{"id":370193,"date":"2023-05-23T07:39:35","date_gmt":"2023-05-23T05:39:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=370193"},"modified":"2023-05-23T07:40:48","modified_gmt":"2023-05-23T05:40:48","slug":"beros-kapitalizam-nije-odrziva-opcija-komunizam-je-prava-alternativa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/23\/beros-kapitalizam-nije-odrziva-opcija-komunizam-je-prava-alternativa\/","title":{"rendered":"Bero\u0161: Kapitalizam nije odr\u017eiva opcija, komunizam je prava alternativa"},"content":{"rendered":"

Autor: Dubravko Jagati\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Antikapitalisti\u010dki seminar, zami\u0161ljen kao mjesto zajedni\u010dke proizvodnje znanja koje je integralni dio borbe za bolji svijet, i ove \u0107e godine propitivati neke od pojmova i teorija koje obja\u0161njavaju postoje\u0107i sistem i njemu svojstvene odnose eksploatacije, opresija, nasilja i discipliniranja, ne bi li zajedni\u010dki razvili alate za njegovu promjenu. Program Antikapitalisti\u010dkog seminara \u0107e se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Predavanja i radionice dr\u017ee Nina \u010colovi\u0107, Maja Solar, Vir Lev, Stipe \u0106urkovi\u0107, Lazar Petkovi\u0107, Andrea Vuljevi\u0107, Vesna Vukovi\u0107 i Martin Bero\u0161 s kojim smo razgovarali o seminaru i temi koju \u0107e predavati, \u2018\u2019Popularna kultura i dru\u0161tvo\u2019\u2019.<\/p>\n

Martin Bero\u0161 je komparatist knji\u017eevnosti, kulturni i medijski radnik, prevoditelj, stru\u010dni suradnik i jedan od organizatora Subversive festivala<\/a> i urednik portala Slobodni Filozofski. Prevoditelj je i suprevoditelj niza teorijskih i esejisti\u010dkih tekstova te knjiga, a kao urednik i prevoditelj sura\u0111ivao je s nizom teorijskih i kulturnih \u010dasopisa i portala.<\/p>\n

NACIONAL: Ovogodi\u0161nji Antikapitalisti\u010dki seminar se razvija kao politi\u010dka edukacija koja otvara prostor za stvaranje i kriti\u010dko propitivanje pojmova, ideja i teorija koje \u0107e doprinijeti promjeni svijeta. Za\u0161to je u samom polazi\u0161tu seminara borba protiv kapitalizma?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kapitalizmom se moramo baviti jer se njegove dinamike neprestano bave nama i na\u0161im tijelima. Kapitalisti\u010dki re\u017eim akumulacije je dru\u0161tveno nesvjesno, arbitar na\u0161e stvarnosti. \u0160to god naumili \u010diniti u vlastitim \u017eivotima i zajednicama, kojim se god pitanjem bavili aktivisti\u010dki ili u politi\u010dkoj areni, nemogu\u0107e je ne biti njime okrznut. Kapitalizam nastaje u specifi\u010dnim historijskim uvjetima \u2013 nasilnim metodama prvobitne akumulacije odnosno odvajanja ljudi od sredstava za proizvodnju ili pre\u017eivljavanje te pravnom promjenom vlasni\u010dkih odnosa u dru\u0161tvu koja omogu\u0107uje transformiranje bogatstva u kapital. Ti su odnosi danas generalizirani po \u010ditavom svijetu. Pogonjen je stvaranjem profita do kojeg dolazi kapitalisti\u010dkom eksploatacijom, odnosno izvla\u010denjem vi\u0161ka vrijednosti koju u radnom procesu proizvode radnici i radnice, koji nemaju ni\u0161ta doli vlastite radne snage.<\/p>\n

I dok nam idealni presjek na teorijskoj razini apstrakcije daje jednu ovakvu suhoparnu jednad\u017ebu, historijsko-sociolo\u0161ka klasna analiza u tu jednad\u017ebu mora uvesti pitanje heterogenosti radni\u0161tva, odnosno djelovanje sukonstitutivnih opresivnih mehanizama koji povijesno supostoje kao formativni modusi operandi u razli\u010ditim fazama kapitalizma, na razli\u010dnim geopoliti\u010dkim prostorima i mijenjaju se sukladno politi\u010dko-ekonomskoj konjunkturi.<\/p>\n

