{"id":370160,"date":"2023-05-22T07:25:01","date_gmt":"2023-05-22T05:25:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=370160"},"modified":"2023-05-22T11:50:39","modified_gmt":"2023-05-22T09:50:39","slug":"tjedna-analiza-tuzaljke-kljucnog-poljskog-generala-bipolarna-podjela-svijeta-ne-daj-boze-ponavljanja-kissingerovog-uspjeha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/22\/tjedna-analiza-tuzaljke-kljucnog-poljskog-generala-bipolarna-podjela-svijeta-ne-daj-boze-ponavljanja-kissingerovog-uspjeha\/","title":{"rendered":"Tjedna analiza: Tu\u017ealjke klju\u010dnog poljskog generala; bipolarna podjela svijeta; ne daj Bo\u017ee ponavljanja Kissingerovog \u201euspjeha\u201c, \u2026"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na\u010delnik Glavnog sto\u017eera poljskih oru\u017eanih snaga Rajmund Andrzejczak upozorio je na brzo slabljenje pozicija Kijeva. \u201eKada gledam sukob u Ukrajini, \u2026na\u017ealost ne izgleda dobro\u201d, kazao je. Prije svega \u0161to nije bilo \u201cni\u010dega\u201d \u0161to bi ukazivalo da Rusija ne\u0107e mo\u0107i odr\u017eati svoje ratne napore, te da napori Zapada u gospodarskom ratovanju to nisu uspjeli sprije\u010diti. \u201cOni financijski instrumenti koje je (Rusija) imala prije sukoba, dinamika potro\u0161nje, u\u010dinkovitost sankcija i cijela slo\u017eena gospodarska situacija govore o tome da \u0107e Rusija imati novca za ovaj sukob\u201d, kazao je. I to usprkos tome \u0161to su zapadne zemlje zaplijenile vi\u0161e od 600 milijardi dolara vrijednu rusku imovinu\u201d\u2026<\/p>\n

I pro\u0161li je tjedan obilovao vanjskopoliti\u010dkim doga\u0111ajima globalnog geopoliti\u010dkog karaktera, a najva\u017eniji su:<\/p>\n

O\u0161tar Putinov govor na moskovskoj vojnoj paradi povodom Dana pobjede gdje je po prvi put javno rekao kako Rusija vodi stvarni rat (ne specijalnu vojnu operaciju) ali ne protiv Zelenskog ili ukrajinskog naroda, ve\u0107 protiv \u010ditavog Zapada \u201ekoji svijetu \u017eeli nametnuti svoju hegemoniju\u201c; ponovno vra\u0107anje Sirije u arapsku obitelj kroz obnovu njezinog \u010dlanstva u Arapskoj ligi odakle je bila izba\u010dena 2011. g. nakon po\u010detka gra\u0111anskog rata, kao i s tim usko povezan sastanak \u0161efova diplomacija Rusije, Sirije, Turske i Irana u Moskvi s ciljem pomirbe Turske i Sirije; izuzetno va\u017eni turski predsjedni\u010dki i parlamentarni izbori 14. svibnja; europska mini turneja kineskog ministra vanjskih poslova s ciljem poku\u0161aja odr\u017eavanja me\u0111usobnih trgovinskih odnosa u kontekstu sna\u017enih ameri\u010dkih pritisaka da se oni reduciraju a u visokotehnolo\u0161koj sferi i potpuno zaustave; daljnje pogor\u0161anje ameri\u010dko-kineskih odnosa; nastavak procesa ubrzane dedolarizacije u kontekstu prijete\u0107eg bankrota u SAD-u (do kojeg, vjerujem, ne\u0107e do\u0107i); ministarski summit G7 u japanskom gradu Niigati, gdje se raspravljalo o pitanju kontrole ulaganja u kinesko gospodarstvo koje name\u0107e SAD radi smanjenja o kineskoj ovisnosti ali o \u010demu nema jedinstva unutar tog kluba (info: Reuters); \u00a0i naravno \u2013 neizostavni ukrajinski rat sa svojom permanentnom opasno\u0161\u0107u da u jednom trenutku izi\u0111e iz sada navodno upravljivog teritorijalnog okvira same Ukrajine i odvede Europu ali i svijet u kataklizmu.<\/p>\n

\n

Ho\u0107e li uop\u0107e do\u0107i do ukrajinske ofenzive?<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Tlo na jugoistoku Ukrajine ve\u0107 se dovoljno osu\u0161ilo i blato vi\u0161e ne mo\u017ee biti izgovor tj. prepreka za po\u010detak dugo najavljivane proljetne ofenzive. Ali \u0161to se to onda doga\u0111a i za\u0161to ofenziva ne po\u010dinje (barem ne do pisanja ovog teksta) iako je pred vratima ljeto?<\/p>\n

