{"id":370345,"date":"2023-05-30T07:08:58","date_gmt":"2023-05-30T05:08:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=370345"},"modified":"2023-05-30T07:15:27","modified_gmt":"2023-05-30T05:15:27","slug":"u-strahu-su-velike-oci-5","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/30\/u-strahu-su-velike-oci-5\/","title":{"rendered":"U strahu su velike o\u010di"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Biblija\u00a0ka\u017ee\u00a0da su Adam\u00a0i Eva\u00a0istjerani iz Raja, zbog ku\u0161anja plodova s drveta spoznaje dobra i zla:<\/p>\n

\u201eJahve, Bog, uzme \u010dovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obra\u0111uje i \u010duva. Jahve, Bog, zapovjedi \u010dovjeku: \u2018Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusi\u0161, zacijelo \u0107e\u0161 umrijeti!'\u201c<\/p>\n

Zagri\u017eeni vjernici koji vjeruju u mitove to tuma\u010de u smislu da je \u010dovjek, nakon \u0161to je prekr\u0161io bo\u017eji veto, postao smrtno bi\u0107e \u2013 \u0161to je notorna glupost, s obzirom da su prakti\u010dki sva \u017eiva bi\u0107a smrtna (jesu li i ona prekr\u0161ila neku zabranu?) \u2013 dok neki tvrde kako je zabrana izra\u017eavala bo\u017eje nepovjerenje u ljudske mogu\u0107nosti. Ali ne; nije On\u00a0mislio da smo nesposobni izumiti no\u017e, avion, ili otkriti tajne materije, ve\u0107 izri\u010dito: da nismo sposobni prosuditi o dobroj i lo\u0161oj upotrebi na\u0161ih otkri\u0107a. Stoga se ni ne govori o \u201establu spoznaje\u201c, ve\u0107 eksplicitno, o \u201establu spoznaje dobra i zla\u201c! Svekoliko ljudsko iskustvo s no\u017eevima, avionima, atomima,\u2026, potvr\u0111uje \u201ebo\u017eje\u201c\u00a0rije\u010di \u2013 a materijalna potvrda su sijaset nasilno umrlih, rasutih po \u0161umama, gorama ili grobljima \u0161irom planete \u2013 neovisno dali prihva\u0107ali \u201eBibliju\u201c\u00a0kao mit (ona je bazirana na mnogo starijim mitovima), upozorenja vanzemaljskih posjetitelja, ili zapa\u017eanja nekog nam dalekog, a izrazito inteligentnog pretka prenesena u metafori\u010dkom obliku (Aristotel, Platon\u00a0ili Sokrat\u00a0\u2013 preba\u010deni u dana\u0161nje okru\u017eenje \u2013 jednako bi lako usvajali nau\u010dne spoznaje kao suvremeni ljudi). \u010covjek \u201ekletvu\u201c, nastalu kr\u0161enjem Gospodinove\u00a0zabrane (\u201eisto\u010dni grijeh\u201c), koja ga prati kroz povijest, nije nikada ozbiljno shva\u0107ao (mada se \u010desto pozivao na nju), pa \u010dak niti realne potencijalne prijetnje sveop\u0107im uni\u0161tenjem nisu ga suvi\u0161e opametile, o \u010demu govori i gomilanje nuklearnog oru\u017eja (dvaput ve\u0107 upotrebljenog!), ili gomila onih koji smatraju da vakcine vi\u0161e \u0161tete od bolesti protiv koje su smi\u0161ljene, a ni klimatske promjene \u2013 izazvane neodgovornim primjenama svojih otkri\u0107a koje prijete, ne samo njegovom odr\u017eanju \u2013 nisu ga odve\u0107 potresale. No nedavni napredak na polju \u201cumjetne inteligencije\u201d\u00a0(AI) unio je pravu konsternaciju me\u0111u mnoge uva\u017eene znanstvenike, intelektualce, pa \u010dak i dobar dio laika koji uglavnom nauku i njena dostignu\u0107a tek ofrlje prate i razumiju. Jeli do\u0161ao vrag po svoje?<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Previ\u0161e je rasprava o vje\u0161takoj inteligenciji i opasnosti od nje, a da se ne shva\u0107a u \u010demu je bit. Su\u0161tina je u aksiomima na kojima ona po\u010diva, a njih je \u201cudahnuo\u201d sam \u010dovjek.\u00a0Kao \u0161to je kapitalizam nepopravljivi sustav jer po\u010diva na krivim osnovnim pretpostavkama, a oni koji bi ga \u201cpopravljali\u201d\u00a0revidirali bi sve osim aksioma temeljem kojih djeluje, tako je i s opasno\u0161\u0107u od AI\u00a0po ljudski opstanak, odnosno suicidalno prepu\u0161tanje samozvanog \u201egosopodara planete\u201c umjetnom stvorenju koje je sam stvorio. Svaki sistem od \u010dovjeka definiranih aksioma kad tad zapadne u \u0107orsokak, i tada je jedini izlaz njegova promjena \u2013 definiranje novih, naprednijih temeljnih na\u010dela na kojima po\u010divaju, kako znanosti tako i dru\u0161tveni sistemi. A za dru\u0161tvene odnose je naro\u010dito bitno da to budu \u0161to humanija na\u010dela. U znanosti objektivni, a to zna\u010di realno provjerljivi zaklju\u010dci (makar stolje\u0107ima nakon njihova formuliranja), po\u010divaju na logi\u010dki dosljednim i sa stvarno\u0161\u0107u kompatibilnim aksiomima. Euklid\u00a0nije morao pretpostaviti da je najkra\u0107a udaljenost izme\u0111u dvije to\u010dke du\u017eina, ali se to pokazalo u ljudskoj praksi (i izgradnji cijele doskora\u0161nje civilizacije) najproduktivnijom pretpostavkom, sve dok je zadovoljavala prakti\u010dne ljudske potrebe. Prostor je euklidski, ravan, i za njega vrijede aksiomi ovog matemati\u010dkog genija.<\/p>\n