NACIONAL: \u0160to ste time mislili re\u0107i?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Pod time mislimo na to koliko su rasni re\u017eimi bili instrumentalni za, primjerice, britanski i ameri\u010dki kapitalizam te imperijalizam, ili na koji na\u010din rodna podjela rada i rodni patrijarhalni mehanizmi doprinose stvaranju profita, iako ga ne proizvode direktno. Potonje se ti\u010de socijalne reprodukcije: \u0161to je sve potrebno da se radnici i radnice proizvedu te se psihofizi\u010dki spremni pojave na tr\u017ei\u0161tu rada, i na koga dru\u0161tvo primarno vr\u0161i pritisak da obavlja taj rad? Dakle, govorimo o dru\u0161tvenim procesima koji proizvode radnu snagu kao robu, ali i na\u010dinima na koji su oni povezani i isprepleteni s dru\u0161tvenim procesima kojima se proizvodi sva ostala roba.<\/p>\n

\n

\u2018Nepregledne posljedice kapitalizma ne\u0107emo zakrpati individualnim pristupom recikliranja otpada, na\u0161e nadnice ne\u0107e postati ve\u0107e, niti \u0107e na\u0161i \u017eivoti postati ispunjeniji\u2019<\/h2>\n

NACIONAL: Gledate li stoga na kapitalizam kao izrazito negativno dru\u0161tveno ure\u0111enje ili ne?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kapitalizam sa svojim na\u010dinom proizvodnje i orijentirano\u0161\u0107u na profit kroz povijest kontinuirano prolazi kroz krize, a stolje\u0107a njegove dominacije danas nam pokazuju strahovitu \u0161tetu koju na\u010din njegove regeneracije i oporavka ima po ljudski i \u017eivotinjski svijet, prirodni okoli\u0161\u2026 U kona\u010dnici, kapitalizam pretpostavlja neograni\u010deni rast na ograni\u010denom planetu, \u0161to je kontradikcija o kojoj se odnedavno sve realnije govori, uz razli\u010dita rje\u0161enja.<\/p>\n

Na seminaru nam je, izme\u0111u ostalog, u cilju pokazati kako se kapitalisti\u010dka logika refraktira u razli\u010ditim domenama i aspektima dru\u0161tva i s obzirom na razli\u010dite dru\u0161tvene skupine.<\/p>\n

NACIONAL: I ove godine je u planu propitivati neke od pojmova i teorija koje obja\u0161njavaju postoje\u0107i sistem i njemu svojstvene odnose eksploatacije, opresija, nasilja i discipliniranja. Kakav je alternativa tom i takvom dru\u0161tvenom ure\u0111enju koje koristi eksploataciju kao primarnom obliku odnosa poslodavca prema radniku?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Alternativa je ure\u0111enje koje ne koristi eksploataciju kao odnos. Pritom je neka vrsta socijalizma \u2013 ure\u0111enja utemeljenog na zajedni\u010dkom, dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu nad proizvodnim kapacitetima, s poja\u010danom ulogom samoupravlja\u010dkih praksi na radnim mjestima i u zajednicama i dalje na agendi kao tranzicijska opcija.<\/p>\n

NACIONAL: Za\u0161to?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

U jeku zdravstvene krize, pandemija, opetovanih ekonomskih kriza, uru\u0161avanja ljudskih prava, nikada nismo mogli, ali danas o\u010digledno ne mo\u017eemo govoriti o kapitalizmu kao sistemu kojega treba nekako popraviti. Njegove nepregledne posljedice ne\u0107emo zakrpati individualnim pristupom recikliranja otpada ili bivanjem jo\u0161 boljim, kompetitivnijim i kapacitiranijim radnicama\/ima \u2013 time karbonski otisak ne\u0107e postati bitno manji, niti \u0107e na\u0161a radna mjesta postati stabilnija, tr\u017ei\u0161ta rada manje orodnjena, rasizirana, ejblizirana i nasilna, na\u0161e nadnice ne\u0107e postati ve\u0107e, niti \u0107e na\u0161i \u017eivoti postati ispunjeniji \u2013 moramo hitno preosmisliti socioekonomske odnose, proizvodnju i na\u010dine kori\u0161tenja dobara i resursa na globalnoj razini \u2013 kapitalizam naprosto nije odr\u017eiva opcija.<\/p>\n