Odgovor je zapravo jednostavan i na njega sam ukazivao i u ranijim analizama: jamstava u uspjeh ofenzive nema, a slab rezultat, ili pak njezin krah mogao bi po Kijev (ali i Zapad koji iza njega stoji punim kapacitetom) biti fatalan.<\/p>\n

I sigurno nije stvar u stalnim potra\u017eivanja Kijeva ovih ili onih vrsta oru\u017eja koja mu navodno jo\u0161 trebaju, jer su najiskusniji ameri\u010dki i NATO-ovi generali proteklih desetak dana uvjeravali javnost i ukrajinski dr\u017eavni vrh da je isporu\u010deno gotovo sve \u0161to mu je nu\u017eno i \u0161to je bilo planirano za uspje\u0161nu ofenzivu.<\/p>\n

Dakle, stvar je \u010disto psiholo\u0161ke prirode odnosno strah od posljedica eventualnog neuspjeha. Koliko god ukrajinski vojnici bili motivirani i hrabri stvar je kudikamo kompleksnije prirode od \u017eelje za ratovanjem. Vojnik iz rova ne vidi ni\u0161ta drugo osim neprijatelja ispred sebe, dok dr\u017eavni vrh ima puno \u0161iru sliku i mora uzimati u obzir \u010ditav niz slo\u017eenih elemenata vojne i politi\u010dke prirode.<\/p>\n

Jedno su takti\u010dke borbe koje se vode za pojedine gradove ili sela (bilo da se radi o aktivnoj obrani bilo o ograni\u010denim napadima po prostoru pa makar intenzitet bio i sna\u017ean), a ne\u0161to je posve drugo kretanje u masovni, \u0161iroki juri\u0161 na protivnika za kojeg zna\u0161 da je upoznat s tvojim planovima i da je dobro ukopan i pripremljen za odgovor.<\/p>\n

Zanimljivo je u tom smislu ukazati i kako se percepcija o lo\u0161im i lo\u0161e vo\u0111enim ruskim vojnicima proteklih tjedana dramati\u010dno promijenila i kod visokih vojnih profesionalaca na zapadu i u samom Kijevu. Sada se odjednom, umjesto o rasulu koje samo \u0161to nije po\u010delo, govori o ruskoj vojsci koja je i ja\u010da nego prije godinu dana, da ona nije pretrpjela velike gubitke u tehnici (rije\u010di su to zapovjednika ameri\u010dkih snaga u Europi generala Christophera Cavolija na nedavnom saslu\u0161anju u Kongresu), da je motivirana i dobro opremljena, da su u vojnom vrhu izvr\u0161ene kvalitetne kadrovske promjene, da su se Rusi vrlo brzo prilagodili novim uvjetima ratovanja i td. i td.<\/p>\n

O tome svjedo\u010di i ju\u010dera\u0161nja vijest o osvajanju prvog ve\u0107eg ukrajinskog grada poslije Mariupolja, Bahmuta, nakon vi\u0161e od 10 mjeseci te\u0161kih borbi. Osvojiti veliki grad uz tako sna\u017ean, organiziran i odlu\u010dan otpor branitelja nije ni malo lako \u2013 i to znaju svi vojni analiti\u010dari.<\/p>\n

Kakvi god ruski vojnici zapravo bili, ukrajinski vojnici u ofenzivi moraju juri\u0161ati na vojnike nuklearne velesile koja taj teritorij (koji je Rusija anektirala) smatraju svojim, i to dobro znaju i u Kijevu i u NATO-u. Ne \u010dudi, stoga, \u0161to je Volodimir Zelenski za BBC pro\u0161log tjedna izjavio da \u0107e odgoditi ofenzivu: \u201cS onim \u0161to imamo mo\u017eemo i\u0107i naprijed i biti uspje\u0161ni. Ali izgubit \u0107emo mnogo ljudi. Mislim da je to neprihvatljivo\u201d. \u201cDakle, moramo \u010dekati. Ipak nam treba jo\u0161 vremena\u201d \u2013 kazao je.<\/p>\n

