Osim \u0161to rane interakcije sa bebom postavljaju osnovu za usvajanje jezika, kognitivni rast i emocionalno povezivanje, najnovije studije ka\u017eu da va\u0161 govor mo\u017ee bukvalno oblikovati njihov mozak. Mali\u0161ani kojima su roditelji svakodnevno vi\u0161e pri\u010dali, imaju br\u017ee neuronske reakcije, otkrila je studija koju su vodili istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Isto\u010dna Anglija u Velikoj Britaniji, prenosi RT.<\/p>\n
U najnovijoj studiji, u kojoj je u\u010destvovalo vi\u0161e od 140 mali\u0161ana i beba, nau\u010dnici su, skeniranjem mozga , pokazali da su regije za obradu jezika kod neke djece imali ve\u0107u koncentraciju mijelina – izolacionog omota\u010da koji okru\u017euje neurone i omogu\u0107ava im da \u0161alju poruke br\u017ee i efikasnije. Ne zna se da li taj dodatni mijelin zapravo uti\u010de na jezi\u010dke sposobnosti dvoipogodi\u0161njeg djeteta, ali istra\u017eiva\u010di misle da bi to moglo da stvori neke prednosti, prenosi magazin Science alert.<\/p>\n
U hiljadama sati prikupljenih audio zapisa, istra\u017eiva\u010di su mogli da \u010duju \u0161ta djeca \u010duju svakog dana. Zatim je tim odabrao ne\u0161to vi\u0161e od polovine djece, kojima je snimljena glava na magnetnoj rezonanci tokom sna kako bi se vidio nivo milenijalizacije. Me\u0111u \u0161estomjese\u010dnim bebama, vi\u0161e pri\u010de na dnevnoj bazi povezano je sa manjom mijelinizacijom, \u0161to predstavlja suprotan rezultat od onoga \u0161to je prona\u0111eno kod dvije godine starije djece.<\/p>\n
To je bilo neo\u010dekivano, ali kako obja\u0161njava jedasn od nau\u010dnika, razvoj bebinog mozga prolazi kroz faze. Ponekad je mozak preokupiran izgradnjom novih \u0107elija, a nekada je zauzet “sre\u0111ivanjem” onih koje je ve\u0107 izgradio.<\/p>\n
U prvih nekoliko godina \u017eivota, \u010dini se da sam rast mozga preuzima vode\u0107u ulogu. Do druge godine, dijete ve\u0107 ima zapreminu mozga 80 procenata odraslog \u010dovjeka. Nakon toga, faze obrade i njegovanja zaista po\u010dinju.<\/p>\n
“Ovo zna\u010di da je pri\u010danje podjednako va\u017eno i sa \u0161est\u00a0 kao i sa 30 mjeseci, ali potpuno druga\u010dije uti\u010de na mozak jer je mozak u druga\u010dijoj fazi razvoja”, smatraju nau\u010dnici.<\/p>\n
Sa \u0161est meseci, na primjer, mogu\u0107e je da slu\u0161anje vi\u0161e jezika mo\u017ee odgoditi mijelinizaciju i umjesto toga olak\u0161ati rast mozga. Za sada, ka\u017eu nau\u010dnici ovo su samo spekulacije i potrebno je vi\u0161e istra\u017eivanja da bi se razumjela uloga mijelina u u\u010denju. Jo\u0161 uvijek nije jasno da li je ve\u0107a mijelinizacija u ovim oblastima zna\u010dajna za budu\u0107i razvoj jezika ili kognitivni razvoj, ili da li je ovo stabilan obrazac koji se javlja u djetinjstvu.<\/p>\n
Mnoge studije su pokazale da je izlaganje govoru va\u017eno za detetovu obradu jezika, njegov rje\u010dnik, gramatiku i verbalno rezonovanje. Me\u0111utim, ostaje nepoznanica kako se te vje\u0161tine pretvaraju u procese u mozgu.<\/p>\n
Samo nekoliko sati nakon ro\u0111enja, mozak bebe pokazuje znake da ve\u0107 u\u010di zvukove jezika. A “bebe\u0107i govor” koji odrasli koriste kada pri\u010daju sa svojim najmla\u0111im \u010dlanovima, dugoro\u010dno \u0107e dovesti do boljih jezi\u010dkih ve\u0161tina. Prethodne studije su \u010dak otkrile da se kod djece u uzrastu od \u010detiri do \u0161est godina, a koja vi\u0161e razgovoraju sa odraslima, otkrila ve\u0107a mijelinizacija u regionima mozga koji su povezani sa jezikom. Nova otkri\u0107a pokazuju da se sli\u010dan efekat pojavljuje i kod mla\u0111e djece.<\/p>\n
Potrebno je vi\u0161e istra\u017eivanja da bi se razumjelo kako te strukturne promjene uti\u010du na u\u010denje jezika. Ali va\u017eno je zapamtiti: djeca upijaju ono \u0161to im govorimo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici ka\u017eu da pri\u010danjem va\u0161oj bebi mo\u017eete promijeniti njen mozak na \u0107elijskom nivou<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293037,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-369952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369952"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369953,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369952\/revisions\/369953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}