NACIONAL: Vi sugerirate da je onda socijalizam krajnje rje\u0161enje.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Izuzimaju\u0107i malo vjerojatnu mogu\u0107nost globalne simultanosti takve promjene, produktivizam u socijalizmu, kao i u kapitalizmu, to robovanje normi, globalnoj i unutarnjoj konkurenciji, dru\u0161tveno potrebnom radnom vremenu, marksisti\u010dki re\u010deno, odra\u017eava se osim na tro\u0161enje na\u0161ih tijela, i na opresivne prakse prema skupinama. Mahom onima koje se danas identificiraju kao queer osobe, ali i starijoj populaciji, osobama s invaliditetom i onima koje odstupaju od o\u010dekivanih normi.<\/p>\n

NACIONAL: Koja je onda alternativa tome?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

U tome je pogledu komunizam, kao post-radno dru\u0161tvo, misle\u0107i pritom na aboliciju rada ba\u017edarenog prema produktivisti\u010dkim imperativima, ne prestanak svake djelatnosti ili proizvodnje, kao i dugoro\u010dni potencijali ukidanja roda, granica, nacija, pa i identiteta samih, prava alternativa o kojoj treba po\u010deti promi\u0161ljati ve\u0107 danas. Naravno, gram\u0161ijanski re\u010deno, problema \u0107e u dru\u0161tvu uvijek biti i trebat \u0107e ih rje\u0161avati \u2013 idealno finalno dru\u0161tvo ne postoji.<\/p>\n

NACIONAL: Vi \u0107ete odr\u017eati predavanje naslova \u2018\u2019Tragovima politi\u010dke edukacije u popularnoj kulturi\u2019\u2019. Na \u0161to konkretno mislite kada govorite od politi\u010dkoj edukaciji u popularnoj kulturi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Iako se ovi termini kolokvijalno koriste kao pejorativni sinonimi, lijeva tradicija u pristupu politi\u010dkoj edukaciji pravi razliku izme\u0111u propagande, kao diseminacije velikog broja ideja unutar manjeg broja ljudi, i agitacije \u2013 diseminacije nekoliko centralnih ideja na najve\u0107i mogu\u0107i broj ljudi. Podjela jest donekle kruta, obilje\u017eena povijesnim vremenom u kojem je artikulirana i tada\u0161njim dostupnim tehnolo\u0161kim opcijama distribucije medija, te se mo\u017ee \u010diniti da priziva ideje o politi\u010dkoj avangardi ili podjeli rada izme\u0111u uskog kruga propagandom izu\u010denih agitatora i pasivnih masa koje potonji di\u017eu iz drijeme\u017ea. Me\u0111utim, mogu\u0107e ju je promatrati i kroz razli\u010dite temporalne dimenzije u daleko horizontalnijem, iako i dalje strukturiranom ure\u0111enju.<\/p>\n