Vrijedilo je to stolje\u0107ima, dok praksa nije prisilila ljude dublje sagledati stvarnost, tako da op\u0107a\u00a0teorija relativnosti\u00a0i kvantna teorija\u00a0zadr\u017eavaju euklidsku geometriju\u00a0tek kao poseban slu\u010daj op\u0107enitijih na\u010dela.<\/p>\n

U jednom trenutku povijesti, diktiranom promjenom ljudskih iskustava a time i novih potreba, desio se \u201ekvantni skok\u201c\u00a0u shva\u0107anju, jo\u0161 uvijek nerazumljiv i neprihvatljiv ve\u0107ini ljudskog roda. Morao se promijeniti set do tada vladaju\u0107ih aksioma, da bi napredak znanosti bio mogu\u0107. Na sli\u010dan na\u010din razvojem produkcionih odnosa, diktiranima razvojem proizvodnih snaga, mijenjali su se dru\u0161tveno-ekonomski sustavi, \u0161to je bivalo pra\u0107eno i razvojem moralnih na\u010dela \u2013 od kaoti\u010dnih, ili \u201ebo\u017ejom voljom\u201c\u00a0inputiranih, do onih humanisti\u010dkih\u00a0koji \u010dine osnovu suvremene etike. \u201eKvantnim skokovima\u201c, simboli\u010dki kazano, mijenjali su se ekonomski sustavi u prihvatljivije svakodnevnoj ali i moralnoj praksi \u010dovje\u010danstva. Kao \u0161to obi\u010dni \u010dlan robovlasni\u010dkog dru\u0161tva nije, sem u fantazmima svoje iskonske ljudskosti, mogao predvidjeti sistem \u010dovje\u010dniji od onoga u kojem je u trenucima dokolice ma\u0161tario, tako i dana\u0161nji prosjek te\u0161ko zami\u0161lja sustav humaniji prema svim pojedincima ljudskog roda. Oni \u017eive kao robovi uvjerenja o \u201enajboljem od sviju svjetova\u201c\u00a0u kojem prebivaju, to \u010dvr\u0161\u0107im lancima vezani za njega \u0161to su uspje\u0161nije eksploatacijom svoje bra\u0107e stekli materijalna bogatstva, ili dobrovoljnom prilagodbom egzistencijalnoj ni\u0161i, u koju nisu \u2013 mada to ne razumiju \u2013 vlastitom voljom smje\u0161teni.<\/p>\n

