{"id":369947,"date":"2023-05-18T05:39:16","date_gmt":"2023-05-18T03:39:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369947"},"modified":"2023-05-18T05:39:16","modified_gmt":"2023-05-18T03:39:16","slug":"anatomija-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/18\/anatomija-pandemije\/","title":{"rendered":"Anatomija pandemije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nata\u0161a \u0160kari\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u0160est dana nakon \u0161to je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) napravila korak prema kraju pandemije bolesti COVID 19 i slu\u017ebeno objavila da ona vi\u0161e ne predstavlja izvanrednu globalnu opasnost za zdravlje, hrvatska se Vlada pridru\u017eila odlukom o administrativnom kraju epidemije u cijeloj Hrvatskoj.<\/p>\n

Izvanredno stanje u cijelom svijetu trajalo je pune tri godine, umrlo je preko 6,9 milijuna ljudi, a \u010dovje\u010danstvo prolazilo nezapam\u0107eno restriktivne mjere \u2013 od zatvaranja u ku\u0107ne karantene, tzv. samoizolacije, prekida ili ograni\u010davanja putovanja, masovnih testiranja, preko obaveze no\u0161enja maski i dr\u017eanja fizi\u010dke distance, premje\u0161tanja \u0161kola i javnih institucija u digitalni prostor, do utrke za cjepivima i terapija bez presedana u povijesti, uvo\u0111enja cjepiva napravljenih na novim tehnologijama, masovnog procjepljivanja stanovni\u0161tva svih dobi, kontrole COVID paso\u0161a, pa do polagane deeskalacije krize, otvaranja domova i granica, ubla\u017eavanja svih mjera i, kona\u010dno, skoro potpunog ukidanja bilo kakvog posebnog opreza.<\/p>\n

Administrativnom odlukom COVID 19 je danas bolest kao i svaka druga, iako o virusu, njegovim posljedicama po ljudski organizam i potencijalima novih sojeva, zapravo znamo vrlo malo.<\/p>\n

Politi\u010dke i dru\u0161tvene reperkusije pandemije razmatrat \u0107e se desetlje\u0107ima, dijelom zahvaljuju\u0107i intenzitetu i zgusnutosti doga\u0111aja, a dijelom netransparentnosti u politi\u010dkom djelovanju aktera koji su upravljali krizom.<\/p>\n

Pored toga, humanisti\u010dka su se znanja i znanosti pokazale potpuno medijski nezanimljivim, pa \u010dak i suvi\u0161nim u ovom iskustvu. Ni povijest medicine, ni poznavanje duga\u010dke i bolne povijesti epidemija smrtonosnih bolesti koje su pratile \u010dovje\u010danstvo nisu bile od pomo\u0107i, niti su se izvla\u010dile na povr\u0161inu kao oslonci u krizi.<\/p>\n

Philip Strong, jedan od va\u017enijih britanskih poslijeratnih sociologa medicine, napisao je 1990. godine, u jeku epidemije AIDS-a, svoj najpoznatiji esej “Epidemijska psihologija”, Sintagmu je sam skovao uo\u010div\u0161i da su sve epidemije zaraznih bolesti, po\u010dev\u0161i od Crne smrti u 14. stolje\u0107u \u2013 kojom se posebno bavio \u2013 do tada\u0161njeg AIDS-a, pratile tri psiho-socijalne epidemije: straha, moraliziranja i akcije.<\/p>\n

Epidemija straha dolazi sa strahom od zaraze, pra\u0107enim sumnjom u navodne nosioce bolesti, panikom i iracionalnim pona\u0161anjem.<\/p>\n

Epidemija moraliziranja donosi moralnu reaktivnost na samu epidemiju i na epidemiju straha, \u0161to mo\u017ee rezultirati pozitivnim reakcijama, npr. suradnjom, ali \u010de\u0161\u0107e negativnim, npr. stigmatizacijom.<\/p>\n