\u2018Kapitalizmom se moramo baviti jer se njegove dinamike neprestano bave nama i na\u0161im tijelima\u2019. FOTO: Sa\u0161a Zinaja\/NFOTO<\/em>
\nNACIONAL: \u0160to to zna\u010di?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Postoji vrijeme kada kao organizirani politi\u010dki akteri mapiramo uvjete u kojima djelujemo, silnice koje prije\u010de ili pospje\u0161uju na\u0161 anga\u017eman prema odre\u0111enom cilju, pa u odnosu na to raspravljamo o strategiji, dugoro\u010dnim implikacijama na\u0161eg djelovanja i taktikama kojima \u0107emo ga provoditi, a postoji vrijeme kada oboru\u017eani parolama, letcima, plakatima i pamfletima politi\u010dki djelujemo i agitiramo za promjenu u dru\u0161tvu. Me\u0111utim, iako ambiciozno, bilo bi preoptimisti\u010dno tvrditi da danas raspola\u017eemo s previ\u0161e takvih organizacija i inicijativa, odnosno da su razli\u010dite hvalevrijedne aktivnosti dosegle razinu umre\u017eavanja koja bi se mogla nazivati dru\u0161tvenim pokretom, kamoli Partijom. U \u0161irem smislu, ne samo strankom kao interesnom grupacijom.<\/p>\n

NACIONAL: Kakva je danas situacija?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Danas smo uglavnom okrenuti individualnim strategijama pre\u017eivljavanja, a politizacija se odvija u atomiziranim ili dijadnim jedinicama. Mahom preko popularne kulture, i mahom oko pitanja koja ne zadiru u netom opisanu logiku funkcioniranja kapitalisti\u010dkog sistema proizvodnje i kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva koje ga konstitutivno podr\u017eava. A vrijeme za to se preklapa sa socijalno-reproduktivnim vremenom rezerviranim za zabavu, relaksaciju i eskapizam. Ne\u0107emo daleko sti\u0107i individualnim napajanjem na idejama koje bilo pop kultura bilo kultura op\u0107enito mo\u017ee isporu\u010diti.<\/p>\n

NACIONAL: I kako onda dalje?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

U takvoj konstelaciji, politi\u010dka edukacija kakvu susre\u0107emo u pop kulturi svedena je, bilo razinom problematizacije koju je u stanju estetizirati, bilo kapacitetima publike da nakon 12-satnih radnih smjena recipira kompleksne narative, uglavnom na agitaciju, na razmatranje centralnih ideja, koje nas eventualno mogu potaknuti na ula\u017eenje u dublju problematiku, implikacije i sli\u010dno, no time se rijetko bavimo, dijelom i zato \u0161to je politika kolektivna stvar i zato \u0161to je dobitak od poniranja dublje u mapiranje svijeta neizvjestan \u010dak i ako orbitirate ili kruh zara\u0111ujete u akademskim, istra\u017eiva\u010dkim, novinarskim, civilnodru\u0161tvenim i sli\u010dnim krugovima, a kamoli ako vam je jedina aktivnost u koju to individualno mo\u017eete upregnuti \u2013 dodijavanje rodbini na prazni\u010dkim posijelima.<\/p>\n

NACIONAL: Kako i gdje se to mo\u017ee vidjeti u popularnoj kulturi kroz serije, filmove ili popularnu glazbu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Rijetki su uradci poput serije \u2018\u2019\u017dica\u2019\u2019 ili filma \u2018\u2019Queimada\u2019\u2019 (1969.) koji dijelom i odlukom apostrofiranja sociolo\u0161ke naspram psiholo\u0161ke naracije, obrtanje dinamike \u010dega je i ozna\u010dilo deterioraciju \u2018\u2019Igre prijestolja\u2019\u2019, uspijevaju artikulirati, filmskim ili jezikom drugih umjetnosti kompleksnije narative, a \u010dak i tada ne uspijevaju biti zamjena za paralelni pomni rad na neestetiziranim analizama i kritikama, \u010ditanju sociolo\u0161kih djela, ne-fikcije itd. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliki su kapaciteti razli\u010ditih audiovizualnih formi kao zamjene za ozbiljne dubinske analize za koje je knjiga i dalje dominanta, ali to ne zna\u010di da eksplikacije nekih op\u0107ih mjesta i poanti u pop kulturi ne mogu biti korisne, bilo kao, kako navodim u sa\u017eetku svog predavanja, odsko\u010dna daska, inspiracija za ulazak u razgovor o temi, ili kao didakti\u010dko, metodolo\u0161ko pomagalo, razbijanje ritma i tempa politi\u010dko-edukacijskih sesija.<\/p>\n