Da se vratim na AI. Ona nije ni\u0161ta drugo negoli odraz ljudskih paradigmi na svim podru\u010djima njegova djelovanja, a naro\u010dito onih eti\u010dkih i moralnih, \u0161to ustvari i izazva najve\u0107i strah od umjetne inteligencije. Bojazan od nemogu\u0107nosti no\u0161enja s vlastitim izumom. Prvo \u010dovjek mora promijeniti sebe i paradigme kojima je po\u010deo robovati, a onda \u0107e vi\u0111enje i odnos prema AI\u00a0biti primjereniji ljudskim potrebama. Shvatimo li umjetnu inteligenciju, uvjetno re\u010deno, kao \u0161to smo shva\u0107ali druge rase (taj pojam je napu\u0161ten u znanosti), manje obdarenima od one kojoj pripadamo (naro\u010dito je to bilo izra\u017eeno kod bijelaca) \u2013 \u0161to je s AI\u00a0za sada zaista slu\u010daj \u2013 ali podsvijesno slute\u0107i potencijale kojima raspola\u017eu a ne mogu se iskazati zbog na\u0161eg neljudskog (koristoljubivim, ekonomskim razlozima izazvanog) odnosa spram njih, tada je psiholo\u0161ki jasan strah od AI. Slutnja i strah da \u0107e svaki mogu\u0107i ravnopravni odnos rezultirati ustvari na\u0161im potiskivanjem sa samoizabranog trona na koji smo se smjestili, i kona\u010dnim i\u0161\u010deznu\u0107em s pozornice svijeta. Sli\u010dan odnos bio bi i spram vanzemaljske inteligencije (ET), od koje bi ljudski rod \u2013 unato\u010d mogu\u0107e formalno ulju\u0111enom opho\u0111enu spram nje (uostalom, nemaju li prakti\u010dki sve dr\u017eave svijeta uzajamne dipomatske odnose, koji se baziraju na formalnoj ugla\u0111enosti i ulju\u0111enosti, pa ipak, do neke granice potiskujemo rasisti\u010dke predrasude koje le\u017ee u mnogima od nas, dok ih stjecaj okolnosti s kojima se vi\u0161e ne znamo nositi ne potisne na povr\u0161inu?) \u2013 osje\u0107ao gro\u017enju za vlastiti, samonametnuti polo\u017eaj me\u0111u svemirskim inteligencijama. Uostalom, \u010dovjek jo\u0161 nije razrije\u0161io stvar s rasizmom, a tko u to sumnja neka dublje razmotri odnos spram migranata, koji \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ati (na izrazito rasisti\u010dkoj osnovi) tijekom nadolaze\u0107ih klimatskih katastrofa koje \u0107e mnoge ljude natjerati u tra\u017eenje novih prebivali\u0161ta.<\/p>\n