Administrativnom odlukom COVID 19 je danas bolest kao i svaka druga, iako o virusu, njegovim posljedicama po ljudski organizam i potencijalima novih sojeva zapravo znamo vrlo malo
\nSegregacija i agresija prema odre\u0111enim dru\u0161tvenim skupinama sastavni su dio povijesti zaraznih bolesti, koja bilje\u017ei najokrutnije ispade antisemitizma, fobije od siroma\u0161nih dru\u0161tvenih slojeva ili homofobije za vrijeme AIDS-a. Epidemija djelovanja obja\u0161njava racionalne ili iracionalne promjene svakodnevnih navika koje ljudi poduzimaju kao odgovor na bolest ili kao rezultat druge dvije psiho-socijalne epidemije.<\/p>\n

Strongovi opisi povijesti epidemija iznimno su va\u017eni u promatranju tri godine COVID-a, jer olak\u0161avaju orijentaciju u dinamici dru\u0161tvenih odnosa u pandemiji i razumijevanje da se ni\u0161ta ekskluzivno nije dogodilo \u2013 i vjerojatno ni\u0161ta \u0161to ne\u0107emo preboljeti \u2013 ali i reviziju ili dopunu zastarjelih stavova.<\/p>\n

Npr. teoriju da se sve tri epidemije stvaraju jezikom i da se njime podsti\u010du, u vrijeme COVID-a ili u post-COVID vremenu treba nadopuniti simboli\u010dkim porukama i slikama u masovnim medijima, komunikacijom u digitalnoj sferi i jezi\u010dnim konceptima koji se stvaraju za masovnu diseminaciju i usmjeravanje pona\u0161anja odre\u0111ene populacije u pandemiji.<\/p>\n

Jedan od boljih primjera stvaranja novog epidemijskog govora u vrijeme COVID-a je izraz socijalna distanca, koji je relativno dugo opstao kao slu\u017ebeni izraz institucija zdravstva, sve dok do njih nekako nije doprlo da zvu\u010di kao direktna referenca na davne prakse fizi\u010dke izolacije odre\u0111enih dru\u0161tvenih slojeva za koje se smatralo da \u0161ire zarazu, nezamislive u demokratskim dru\u0161tvima.<\/p>\n

Drugi jezi\u010dni koncept je opstao kao pogonsko gorivo za epidemiju moraliziranja, a radi se o tzv. povjerenju u znanost, \u010dija je negacija poslu\u017eila kao obja\u0161njenje za \u0161irenje bolesti, dru\u0161tveno raslojavanje i antagonizaciju skupina koje su izra\u017eavale nepovjerenje u cjepiva, cijeli spektar COVID mjera, pa \u010dak i u samu \u010dinjenicu da se radi o opasnoj bolesti.<\/p>\n

Fenomen ni u jednim trenutku nije racionalno sagledan, niti doveden u vezu s prekursorima skepse prema mainstream izvorima informiranjima: 2004. godine \u010dovje\u010danstvo je suo\u010deno s katastrofom pti\u010dje gripe u kojoj je epidemija djelovanja i medijskog bombardiranja bila preintenzivna u odnosu na stvarne razmjere opasnosti, isto kao i 2009. godine za vrijeme tv. svinjske gripe.<\/p>\n

Ve\u0107 se tada prognoziralo da \u0107e obje epizode sinergijski djelovati na to da se javnost hiposenzibilizira na katastrofi\u010dne prognoze koje dolaze od slu\u017ebenih institucija, kao i na medijske slike patnje, \u0161to se pokazalo savr\u0161eno pogo\u0111enom prognozom. U COVID-u se tome, na\u017ealost, odmah na po\u010detku pridru\u017eila i hiperaktivnost u plasiranju i ukidanju va\u017ee\u0107ih istina o bolesti, u \u010demu su sudjelovali globalni i lokalni decision makeri koji sjede u zdravstvenim i znanstvenim institucijama.<\/p>\n

Nepovjerenje u znanost, kao izraz za nepovjerenje u medije, krovne zdravstvene institucije, politi\u010dare i korporacije koje se nalaze u sredi\u0161tu pandemije, tako se razvilo samo prividno neo\u010dekivanom brzinom, a kasnije dogra\u0111ivalo uz pomo\u0107 aktera u digitalnoj sferi, populisti\u010dkih politi\u010dara i reakcija dijelova dru\u0161tva na nastalu konfuziju.<\/p>\n