Ali bez obzira pokrenuo Kijev ofenzivu ili ne rat \u0107e se i dalje nastaviti. Zapad je Ukrajini isporu\u010dio golema vojna sredstva i ispraznio svoja skladi\u0161ta do opasnih razina po vlastitu obranu, i o\u010dekuje u najmanju ruku da se ona (is)koriste na bojnom polju. Osim toga \u0161ef Pentagona Lloyd Austin je 11. svibnja pred Kongresom obe\u0107ao da \u0107e u Ukrajinu do po\u010detka jeseni sti\u0107i i ameri\u010dki tenkovi Abrams. Broj nije precizirao.<\/p>\n

Dakle, vojne akcije ukrajinske vojske sna\u017eno \u0107e se aktivizirati du\u017e svih linija boji\u0161nica (tome upravo svjedo\u010dimo) a slu\u017ebeno se to ne\u0107e nazvati ofenzivom. To \u0107e postati tek u slu\u010daju osjetnijih vojnih uspjeha, a ne onih takti\u010dkih \u2013 kakvi sad primjerice postoje na ju\u017enim i sjevernim prilazima Bahmutu.<\/p>\n

Ratovi imaju svoju logiku i po prirodi te\u017ee slamanju neprijatelja odnosno pobjedi na bojnom polju. Ona, me\u0111utim, \u010desto nije mogu\u0107a pa na politi\u010darima ostaje iznala\u017eenje na\u010dina na koje se iz njih mogu poku\u0161ati izvu\u0107i na najbezbolniji na\u010din. To vrijedi i za sve strane na bilo koji na\u010din uklju\u010dene u ukrajinski rat.<\/p>\n

\n

U pregovara\u010dku igru aktivnu ulazi Kina. Oglasio se i Kissinger<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zapadni mediji sve u\u010destalije govore o nu\u017enom po\u010detku pregovora o zavr\u0161etku rata i pri tom naglasak stavljaju na Kinu kao mogu\u0107eg posrednika. Mnogi od njih, i oni vrlo utjecajni poput Wall Street Journala o tome otvoreno pi\u0161u, a opet se na sve osvrnuo i doajen ameri\u010dke vanjske politike Henry Kissinger koji sada ima to\u010dno 100 godina. Kazao je kako Kina \u201ekona\u010dno ulazi u igru\u201c i da \u0107e od sada \u201esve biti druk\u010dije\u201c.<\/p>\n

Zanimljivo je da je i predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio kako je to dobro usprkos nikad lo\u0161ijim ameri\u010dko-kineskim odnosima. U tom je smislu indikativan pro\u0161lotjedni sastanak u Be\u010du izme\u0111u Bidenovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jake Sulivana i \u010delnika ureda za vanjsku politiku Politbiroa kineske Komunisti\u010dke partije i biv\u0161eg ministra vanjskih poslova te zemlje Wang Yia (potonji je ne tako davno boravio kod ruskog predsjednika Putina uo\u010di velikog rusko-kineskog summita na vrhu u Moskvi). Jedna od njegovih glavnih tema razgovora sa Sulivanom bio je ukrajinski rat, kao i pitanje Tajvana.<\/p>\n

Dana 15. svibnja u \u201elete\u0107u diplomaciju\u201c po Europi (Rusija, Ukrajina, Poljska, Njema\u010dka, Francuska) Peking \u0161alje i svog posebnog izaslanika za Ukrajinu Li Huia. Figurativno bih rekao kako je, imaju\u0107i u vidu sudionike, gotovo pa rije\u010d o neslavno propalom receptu \u2013 \u201eminskom formatu\u201c \u2013 uz specijalni kineski dodatak i uz ponovno odsustvo glavnog kuhara \u2013 Amerike. Ali Amerika ipak mora dati svoj kona\u010dni \u201eamen\u201c, jer bi, u suprotnom, sve bilo uzalud.<\/p>\n

\n

Ne daj Bo\u017ee ponavljanja Kissingerovog \u201euspjeha\u201c<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, eventualno pokretanje pregovora samo po sebi jo\u0161 ne zna\u010di ni\u0161ta osim stvaranja psiholo\u0161kog efekta usmjerenog na smanjenje elementa straha da \u0107e sve ovo skupa dodatno eskalirati. U tom bih kontekstu posjetio upravo na spomenutog Kissingera koji je tijekom vijetnamskog rata uspio pokrenuti pregovara\u010dki proces izme\u0111u Washingtona i Hanoja. Pregovori su trajali \u010dak 6 godina, a znamo kako su zavr\u0161ili. Ameri\u010dkim porazom i velikim posljedicama po ameri\u010dko dru\u0161tvo koje su trajale jo\u0161 godinama pa i desetlje\u0107ima.<\/p>\n