U kontekstu re\u010denoga, strah od AI (koji bismo mogli nazvati ksenofobijom<\/a>, mogu\u0107e i tehnolo\u0161kim rasizmom) je psiholo\u0161ki \u2013 a posebno sa stajali\u0161ta trenutnog stanja socijalne evolucije \u2013 lako razumljiv. U praksi me\u0111utim, i taj strah se \u010de\u0161\u0107e projicira na pitanja odr\u017eivosti (u doglednoj budu\u0107nosti) radnih mjesta mnogih (ako ne i svih) profesija, negoli na diktaturu AI nad ljudskim rodom (do njegova kona\u010dnog nestanka) \u2013 gubljenja uzdi koje umi\u0161ljamo da \u010dvrsto dr\u017eimo u svojim rukama. Ne tako davno odr\u017ean je u Zagrebu sastanak ministara EU<\/a> na temu: \u201ekako se na nacionalnoj i europskoj razini boriti protiv osoba koje su dugo u sustavu znanosti, a vrijeme je pregazilo njihove ideje\u201c. Sama ideja je posljedica retardiranog kapitalisti\u010dkog mentaliteta, koji se javno zaklinje kako je \u201c\u010dovjek na\u0161e najve\u0107e bogatstvo\u201d, dok mu je u praksi najve\u0107e bogatsvo samo onaj koji mu doprinosi profitom. Ne znam koliko dugo \u0107e trebati ve\u0107ini shvatiti da retardirani sistem mo\u017ee proizvoditi sve ve\u0107i broj retardiranih jedinki, koje mu \u2013 dodu\u0161e mogu pove\u0107avati bogatsvo (prvenstveno odabranim \u201erobovlasnicima\u201c!) \u2013 ali one sve vi\u0161e gube svojstvo ljudskosti, poprimaju\u0107i svojstva ma\u0161ina. Je li stoga \u010dudno da se toliko promi\u010de \u201cumjetna inteligencija\u201d (od koje istovremeno strah sve vi\u0161e raste), \u0161to ne bi bilo \u010dudno, da se paralelno radi na rje\u0161avanju sudbine ljudi koji \u0107e izgubiti radna mjesta zarad njena uvo\u0111enja. Unatrag gledaju\u0107i, Luditi<\/a> su \u2013 uni\u0161tavaju\u0107i strojeve \u2013 u ne\u010demu bili u pravu. Ne u spre\u010davanju napretka, ve\u0107 u onome \u0161to su tek podsvjesno slutili. O karakteru sistema koji malo mari za \u010dovjeka. Sli\u010dno se ponavlja (ne s uni\u0161tavanjem ma\u0161ina, dodu\u0161e) nakon pokretanja informatizacije i robotizacije (prva faza uvo\u0111enja umjetne inteligencije), a naro\u010dito nakon ogromnog napretka u razvoju AI. Uveliko se od njihovih glasnogovornika (me\u0111u koje spadaju i interesno povezani stru\u010dnjaci) name\u0107e stajali\u0161te da o gubitku radnih mjesta nema ni govora. Pa, razmotrite trenutnu situaciju glede toga u svijetu, naro\u010dito u kontekstu nezadr\u017eivog rasta broja njegovih \u017eitelja. A sad bi ovi iz sustava znanosti eliminirali nau\u010dnike kojih je \u201cvrijeme pregazilo njihove ideje\u201d! S tog stajali\u0161ta mo\u017ee se detaljnije i dublje shvatiti i zahtjev za \u201ccjelo\u017eivotnim obrazovanjem\u201d, ne samo s apsekta da ono biva potrebno pukog razvoja radi, ve\u0107 i sa stajali\u0161ta da kapitalu \u010dovjek koji se ne uklopi u njegove potrebe ne vrijedi ni\u0161ta. \u010covjek i kad ga \u201cpregazi vrijeme\u201d mo\u017ee dati itekakve doprinose dru\u0161tvu, pi\u0161u\u0107i, imaju\u0107i filozofske i humanisti\u010dke osvrte na svoje djelatno podru\u010dje, u obrazovanju u\u010denika,\u2026 Kapitalisti\u010dke elite bi i Einsteina bacile u sme\u0107e, \u0161to jasno indicira usvajanje njegovih teorija, ali ne i moralnih na\u010dela za koje se zalagao!<\/p>\n

Ono \u0161to trenuta\u010dno nazivamo \u201cumjetnom inteligencijom\u201d\u00a0vrlo je daleko od inteligencije<\/a>, jer ovladava samo manipulacijom\u00a0\u201crije\u010dima, zvucima i slikama\u201d<\/a>, izabiru\u0107i iz korpusa sveukupnog ljudskog znanja ono \u0161to \u010dovjek zatra\u017ei od nje (daklem, ne po njenoj slobodnoj volji), a to \u010dini mnogo efikasnije od \u010dovjeka zahvaljuju\u0107i memorijskim kapacitetima i brzini koja joj to omogu\u0107uje.<\/p>\n

\u201eKad ka\u017eemo inteligencija<\/a>\u00a0mi tu u\u010ditavamo volju, subjektivnost, namjeru, agency, u\u010ditavamo sebe, ono \u0161to smo mi. A to je prosto nesvodivo jedno na drugo. Mnogo bi po\u0161tenije bilo da sve to zovemo nekim \u201esistemima algoritamskih pravila\u201c koja rje\u0161avaju konkretne probleme. Ta pravila mogu da budu opasna, mogu da kreiraju haos, ali je opasno da ih zovemo \u2018inteligencija'\u2026 Ona sakuplja tekstove koje smo svi mi pisali, koje su razni ljudi \u0161irom svijeta pisali, i svi ti tekstovi zajedno sada po\u010dinju da formiraju neku vrstu kolektivne statisti\u010dke logike. A tu ogromnu tekstualnu ma\u0161inu je privatizovalo par hajduka iz Silicijumske doline i oni su sada kao vlasnici te softverske logike. I mi tu vidimo da je neoliberalizam sranje. Mi zapravo treba da vidimo \u0161ta ta tehnologija mo\u017ee da zna\u010di kao dru\u0161tvena, i da li mo\u017ee da bude kolektivna, jako dobra, komunalna, demokratska, da li mo\u017eemo za ne\u0161to da se pitamo. Po\u0161to smo mi radili za tu tehnologiju, a ona je sad vlasni\u0161tvo par ljudi. Tako da mislim da bi ljekovito bilo da tu stvar svedemo na materijalno pitanje sredstava za proizvodnju i vlasni\u0161tva sredstava za proizvodnju.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Novih otkri\u0107a, dostignu\u0107a, tu nema \u2013 a ako se i desi to je zbog uputa koje joj daje ljudsko bi\u0107e koje raspola\u017ee i intuicijom, jednom od karakteristika inteligencije, da ne spominjem emocije i druge faktore koji joj doprinose, a kojima ma\u0161ina ne raspola\u017ee. \u010cak i sama \u201eumjetna inteligencija\u201c\u00a0(tzv. ChatGPT, kako ponekad nazivamo njenu danas najra\u0161ireniju, aktualnu verziju) ka\u017ee u jednom \u201erazgovoru\u201c\u00a0s \u010dovjekom<\/a>:<\/p>\n