Ogledni primjer toga kako su same institucije u koje bi trebali imati povjerenje, isto to povjerenje iznevjerile reakcija je \u0161efa Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa koji je 30. sije\u010dnja 2020. godine, dok je kineska vlada u\u0161utkavala zvi\u017eda\u010de, tvrdio da je suradnja s Kinezima i transparentnost njihove vlade kao i znanstvenih institucija iznimna. Dva tjedna prije toga, 14. sije\u010dnja, SZO je \u010dak tweetala da nema dokaza za prijenos virusa SARS-CoV-2 s \u010dovjeka na \u010dovjeka, pozivaju\u0107i se na kineske izvore.<\/p>\n

Da bi poja\u010dala efekt te izjave, voditeljica SZO-ove jedinice za nove bolesti dr. Maria Van Kerkhov objavila je da “iako imamo grupiranja bolesti u obiteljima, potpuno je jasno da nema trajnog prijenosa s \u010dovjeka na \u010dovjeka”. U velja\u010di je dr. Lawrence Gostin sa Sveu\u010dili\u0161ta Georgetown Wahington postu izjavio da su eksperti na zapadu bili prevareni, no tek je 11. o\u017eujka SZO proglasila pandemiju.<\/p>\n

Dr. Paul Offit, jedan od izumitelja cjepiva protiv rotavirusa i najistaknutiji borac protiv antivakserskih zabluda, 2020. godine je javno govorio da ne vidi na\u010dina da cjepiva budu proizvedena u roku kra\u0107em od pet godina i da nikako ne bi volio da se pod egidom hitnosti presko\u010de faze razvoja, da bi u roku od nekoliko tjedana promijenio mi\u0161ljenje. John Ioannidis sa Stanforda na po\u010detku je krize govorio o pretjeranom granatiranju mjerama “ravnanja krivulje” i tome da nam prijeti najve\u0107i fijasko u povijesti znanosti, da bi tako\u0111er u rekordnom roku revidirao stavove.<\/p>\n

S druge strane i paralelno s krizom medicinskih znanosti, koju je COVID potaknuo, pokazalo se da humanistika na to nema odgovor i da na ljestvici informacija one koje dolaze iz tog polja padaju vrlo nisko, skupa s konceptima demokracije i ljudskih prava. Debakl filozofije \u2013 koja je u svojim redovima odavno razvila jake svjetske bioeti\u010dke centre \u2013 odli\u010dno je opisao filozof Borislav Mikuli\u0107 koji u eseju “Filozofija i posthumanizam u doba korone: kronika jednog debakla” kritizira Slavoja \u017di\u017eeka i njegovo proglas\u030cenje c\u030covjeka “fragilnim entitetom” izloz\u030cenim opasnosti od virusa kao “krajnje glupog oblika z\u030civota”, a ne neke vis\u030ce izvanzemaljske inteligencije, sumnje Giorgia Agambena da je pandemija “invencija” talijanske vlade koja privremeno izvanredno stanje kani pretvoriti u permanentnu biopolitic\u030cku kontrolu drus\u030ctva i zakljuc\u030cak Alaina Badioua da je sadas\u030cnja pandemija ponavljanje zaraze iz 2003. godine, kao s\u030cto je virus SARS2 nazvan po virusu SARS1, te da jedinu ozbiljnu kritiku zasluz\u030cuju vlasti zbog neulaganja u istraz\u030civanja za adekvatno protudjelovanje.<\/p>\n

Shva\u0107aju\u0107i da sva tri filozofa gotovim konceptima kompenziraju nedostatak poznavanja okolnosti i \u010dinjenica, Mikuli\u0107 je konstatirao da filozofija zasad nema odgovor na ovo stanje, a da “recentni pokus\u030caji vodec\u0301ih filozofa danas\u030cnjice da pruz\u030ce suvislo tumac\u030cenje pandemije koronavirusa pate od Hegelove kletve o ‘tas\u030ctoj svijesti’ dok primjenjuju gotove misaone obrasce umjesto da ih iznova reflektiraju u radikalno novim okolnostima”. Do slu\u017ebenog kraja pandemije u tom se polju, na\u017ealost, nisu dogodili zna\u010dajni pomaci. U Hrvatskoj su se sli\u010dni trendovi debakla interesa za nemedicinske aspekte krize ili pandemijsku biopolitiku, vidjeli na prili\u010dnoj nezainteresiranosti javnosti za pitanja ustavnosti upravljanja pandemijom, politi\u010dkog statusa Kriznog sto\u017eera i odluka koje je to tijelo donosilo i pitanjima ljudskih prava u epidemiji i demokratskih procedura u izmjenama Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti.<\/p>\n

