{"id":369756,"date":"2023-05-15T10:52:36","date_gmt":"2023-05-15T08:52:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369756"},"modified":"2023-05-15T10:52:36","modified_gmt":"2023-05-15T08:52:36","slug":"15-maj-jugoslovenski-dan-pobede-je-dan-prave-pobede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/15\/15-maj-jugoslovenski-dan-pobede-je-dan-prave-pobede\/","title":{"rendered":"15. maj, Jugoslovenski Dan pobede je dan prave pobede"},"content":{"rendered":"<p>Zamalo.<\/p>\n<p>Iako je zlo\u010dina\u010dki Vermaht polo\u017eio oru\u017eije, borbe na prostorima Jugoslavije su se nastavile jo\u0161 nekoliko dana. Rasturene trupe nema\u010dkog okupatora, u saradnji sa doma\u0107im izdajnicima i kolaboracionistima, povla\u010dile su se prema granicama novouspostavljene Jugoslavije a na tom svom putu su sejale poslednje smrtne rafale po partizanskim odredima i nedu\u017enom stanovni\u0161tvu koje jo\u0161 nije verovalo da je rat, zaista, zavr\u0161en.<\/p>\n<p>Za nas, rat i nije bio zavr\u0161en tada ve\u0107 nepunu sedmicu kasnije, 15. Maja kada je mar\u0161al Tito primio \u010duveni raport generala Koste Na\u0111a: &#8221;Dru\u017ee Tito, rat je zavr\u0161en&#8221;. Nakon toga dana, u Jugoslaviji nije bilo vi\u0161e ostataka okupatorskih trupa dok su pojedine razbijene bande kolaboracionisti\u010dkih snaga koje su tokom rata \u010dinile poseban front i ratu davale dimenziju i gra\u0111anskog rata nastavile da pru\u017eaju otpor i seju strah, plja\u010dkaju i ubijaju jo\u0161 neko vreme.<\/p>\n<p>Odmah nakon rata, svet je pokazao i svoje drugo lice, sli\u010dno onome koje je pokazao u Evijanu nekoliko godina ranije, u osvit novog svetskog rata. Sile pobednice su u\u010dinile ne\u0161to krajnje neshvatljivo normalnom \u010doveku, pogotovu \u010doveku tek iza\u0161lom iz strahota rata. Mnogi ratni zlo\u010dinci su uto\u010di\u0161te na\u0161li, posredstvom takozvanih &#8221;pacovskih kanala&#8221; u nacifilnim dr\u017eavama ju\u017enoameri\u010dkog kontinenta, me\u0111u njima i ve\u0107i broj usta\u0161a ali i \u010detnika kao i drugih kolaboracionista kojih, zaista, nije manjkalo na na\u0161im prostorima. Mnogi nau\u010dnici Tre\u0107eg Rajha svoje pribe\u017ei\u0161te su prona\u0161li u SAD, SSSR ili nekoj drugoj pobedni\u010dkoj zemlji.<\/p>\n<p>Ratni zlo\u010dinci su skrivani od o\u010diju javnosti, davan im je novi identitet, potpuno su se prilagodili sredinama u kojima su \u017eiveli. Da nije bilo izvesnih entuzijasta iz redova jevrejskog naroda, kao i njihove obave\u0161tajne slu\u017ebe MOSAD-a vrlo je verovatno da nikada ne bismo saznali \u0161ta se desilo sa nekim visokim oficirima Tre\u0107eg Rajha ali i ratnim zlo\u010dincima, komandatima logora i odreda smrti kao i neposrednim izvr\u0161iocima najmonstruoznijih zlo\u010dina.<\/p>\n<p>Oni su neometano \u017eiveli u tim zemljama i \u0161irili svoju ideologiju preko raznih udru\u017eenja Nemaca ili dru\u0161tava prijateljstava sa Nema\u010dkom. U Evropi je do smrti u \u0160paniji vladao general Francisko Franko, fa\u0161isti\u010dki diktator. Ta je zemlja tako\u0111e jedna od onih u kojoj su fa\u0161isti i kolaboracionisti pronalazili uto\u010di\u0161te.