge indekse, uklju\u010duju\u0107i i ekolo\u0161ku pravdu.<\/p>\n

Studija postavlja niz “sigurnih i pravednih” mjerila za planetu koji se, obja\u0161njava list, mogu porediti s vitalnim znakovima ljudskog tijela, gdje se umjesto pulsa, temperature i krvnog pritiska, posmatraju indikatori kao \u0161to su protok vode, upotreba fosfora i prenamjena zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Mjerila se temelje na sintezi prethodnih studija univerziteta i nau\u010dnih grupa UN, navodi Gardijan, naglasiv\u0161i da nova studija pokazuje da je situacija te\u0161ka u gotovo svim kategorijama.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su se tradicionalno bavili efektima klimatskih promjena ili gubitkom bioraznolikosti na samoj planeti, ali studija grupe nau\u010dnika Komisija za Zemlju ozna\u010dava poku\u0161aj stru\u010dnjaka da identifikuje koji su to pragovi nakon kojih \u0107e ljudi pretrpjeti zna\u010dajnu \u0161tetu, ukazuje Fajnen\u0161el tajms.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je identifikovalo osam pragova Zemljinog sistema koji uklju\u010duju klimu, bioraznolikost, vodu, prirodne ekosisteme, kori\u0161\u0107enje zemlji\u0161ta i efekat gnojiva i aerosola.<\/p>\n

Navodi se kako su ljudske aktivnosti gurnule ovih sedam pragova preko “sigurne i pravedne granice” u zone rizika.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, izme\u0111u 50 odsto i 60 odsto zemlje trebalo bi biti pokriveno uglavnom netaknutim ekosistemima, nivo koji je ve\u0107 probijen.<\/p>\n

Takozvani Zemljin sistem sastoji se od mnogih me\u0111usobno zavisnih procesa koji odr\u017eavaju planetu stabilnom, ali kada se poremete mijenjaju njegovu nastanjivost, tvrde nau\u010dnici i isti\u010du da su razli\u010dite granice zemaljskih sistema koje su navedene u istra\u017eivanju, “me\u0111usobno povezane”.<\/p>\n

To, ukazuje londonski list, zna\u010di da bi prekora\u010denje sigurne granice za jednog moglo imati posredni efekat na druge.<\/p>\n

Godinama se svijet fokusirao na klju\u010dni prag klimatskih promjena: ograni\u010davanje globalnog zagrijevanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Me\u0111utim, \u010dak i na tom pragu – koji bi mogao da po\u010dne da se probija u sljede\u0107ih pet godina – milioni ljudi i dalje \u0107e se suo\u010davati sa “zna\u010dajnom \u0161tetom”, uklju\u010duju\u0107i smrt, raseljavanje i nesta\u0161icu hrane i vode, isti\u010de CNN ukazuju\u0107i na novi izvje\u0161taj Komisije za Zemlju.<\/p>\n

Na 1,5 stepeni Celzijusa, autori su otkrili da bi vi\u0161e od 200 miliona ljudi jo\u0161 uvek moglo biti izlo\u017eeno nevi\u0111enoj vru\u0107ini, a vi\u0161e od 500 miliona ljudi bilo bi izlo\u017eeno dugoro\u010dnom porastu nivoa mora.<\/p>\n

Istakli su da je klju\u010dni klimatski prag na koji su se dr\u017eave obavezale Pariskim sporazumom 2015, onaj koji bi osigurao “siguran i pravedan” svijet, trebalo da bude jedan stepen Celzijusa.<\/p>\n

Me\u0111utim, prosje\u010dna temperatura planete Zemlje ve\u0107 je porasla za oko 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, \u0161to je ve\u0107 izazvalo katastrofalne i smrtonosne klimatske i vremenske promjene, uklju\u010duju\u0107i ekstremnije toplotne talase, poplave i \u0161umske po\u017eare.<\/p>\n

Stoga, nau\u010dnici pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije jer su kriti\u010dni klimatski pragovi probijeni ostavljaju\u0107i manje sigurnog, nastanjivog prostora za \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U novoj studiji objavljenoj u \u010dasopisu Nature, nau\u010dnici su izvijestili da je svijet ve\u0107 probio kriti\u010dne klimatske pragove, ostavljaju\u0107i manje sigurnog, nastanjivog prostora za \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":370529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-370528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=370528"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370530,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370528\/revisions\/370530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=370528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=370528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=370528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}