NACIONAL: Koja je poanta toga?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Poanta je, dakle, na tragu Tre\u0107e kinematografije, u\u010diniti u\u017eivanje pop kulture kolektivnim raspravnim doga\u0111ajem, vezanim uz izgradnju inicijativa i organizacija koje \u0107e biti kontrakulturni element mre\u017ee struktura solidarne ekonomije u dru\u0161tvu, namjerava li projekt emancipacije imati bilo kakvu dulju ambiciju. Pritom, da uzmem primjer iz svog predavanja, identificiranje uspjelo filmski izvedenog prikaza procesa klasne formacije \u2013 organiziranja odre\u0111enog broja ugnjetavanih majmuna u klasnu jedinicu koja razumije da dijeli strukturnu poziciju te kolektivno i disciplinirano radi na ostvarenju zajedni\u010dkog cilja emancipacije od ljudi koji ih tla\u010de i ubijaju, mo\u017ee biti uvod u zajedni\u010dku raspravu o nejednakim odnosima u dru\u0161tvu nakon gledanja filma \u2018\u2019Rise of the Planet of the Apes\u2019\u2019 (2011.) na nekakvom zajedni\u010dkom dru\u017eenju, gdje \u0107e ve\u0107 i samo iskustvo obitavanja na kapitalisti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu rada vjerojatno biti dovoljno za odre\u0111eni moment introspektivne politizacije pitanja, ili mo\u017ee, kao na na\u0161em seminaru, pru\u017eiti prijem\u010diviji \u0161lagvort za ne\u0161to minucioznija poniranja u problematiku marksisti\u010dkog pojma klase, \u010dime se ve\u0107 idu\u0107eg dana bavi Lazar Petkovi\u0107, ili primjerice, problematizaciju sociolo\u0161ki nezgrapnog i politi\u010dki nesretnog pojma \u201c\u017eenske klase\u201d (svim apelativnim potencijalima kovanice unato\u010d), o \u010demu \u0107e radionicu odr\u017eati Nina \u010colovi\u0107. Popularnoj kulturi koja je prepu\u0161tena atomiziranom gledatelju s nejasnim motivima konzumacije pojedinog djela potencijali su daleko skromniji i nejasniji.<\/p>\n

\n

\u2018Cilj na\u0161eg seminara je pokazati kako se kapitalisti\u010dka logika refraktira u razli\u010ditim domenama i aspektima dru\u0161tva i s obzirom na razli\u010dite dru\u0161tvene skupine\u2019<\/h2>\n

NACIONAL: Teme ovogodi\u0161njeg Antikapitalisti\u010dkog seminara doti\u010du se obrazovanja u kapitalizmu, marksisti\u010dkog pojma klase i nacionalizma, transrodnosti i politike itd. Koliko su sva ta teorijska predavanja zapravo primjenjiva u praksi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Mogli bismo odgovoriti pitanjem \u201eJe li praksa uop\u0107e mogu\u0107a bez nekog teorijskog momenta u pozadini?\u201c. Razmi\u0161ljanje o tome \u0161to radimo i za\u0161to to radimo svojstveno nam je kao ljudskim bi\u0107ima, nema razloga da tako ne bude i u politici, a oni koji bje\u017ee od teorije \u010desto zapravo ve\u0107 imaju neki vlastiti set ideja koji smatraju nedodirljivim i zapravo gu\u0161e raspravu, a time i demokrati\u010dnost, kao i uspjelost borbe. Bavljenje teorijom na\u0161a je du\u017enost kao aktivista, naprosto zato \u0161to odre\u0111enim iskustvima koja ne dijelimo ne mo\u017eemo pristupiti nikako druk\u010dije. Teorija je na\u0161 obol bivanju dobrim saveznicima u politi\u010dkom anga\u017emanu.<\/p>\n