Pou\u010deni tim iskustvom mo\u017eemo se samo nadati da se ono ne\u0107e ponoviti i po pitanju ukrajinskog rata, iako u to ba\u0161 nisam siguran.<\/p>\n

Osim ako Kina stvarno ne u\u010dini \u010dudo (a za njega \u0107e, osim ameri\u010dkog \u201camena\u201d trebati i onaj ruski!). Peking i njegovi diplomati diljem Europe konstantno ovih dana ponavljaju svoj stav o tom ratu, a on nedvojbeno ide u smjeru podjele krivnje izme\u0111u Zapada i Rusije. U\u010destalo kritiziraju politiku \u0161irenja NATO-a nakon Hladnog rata i navode ga kao jednog od glavnih uzroka rata, ali i ponavljaju mantru o kineskom zalaganju za o\u010duvanje suvereniteta dr\u017eava sukladno povelji UN-a (to joj je va\u017eno zbog Tajvana). Istodobno kineski diplomati ponavljaju stav Pekinga kako se Kina protivi bilo kakvim sankcijama Rusiji za koje ka\u017ee da su kontraproduktivne i ne poma\u017eu miru (sve je ovo pro\u0161li tjedan ponovio i kineski veleposlanik u \u0160vicarskoj Wang Shihting, sli\u010dno kako je to nedavno iznio i kineski veleposlanik u Francuskoj koji je bio jo\u0161 o\u0161triji u svojim ocjenama i proruskim stavovima).<\/p>\n

A kada i pored ovakvih kineskih stavova Biden ka\u017ee da je dobro da se Kina uklju\u010dila u rje\u0161avanje sukoba, onda se mo\u017ee zaklju\u010diti\u00a0 koliko se i sam Zapad do grla uvalio u ukrajinsko blato i da ne zna kako iz njega izi\u0107i. Kina, za koju je Washington donedavno govorio da je proruski orijentirana po pitanju Ukrajine i koji je, za razliku od Rusije odbacio njene smjernice za pokretanje pregovora \u2013 odjednom je postala (ograni\u010davaju\u0107e) po\u017eeljna.<\/p>\n

\n

Pora\u017eavaju\u0107e ocjene glavnog poljskog generala o Ukrajini!<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ameri\u010dki specijalizirani medij za vojnu tematiku Military Watch (MW) pro\u0161li je tjedan objavio zanimljiv tekst vezano uz Ukrajinu koji najbolje svjedo\u010di da tamo ni\u0161ta nije \u201ecrno-bijelo\u201c, a najmanje onako kako nam velika ve\u0107ina medija prikazuje.<\/p>\n

U njemu se navodi kako je \u201eusred teku\u0107ih borbi u isto\u010dnoj Ukrajini i izvje\u0161\u0107a o\u00a0velikim \u017ertvama me\u0111u ukrajinskim snagama, na\u010delnik Glavnog sto\u017eera poljskih oru\u017eanih snaga Rajmund Andrzejczak upozorio kako se \u010dini da pozicija Kijeva brzo slabi.\u00a0\u201cRat je uvijek bio, jest \u2026\u2013 stvar politike, a u svojim odrednicama ima znatan broj ekonomskih \u010dimbenika\u2026\u201c<\/p>\n

\u201eKada gledam sukob u Ukrajini, uglavnom ga gledam kroz ove politi\u010dke le\u0107e, a na\u017ealost ne izgleda dobro\u201d, rekao je.\u00a0Prije svaga na temelju toga \u0161to nije bilo \u201cni\u010dega\u201d \u0161to bi ukazivalo da Rusija ne\u0107e mo\u0107i odr\u017eati svoje ratne napore, te da napori Zapada u gospodarskom ratovanju to nisu uspjeli sprije\u010diti.\u00a0\u201cOni financijski instrumenti koje je imala prije sukoba, dinamika potro\u0161nje, u\u010dinkovitost sankcija i cijela slo\u017eena gospodarska situacija govore o tome da \u0107e Rusija imati novca za ovaj sukob\u201d, rekao je.\u00a0I to usprkos tome \u0161to su zapadne zemlje zaplijenile vi\u0161e od 600 milijardi dolara\u00a0vrijednu rusku imovinu\u2026\u201c.\u00a0Nasuprot tome, Ukrajina \u201cima velikih financijskih problema\u201d, upozorava Andrzejczak i dodaje: \u201cZnamo koliko zemlji treba mjese\u010dno.\u00a0\u2026 Brzina osipanja u financijskom podru\u010dju je, po mom mi\u0161ljenju, na\u017ealost nepovoljna.\u201d<\/p>\n