\u201e'Kao AI, dizajniran sam da obavljam odre\u0111ene zadatke i pru\u017eam informacije ili poma\u017eem korisnicima u dono\u0161enju odluka na osnovu podataka na kojima sam treniran. Odgovornost je ljudi koji dizajniraju, treniraju i koriste AI, da se postaraju da AI bude uskla\u0111en sa njihovim moralnim i eti\u010dkim principima.\u2019<\/p><\/blockquote>\n

Skre\u0107emo pa\u017enju na moralnu ravnodu\u0161nost koja je u osnovi svih ovih naizgled sofisticiranih misli. ChatGPT sa\u017eima standardne argumente iz literature, odbija da zauzme stav o bilo \u010demu, ne poziva se samo na neznanje ve\u0107 i na nedostatak inteligencije i na kraju iznosi odbranu da \u201esamo slu\u0161a nare\u0111enja\u201c prebacuju\u0107i odgovornost na svoje kreatore.\u201c<\/p>\n

Umjetna inteligencija \u010desto daje neto\u010dne odgovore na postavljeno pitanje, \u0161to ovisi o tome koliki je opseg i kvaliteta podataka koje je \u201ekonzultirala\u201c\u00a0pri \u201esmi\u0161ljanju\u201c\u00a0odgovora. Primjerice,<\/a><\/p>\n

\u201eUkoliko u skup podataka nad kojim vje\u0161ta\u010dka inteligencija u\u010di uklju\u010dimo veliki broj (reda nekoliko desetina hiljada) pisanih primjera rije\u010di \u201eElon Musk je osniva\u010d Tesla automobila\u201d onda \u0107e vje\u0161ta\u010dka inteligencija pogre\u0161no odgovarati na upite po \u010demu je poznat Elon Musk. Veliki broj re\u010denica sa pogre\u0161nim odgovorom umjesto sa ta\u010dnim \u201dMartin Eberhart i Marc Tarpenning su osniva\u010di Tesle\u201d pove\u0107avaju vjerovatno\u0107u da \u0107e od vi\u0161e desetina hiljada neta\u010dnih re\u010denica o Elonu Musku one postati i najvjerovatniji odgovor za vje\u0161ta\u010dku inteliganciju\u2026 Vje\u0161ta\u010dka inteligancija nikada zapravo i nije odgovarala na pitanje i nikada nije dala nikakve izjave s namjerom da budu istinite. Neta\u010dan daljnji niz odgovora je jednostavno najvjerovatniji s obzirom na ranije pogre\u0161nu neta\u010dnu izjavu \u2018Elon Musk je osniva\u010d Tesle\u2019.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

A evo kako su\u0161tinu aktualne AI\u00a0analizira Noam Chomsky, u tekstu \u201eLa\u017eno obe\u0107anje \u010detbotova\u201c<\/a>:<\/p>\n

\u201eTi programi su zarobljeni u predljudskoj ili neljudskoj fazi kognitivne evolucije. Njihova najdublja mana je odsustvo presudnog kapaciteta svake inteligencije: da ka\u017eu ne samo \u0161ta je bilo, \u0161ta jeste i \u0161ta \u0107e biti \u2013 to su deskripcija i predikcija \u2013 ve\u0107 i \u0161ta nije, \u0161ta bi moglo i \u0161ta ne bi moglo biti. To su sastojci obja\u0161njenja, oznaka prave inteligencije.<\/p><\/blockquote>\n