NACIONAL: Jedan ste od organizatora Subversive festivala. Ovogodi\u0161nji filmski program donosi \u010dak pedeset filmskih naslova. Koji bi od svih filmova posebno izdvojili i za\u0161to?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Subversive festival je jedan od ve\u0107ih festivala u Hrvatskoj koji je podijeljen na tjedan dana diskurzivnih programa i tjedan dana subverzivnih filmova, a projekcije tako\u0111er prate i niz razgovora i masterclassova s redateljima\/icama. Za Subversive film festival kao umjetni\u010dka direktorica zadu\u017eena je Dina Pokrajac koja je ove godine pripremila zbilja bogat filmskim program s nizom renomiranih autora kao \u0161to su, s retrospektivom posve\u0107enom crnom filmu, kojeg otvara pobjednik Berlina. Me\u0111u renomiranim autorima su i dokumentarist Nicolas Philibert, a u igranoj konkurenciji i Cristian Mungiu, Aleksandar Sokurov, Hong Sang-soo, Lav Diaz itd.<\/p>\n

NACIONAL: Najbolji filmovi bit \u0107e nagra\u0111eni?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Filmovi \u0107e se natjecati za nagrade Wild Dreamer \u201eDragan Rube\u0161a\u201c za najbolji dokumentarni i igrani film. Nisam ih jo\u0161 stigao sve pogledati, ali bih izdvojio dramediju \u2018\u2019Du\u0107an\u2019\u2019 redateljice Ami-Ro Sk\u00f6ld koja prati zaposlenike supermarketa donose\u0107i studiju radnih odnosa u neoliberalnoj ekonomiji, dokumentarac \u2018\u2019Pla\u017ea Enchaquirados\u2019\u2019, o lokalnoj ekvadorskoj trans zajednici koja fluidni odnos prema spolu i seksualnosti ba\u0161tine od lokalnih autohtonih plemena, u kojima je, prije represije \u0161panjolskih kolonizatora, seksualna raznolikost tvorila va\u017ean segment kulture i rituala njihovih predaka, naroda Huancavilca, te satiru \u2018\u2019Robinson Crusoe je seronja\u2019\u2019 Benjamina Debooseresa koja pravedni\u010dkim gnjevom demontira imperijalisti\u010dku ideologiju i kulturni mit o bijelom \u010dovjeku koji je 28 godina \u017eivio sam na naseljenom otoku, \u201ecivilizirao\u201c autohtone stanovnike otoka i proglasio ga svojim vlasni\u0161tvom.<\/p>\n

NACIONAL: Ovogodi\u0161nja tema Subversive festivala je \u2018\u2019Od distopije do utopije: sve je jo\u0161 uvijek mogu\u0107e\u2019\u2019. Zna\u010di li to da doista vjerujete u promjene i da do njih mo\u017ee do\u0107i zahvaljuju\u0107i \u0161to boljoj edukaciji i kriti\u010dkim raspravama kakve promovira upravo Subversive festival?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Subversive festival svakako nije jedini koji u Hrvatskoj otvara prostor sadr\u017eajima koji se\u017eu onkraj granica kapitalisti\u010dkog realizma, iako je u tome postojan, \u010dak i kada pru\u017ea \u0161ator struja od liberalno-lijevih do queer-komunisti\u010dkih. Mislim da u politici \u0161to\u0161ta ovisi o prije\u0111enom putu. Izgradnja organizacija kapacitiranih za agiranje na dru\u0161tvenoj promjeni traje, \u010desto to bude proces od 20-ak godina. Me\u0111utim, ve\u0107 je i sam rad na uvo\u0111enju i propagiranju progresivnih, antikapitalisti\u010dkih ideja borba koju mo\u017eemo i trebamo voditi svaki dan i ulazna to\u010dka u strukturiranije poduhvate.<\/p>\n

Nacional<\/a>
\nFoto: Nacional.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Martin Bero\u0161, jedan od organizatora Subversive festivala, odr\u017eat \u0107e radionicu na tre\u0107em Antikapitalisti\u010dkom seminaru. Na seminaru \u0107e se raspravljati o posljedicama kapitalizma, a objasnit \u0107e se i sustav te odnosi eksploatacije, opresija, nasilja i discipliniranja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":370194,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-370193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=370193"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370227,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370193\/revisions\/370227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=370193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=370193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=370193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}