MP dalje pi\u0161e: \u201eNa\u010delnik poljskog Glavnog sto\u017eera \u2026 je dodao kako ima malo naznaka da \u0107e milijuni Ukrajinaca koji su napustili zemlju biti spremni ili voljni vratiti se ku\u0107i kako bi je obnovili, \u017eale\u0107i \u0161to mnogi zapadni \u010delnici nisu shvatili koliko je Ukrajina daleko od pobjede u ratu.\u00a0Zapadni blok, rekao je, \u201cjednostavno nema streljiva, industrija nije spremna ne samo poslati opremu u Ukrajinu, ve\u0107 i obnoviti vlastite zalihe koje se tope.\u00a0Ta svijest nije ista tamo kao ovdje na rijeci Visli i mora se komunicirati \u010dvrsto, bez estetike, svima i na svim forumima, gdje god je to mogu\u0107e, \u0161to ja i radim.\u201d\u00a0Do\u0161lo je do o\u0161trog kontrasta u izvje\u0161tavanju o ratu u Ukrajini na Zapadu i\u00a0izvje\u0161\u0107ima s boji\u0161nice u zemlji, uklju\u010duju\u0107i od zapadnih boraca raspore\u0111enih na glavnim \u017eari\u0161nim to\u010dkama.\u00a0Va\u017ean nedavni primjer bila su izvje\u0161\u0107a o \u2018mlincu za mljevenje mesa\u2019 u gradu Bahmutu, izraz koji je u izvje\u0161tajima s terena ozna\u010davao ekstremne gubitke koje su pretrpjele ukrajinske i savezni\u010dke snage.<\/p>\n

Me\u0111utim, u zapadnim izvje\u0161\u0107ima izraz \u2018mlinac za meso\u2019 kori\u0161ten je gotovo isklju\u010divo za tvrdnje o ekstremnim gubicima za ruske snage, a ne za ukrajinske, za razliku od izvje\u0161\u0107a s terena.\u00a0Dok su ukrajinski du\u017enosnici sami govorili o ekstremnim gubicima, nagla\u0161avaju\u0107i da se oni prikrivaju dok rat ne zavr\u0161i,\u00a0\u00a0iscrpljenost ukrajinskih arsenala, a poglavito njezine\u00a0zemaljske\u00a0mre\u017ee protuzra\u010dne obrane koja je klju\u010dna za dr\u017eanje ruskih zra\u010dnih snaga na odstojanju, brzo je postala jo\u0161 ve\u0107a.\u201c<\/p>\n

Samo bih kratko dodao: ako ovako govori vojni zapovjednik zemlje koja je jedna od najve\u0107ih saveznica i donatora Ukrajine \u2013 onda mu nitko nema pravo ne vjerovati ili ga smatrati nekompetentnim za izno\u0161enje ovakvih ocjena.<\/p>\n

\u010cini mi se da poljski general zagovara ili totalni ulazak Zapada u ukrajinski rat, ili pak pokretanje pregovora pa \u0161to bude.<\/p>\n

\n

Vijesti geoekonomskog karaktera: dedolarizacija<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ali odmaknimo se od ukrajinskog rata i pogledajmo globalne procese koji se doga\u0111aju u njegovoj pozadini. A doga\u0111aju se velike stvari!<\/p>\n

Nastavlja se proces ubrzane dedolarizacije. Izdvojit \u0107u dva va\u017ena doga\u0111aja:<\/p>\n

Prvo, na summitu formata ASEAN \u2013 dr\u017eava jugoisto\u010dne Azije (koji obuhva\u0107a oko 700 milijuna stanovnika), koji se odr\u017eava od 9. do 12. svibnja, zemlje \u010dlanice razgovaraju o prelasku na kori\u0161tenje nacionalnih valuta u me\u0111usobnoj trgovini. 11. svibnja stigla je vijest i da su se Kina (nije \u010dlanica ASEAN-a ve\u0107 njegov najve\u0107i trgovinski partner) i Tajland dogovorili o prelasku na trgovinu u me\u0111usobnim valutama. Podsje\u0107am da je prije dva tjedna Kina isto dogovorila i s Indonezijom \u2013 najva\u017enijom i najmnogoljudnijom \u010dlanicom ASEAN-a s oko 275 milijuna stanovnika.<\/p>\n

Upravo traju razgovori o uspostavi trgovine izme\u0111u Indije i Rusije u rupijima.<\/p>\n

I druga va\u017ena vijest, koja mo\u017ee predstavljati i najozbiljniju glavobolju po SAD, je ona Bloombergova od 10. svibnja pod naslovom \u201eSouth Africa Urges Careful Debate on Option of Introducing BRICS Common Curency\u201c.<\/p>\n