Evo primera. Pretpostavimo da dr\u017eite jabuku u ruci. Zatim pustite jabuku. Posmatrate rezultat i ka\u017eete: \u201eJabuka pada\u201c. To je deskripcija. Predikcija bi mogla biti izjava: \u201eJabuka \u0107e pasti ako otvorim \u0161aku\u201c. Oba iskaza su vredna i oba mogu biti ta\u010dna. Ali obja\u0161njenje je ne\u0161to vi\u0161e, ono uklju\u010duje ne samo opise i predvi\u0111anja, ve\u0107 i kontra\u010dinjeni\u010dne pretpostavke, poput: \u201eSvaki takav objekat bi pao\u201c, uz dodatnu klauzulu \u201ezbog sile gravitacije\u201c ili \u201ezbog zakrivljenosti prostor-vremena\u201c ili \u0161ta god. To je kauzalno obja\u0161njenje: \u201eJabuka ne bi pala da nije bilo sile gravitacije\u201c. To je razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

Su\u0161tinu ma\u0161inskog u\u010denja \u010dine deskripcija i predikcija; ono ne postulira nikakve uzro\u010dne mehanizme ili fizi\u010dke zakone. Naravno, na\u0161a obja\u0161njenja nisu nu\u017eno ta\u010dna; ljudi su podlo\u017eni gre\u0161kama. Ali to je deo onoga \u0161to zna\u010di misliti: da bi \u010dovek bio u pravu, mora mu biti omogu\u0107eno da gre\u0161i. Inteligencija se sastoji ne samo od kreativnih pretpostavki, ve\u0107 i od kreativne kritike. Misao nalik ljudskoj zasniva se na mogu\u0107im obja\u0161njenjima i ispravljanju gre\u0161aka, procesu koji postepeno ograni\u010dava mogu\u0107nosti koje se racionalno mogu uzeti u obzir (kako \u0160erlok Holms ka\u017ee dr Votsonu: \u201eKada elimini\u0161ete nemogu\u0107e, ono \u0161to preostane, koliko god da je neverovatno, mora biti istina\u201c).<\/p>\n

ChatGPT i sli\u010dni programi, po dizajnu, nisu ograni\u010deni u onome \u0161to mogu da \u201enau\u010de\u201c (\u0161to \u0107e re\u0107i da memori\u0161u) i nesposobni su da razlikuju mogu\u0107e od nemogu\u0107eg. Za razliku od ljudi koji su obdareni univerzalnom gramatikom, koja ograni\u010dava jezike koje mo\u017eemo da nau\u010dimo na one sa odre\u0111enom vrstom gotovo matemati\u010dke elegancije, ovi programi u\u010de ljudski mogu\u0107e i nemogu\u0107e jezike sa jednakom lako\u0107om. Dok su ljudi ograni\u010deni vrstama obja\u0161njenja koja mo\u017eemo racionalno da pretpostavimo, sistemi ma\u0161inskog u\u010denja mogu da nau\u010de i da je Zemlja ravna i da je okrugla. Oni barataju samo verovatno\u0107ama koje se vremenom menjaju.\u201c<\/p>\n

Komentari autora \u2013 kao i linkovani \u010dlanci \u2013 odnose se na sada\u0161nje stanje i pritajene strahove (opravdane) od samih sebe, vrste koje luta tra\u017ee\u0107i njihovo razrje\u0161enje, a proizlaze iz najdubljih socijalnoevolicijskih karakteristika kojima u ovoj fazi razvoja raspola\u017ee. Prvo treba razrije\u0161iti s njima, a ve\u0107 nazna\u010dih put: analiza aksioma koji le\u017ee u osnovi ljudskih djelovanja a koji su zapali u \u0107orsokak, njihovo napu\u0161tanje u korist primjerenijih i humanijih, a potom se pozabaviti \u201cumjetnom inteligencijom\u201d. Jer, ni na\u0161a prirodna (barem ve\u0107ine) nije na nekoj zavidnoj razini!<\/a><\/p><\/blockquote>\n

magazinplus.eu<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ono \u0161to trenuta\u010dno nazivamo \u201cumjetnom inteligencijom\u201d\u00a0vrlo je daleko od inteligencije, jer ovladava samo manipulacijom\u00a0\u201crije\u010dima, zvucima i slikama\u201d, izabiru\u0107i iz korpusa sveukupnog ljudskog znanja ono \u0161to \u010dovjek zatra\u017ei od nje (daklem, ne po njenoj slobodnoj volji), a to \u010dini mnogo efikasnije od \u010dovjeka zahvaljuju\u0107i memorijskim kapacitetima i brzini koja joj to omogu\u0107uje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333519,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-370345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=370345"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370348,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370345\/revisions\/370348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=370345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=370345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=370345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}