O izdvojenim mi\u0161ljenima sutkinje Ustavnog suda Lovorke Ku\u0161an i sudaca Andreja Abramovi\u0107a i Gorana Selaneca koji su kritizirali na\u010din dono\u0161enja protuepidemijskih mjera, izvje\u0161tavali su samo rijetki mediji, a od njihovih je obrazlo\u017eenja u \u0161iroj javnosti eventualno ostalo upam\u0107eno to da u Ustavnom sudu bespomo\u0107no sjede troje pobunjenika. Pitanje tajnosti ugovora s proizvo\u0111a\u010dima cjepiva na globalnoj razini i odluke Ministarstva zdravstva RH da se cijene, uvjeti i dinamika otkupa dr\u017ee u tajnosti, unato\u010d koliziji sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, nije niti pro\u0161lo uobi\u010dajeni put od jednodnevnog skandala do margina \u2013 na marginama je bilo i ostalo.<\/p>\n

Javnosti nije obja\u0161njena politi\u010dka va\u017enost odluke premijera Andreja Plenkovi\u0107a da ministar zdravstva Vili Bero\u0161 za vrijeme pandemije bude prvi djelomi\u010dno razvla\u0161teni ministar zdravstva u povijesti, a da njegove ovlasti u bitnome preuzme Krizni sto\u017eer kao politi\u010dko strana\u010dko tijelo, koje su velikim dijelom \u010dinile potpuno nekompetentne osobe, poput menad\u017eera, financijera\u2026 Sam ministar nikada nije bio \u010dlan Kriznog sto\u017eera. U nesuvislo slo\u017een Vladin savjet za borbu protiv korona krize, koji je bio odsko\u010dna daska za selebritizaciju nekih stru\u010dnjaka poput kompromitiranog Gordana Lauca, dok su ostali uglavnom statirali, cijeli je hrvatski koncept obrane od ove prirodne katastrofe slo\u017een amaterski, nestru\u010dno vo\u0111en u korumpiranim i mutnim procesima, a kona\u010dni je rezultat to da je Hrvatska dugo bila u svjetskom i EU vrhu po broju umrlih od COVID-a.<\/p>\n

Zadnji neshvatljivo tragi\u010dan rezultat vidi se u nalazu revizije izvr\u0161enja dr\u017eavnog prora\u010duna 2021. godine, gdje stoji da dospjeli dug \u2013 samo bolnica! \u2013 prema dobavlja\u010dima iznosi 14,6 milijardi kuna, \u0161to zna\u010di da je resor ispod epidemijskog \u017eita dosegao dug blizak cijelom jednom godi\u0161njem zdravstvenom prora\u010dunu. Za to nitko ne\u0107e odgovarati, jer je \u2013 vratimo se na po\u010detnu tezu \u2013 vrijeme medicinske hitnosti idealno da se sve drugo osim spa\u0161avanja golog \u017eivota od virusa koristi kao izlika za zanemarivanje svih drugih vitalno va\u017enih stvari.<\/p>\n

Na\u017ealost, jedino su populisti\u010dki projekti poput Mosta i antivakserske inicijative popunile rupu nastalu takvom situacijom. Ili je produbili, ovisi iz kojeg ugla epidemije moraliziranja gledamo.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dke i dru\u0161tvene reperkusije pandemije razmatrat \u0107e se desetlje\u0107ima, dijelom zahvaljuju\u0107i intenzitetu i zgusnutosti doga\u0111aja, a dijelom netransparentnosti u politi\u010dkom djelovanju aktera koji su upravljali krizom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":322891,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-369947","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369947"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369947\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369948,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369947\/revisions\/369948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/322891"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}