Naime, pove\u0107anje kamatnih stopa u SAD-u i geopoliti\u010dki sukobi podigli su vrijednost dolara i svih roba \u010dija je cijena deklarirana u ameri\u010dkoj valuti, na \u0161tetu ve\u0107ine tr\u017ei\u0161ta u razvoju, \u0161to je potaknulo pozive za alternativama kori\u0161tenju dolara \u2013 navodi Bloomberg.<\/p>\n

Tako je ministrica vanjskih poslova Ju\u017enoafri\u010dke Republike \u2013 JAR, izjavila da \u0107e se na summitu BRICS-a koji \u0107e se u kolovozu odr\u017eati u toj zemlji, kao jedna od glavnih tema razmatrati uvo\u0111enje zajedni\u010dke valute izme\u0111u \u010dlanica tog formata koji trenuta\u010dno obuhva\u0107a vi\u0161e od 40% svjetskog stanovni\u0161tva (a u predvorju strpljivo \u010dega jo\u0161 \u010ditav niz (navodno 15-ak) dovoljno ozbiljnih i velikih dr\u017eava (Saudijska Arabija, Al\u017eir, Egipat, Turska, Indonezija, Malezija, Argentina, \u2026).<\/p>\n

Podsje\u0107am da je nedavno objavljeno kako je po prvi put ukupni BDP (po paritetu kupovne mo\u0107i) sada\u0161njih \u010dlanica BRICS-a (Brazil. Rusija, Indija, Kina, JAR) prerastao BDP \u010dlanica G7 najrazvijenijih dr\u017eava svijeta.<\/p>\n

\n

Rusija pove\u0107ala izvoz nafte na rekordnu razinu<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Rusija je usprkos slu\u017ebenim najavama o smanjenju proizvodnje nafte u 2023. g. za vi\u0161e od 500 000 barela dnevno (bpd), u \u010detiri tjedna do 5. svibnja postavila rekord u izvozu nafte morskim putom tj. tankerima. Dostigao je novu najvi\u0161u razinu od 3,55 milijuna barela dnevno \u0161to je najve\u0107a isporuka barem od po\u010detka 2022. Na \u010detverotjednoj prosje\u010dnoj osnovi, isporuke ruske sirove nafte do 5. svibnja porasle su za 180 000 bpd (info: PRICEOIL, Bloomberg).<\/p>\n

Istovremeno, ruski dizel, kojeg je prestala uvoziti Europska unija u sklopu svog embarga na rusku naftu i naftne derivate, i koji je golemim dijelom zavr\u0161avao upravo u Europi, prona\u0161ao je novo veliko tr\u017ei\u0161te u Latinskoj Americi gdje je njegov plasman vi\u0161estruko pove\u0107an.<\/p>\n

Ali sredi\u0161te ruske energetske i ukupne ekonomske tranzicije definitivno je Kina. Stoga ne \u010dudi \u0161to je Putin 11. svibnja vladi dao naredbu da osigura sporazum s Kinom o uspostavi \u201eKopnenog \u017eitnog koridora\u201c. Ne treba puno mudrovati kako bi se shvatilo da na taj na\u010din Rusija \u017eeli osigurati neometan i siguran izvoz svojih \u017eitarica u budu\u0107nosti, \u0161tovi\u0161e, i dodatno pove\u0107ati proizvodnju. Pri tom je najperspektivnija soja koju je Kina desetlje\u0107ima najve\u0107im dijelom uvozila iz SAD-a i \u010dije su tisu\u0107e farmera na srednjem zapadu \u017eivjeli upravo od izvoza te \u017eitarice u Kinu. Me\u0111utim, s pogor\u0161anjem ameri\u010dko-kineskih odnosa \u0161to je po\u010delo jo\u0161 pri Trumpovoj administraciji, Kina postojano smanjuje uvoz soje, kao po sebe klju\u010dne \u017eitarice iz SAD-a, dok je istovremeno vi\u0161estruko pove\u0107ala uvoz ruske soje.<\/p>\n

Mo\u017eemo slobodno re\u0107i kako se svijet ubrzano mijenja dok su o\u010di Zapada primarno fokusirane na Ukrajinu i borbu s Rusijom.<\/p>\n

\n

O ameri\u010dko-kineskim odnosima i druk\u010dijoj Kini<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Istodobno s globalnim promjenama prema dnu ubrzano klize ameri\u010dko-kineski odnosi. Kontakti izme\u0111u dviju zemalja na visokoj razini gotovo su zamrli, a me\u0111usobne optu\u017ebe postale svakodnevne.<\/p>\n

Pro\u0161log je tjedna svojevrsni hladni tu\u0161 nastao kada se doznalo, ako je vjerovati uglednom britanskom mediju Financial Timesu i njegovom tekstu od 11. svibnja (pod naslovom \u201eChina Pours cold watter on bilateral meeting with US defence secretary\u201c), da je Kina vrlo malo vjerojatnim okarakterizirala nastojanje ameri\u010dkog ministra obrane Lloyda Austina za njegovim susretom s kineskim kolegom Li Shangfuom \u00a0(koji je, uzgred, od 2018. g. pod ameri\u010dkim sankcijama zbog velike uloge koju je imao u kineskoj kupnji ruskih protuzra\u010dnih sustava S-400 Triumf i suvremenih borbenih zrakoplova Su-35) na tradicionalnom sigurnosnom forumu u Singapuru, poznatim i kao Shangri-La Dialogue, u lipnju ove godine. Tamo su se ministri obrane dviju zemalja redovito sastajali i razmjenjivali stavove o suradnji po ovim ili onim pitanjima. Navodno je kineski ministar ameri\u010dkom kolegi jasno dao do znanja da, dok mu SAD ne ukinu sankcije i o tome javno ne izvijeste, nikakvi sastanci ni na razini ministarstava obrane ni glavnih sto\u017eera izme\u0111u dviju dr\u017eava nisu mogu\u0107i.<\/p>\n

Istodobno Kina ja\u010da svoje diplomatske aktivnosti u Europi. Tamo je pro\u0161log tjedna na mini turneju stigao \u0161ef diplomacije Quin Gang (Francuska, Njema\u010dka, Norve\u0161ka), a razgovarao se o mogu\u0107nostima za nastavak unosne trgovinske suradnje izme\u0111u dviju stana koja je pro\u0161le godine smanjena u kontekstu ameri\u010dkih pritisaka da se reducira odnosno da se smanji europska ovisnost o kineskim proizvodima.<\/p>\n

Kako god bilo, svima je jasno kako je ovo jedna sasvim druga Kina (to je od 20. Kongresa KP Kine odr\u017eanog u listopadu pro\u0161le godine). Vi\u0161e se ne radi o suzdr\u017eanoj zemlji, koja pa\u017eljivo odmjerava \u0161to \u0107e re\u0107i po pitanju globalne politike, vje\u010dno se dr\u017ee\u0107i ustaljenih \u0161ablona o zalaganju za mir i suradnju svih naroda i dr\u017eava, a koje u praksi ne zna\u010de i ne rje\u0161avaju ni\u0161ta. Ova je Kina samouvjerena i odlu\u010dnija u za\u0161titi svojih interesa i stavova po pitanju svjetskih kriznih \u017eari\u0161ta, globalne ekonomije i globalne sigurnosti.<\/p>\n

I to jasno vidi i Washington, koji, usprkos nedvojbenom ja\u010danju svoje protukineske retorike i svojih prakti\u010dnih poteza koji imaju otvoreni dugoro\u010dni konfrontacijski karakter s Pekingom, te\u017ei iznala\u017eenju odre\u0111ene vrste su\u017eivota ili sno\u0161ljivosti koja bi bila obostrano korisna i koja ne bi dovela do vojnih ekscesa koji bi mogli prerasti u me\u0111usobni ratni sukob s nesagledivim posljedicama. I ni\u0161ta vi\u0161e od toga.<\/p>\n

Kina je SAD-u jednostavno suparnik broj jedan svojom veli\u010dinom, svojom ekonomskom snagom i svojim ljudskim potencijalima, \u0161to se onda skupa neizbje\u017eno translatira i u vojnu mo\u0107 koja vi\u0161e ne\u0107e biti samo ugroza ameri\u010dkoj dominaciji, ve\u0107, ako ho\u0107ete \u2013 i nacionalnoj sigurnosti. Sli\u010dno onome \u0161to je po SAD u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a predstavljao SSSR. Ali sada jo\u0161 i vi\u0161e s obzirom na kineske gabarite i potencijale.<\/p>\n

\n

Sna\u017eni utjecaj ruske invazije<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Mnoge globalne procese i tektonske geopoliti\u010dke promjene kojima svjedo\u010dimo omogu\u0107ila je ruska vojna invazija u Ukrajini. Ako ih i nije samostalno prouzro\u010dila (jer je mnogo toga \u0161to se upravo doga\u0111a sazrijevalo ve\u0107 \u010ditavo jedno desetlje\u0107e pa i du\u017ee), sigurno je bila katalizator tj. ubrzala aktualne procese i promjene neslu\u0107enom dinamikom.<\/p>\n

Naravno, ova velika globalna geopoliti\u010dka \u201eigra\u201c niti izdaleka nije zavr\u0161ena.<\/p>\n

Me\u0111utim omjer snaga, i ekonomskih i vojnih, uvjetno \u0107u to re\u0107i izme\u0111u Zapada i Istoka (postoji jo\u0161 i tzv. Globalni jug kao nova geopoliti\u010dka geografska kategorija), o\u010dito te\u017ei prema ravnote\u017ei. To uop\u0107e ne mora biti lo\u0161e ukoliko se procesi zadr\u017ee izvan me\u0111usobnog fizi\u010dkog sukobljavanja i ako se uspostave odre\u0111ena osnovna pravila igre kojih \u0107e se obje strane morati pridr\u017eavati. Jer svijet i nije ni\u0161ta drugo nego ravnote\u017ea (balans) sila. Tako je bilo oduvijek. Kada ta ravnote\u017ea biva naru\u0161ena dolazi do ratova.<\/p>\n

Posljednji veliki gubitak ravnote\u017ee snaga bila je ameri\u010dka pobjeda u Hladnom ratu i raspad SSSR-a. Kako vidimo, razdoblje globalnog mira i stabilnosti nije dugo potrajalo, svega 30-ak godina (i to ako potpuno apstrahiramo ratove na tlu biv\u0161e Jugoslavije, ameri\u010dke protuteroristi\u010dke ratove nakon napada na SAD 11. rujna 2001., krvave ratove kao posljedice revolucija \u201earapskog prolje\u0107a\u201c \u2013 s obzirom da su, kakvi god bili, ipak neusporedivi po pitanju globalne opasnosti u odnosu na ovaj ukrajinski u kojem se neposredno sudaraju Zapad i Rusija).<\/p>\n

\n

Nova hladnoratovska bipolarna podjela svijeta \u2013 propast ili prilika?<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Izgleda kako svijet trenuta\u010dno ipak vi\u0161e te\u017ei bipolarnosti nego multipolarnosti \u2013 sa sve izglednijom kristalizacijom dvaju polova na \u010delu s SAD-om odnosno Kinom.<\/p>\n

Me\u0111utim, niti jedna od tih dviju dr\u017eava samostalno ne\u0107e mo\u0107i biti lideri u svom \u201etaboru\u201c bez potpore drugih velikih dr\u017eava. To pak ne\u0107e zna\u010diti ni\u0161ta drugo nego potrebu ja\u010danja me\u0111usobne suradnje izme\u0111u va\u017enih \u010dlanica unutar pojedinog pola ina\u010de \u0107e dolaziti do internih trzavica i sukoba.<\/p>\n

I upravo u tome vidim novu priliku za svijet. Naime, nitko od ozbiljnih i dovoljno sna\u017enih dr\u017eava ne\u0107e htjeti biti u podre\u0111enom polo\u017eaju u odnosu na dva uvjetna hegemona. Tj. one \u0107e zahtijevati osiguranje i svog dru\u0161tvenog prosperiteta ili \u0107e, u suprotnom, sre\u0107u mo\u0107i potra\u017eiti u suprotnom polu, \u0161to njihovim liderima sigurno ne bi bilo u interesu.<\/p>\n

A jednoga dana, kada (i ako) \u010dovje\u010danstvo dovoljno sazrije, svi \u0107e \u2013 unutar oba \u201etabora\u201c shvatiti kako im je puno bolje i isplativije me\u0111usobno sura\u0111ivati nego se vje\u010dno gledati preko ni\u0161ana.<\/p>\n

To je vjerojatno radikalni idealizam, ali \u0161to nam drugo preostaje osim nade u neki bolji svijet i te\u017enje prema njemu? Sanjari su, uostalom, oduvijek pokreta\u010di svijeta \u2013 iako \u010desto nerazumljivi i prezreni. Njihove se ideje i djela obi\u010dno shvate i priznaju kao velika tek kada njih samih vi\u0161e nema.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izgleda kako svijet trenuta\u010dno ipak vi\u0161e te\u017ei bipolarnosti nego multipolarnosti \u2013 sa sve izglednijom kristalizacijom dvaju polova na \u010delu s SAD-om odnosno Kinom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":370161,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-370160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=370160"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370162,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/370160\/revisions\/370162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370161"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=370160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=370160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=370160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}