<\/p>\n<p>Vremenom se po\u010deo zaboravljati Drugi Svetski rat i njegove tragedije, nestalo je Sovjetskog Saveza, nestalo je Jugoslavije, dve Nema\u010dke su se ujedinile i otpo\u010dela je nova saradnja izme\u0111u doju\u010dera\u0161njih neprijatelja. Raspadom SSSR je sa globalne scene nestao i Var\u0161avski pakt ostaviv\u0161i samo NATO da, uz saradnju Evropske Unije i SAD bude svetski diktator. Tre\u0107i blok, jedini pravi politi\u010dki blok, Pokret nesvrstanih, izgubio je svoj uticaj ve\u0107 nakon ubistva Indire Gandi da bi bio sveden na jedan lokalni pokret u kojem dominiraju razmirice bez nekakvog izglednog re\u0161enja.<\/p>\n<p>Svetski trijumvirat, SAD-EU-NATO, nastavio je fa\u0161isti\u010dku politiku pot\u010dinjavanja malih zemalja vojnom silom i ekonomskim uticajem i dugo je dominirao svetskom scenom. To poku\u0161ava i danas. Iako nema vi\u0161e kukastih krstova niti \u010duvenog fa\u0161isti\u010dkog pozdrava, elementi fa\u0161izma su i te kako prepoznatljivi. A kada u takvom savezu imate i dokazano fa\u0161isti\u010dke dr\u017eave, protiv kojih su se druge \u010dlanice tog sada\u0161njeg vojnog i politi\u010dkog saveza borile i pobedile ih, \u0161ta ostaje obi\u010dnim ljudima da misle o takvoj vrsti saveza? Osim \u0161to je, kao i svaki savez, u pitanju interesna koalicija, mo\u017eemo li pretpostaviti da, recimo, SAD, Velika Britanija i Francuska \u010dlanstvom u NATO paktu dr\u017ee Nema\u010dku pod kontrolom? Ukoliko bi se to uzelo u razmatranje postavlja se logi\u010dno pitanje: \u010demu tolike vojne intervencije NATO-a \u0161irom sveta? \u010cemu agresije tokom kojih se, paradoksalno, bombarduje \u010ditava jedna dr\u017eava i ka\u017enjava \u010ditav jedan narod zbog &#8221;jednog \u010doveka&#8221; (primeri: Milo\u0161evi\u0107 u SRJ, Husein u Iraku, Gadafi u Libiji)?<\/p>\n<p>Fa\u0161isti su nas, Jugoslovene, i te kako nau\u010dili \u0161ta zna\u010de bombardovanja. Dodu\u0161e, isto su nas nau\u010dili i saveznici a kasnije svi zajedno kada je NATO pakt napao onu \u017ealosnu tvorevinu, Saveznu Republiku Jugoslaviju. Novi saveznici su napadom na SR Jugoslaviju otkrili svoje pravo lice. Kasnije su napadali koga su stigli, pokoravali male narode zarad vode i nafte. Novi saveznici nisu ni\u0161ta bolji od onih klasi\u010dnih fa\u0161ista, samo su im metode ugnjetavanja prefinjenije.<\/p>\n<p>Danas, kada pogledamo, Dan pobede se obele\u017eava u zemljama poput Rusije, Kine, Severne Koreje, \u010ce\u010denije. Evropske zemlje obele\u017eavaju Dan Evrope. Novi savezi, novi praznici. Na\u0161e zemlje, tu\u017ene restlove jedne velike i sna\u017ene dr\u017eave, ni same ne umeju da defini\u0161u \u0161ta slave. Dru\u0161tveno &#8221;prihvatljivi&#8221; narativi u Srbiji i Hrvatskoj su okrenuti saradnicima fa\u0161ista, drugo mi\u0161ljenje nije po\u017eeljno da postoji te se stoga retko \u010duje a i kada se \u010duje biva ismejano klasi\u010dnom jugofobnom demagogijom. Nacionalizmi u skoro svim kolonijama su se odavno pretvorili u \u0161ovinizme i ne dozvoljavaju dru\u0161tvu da napravi jedan jedini korak napred. Od naroda kojima je antifa\u0161izam utkan u genetski kod postali smo narodi \u010diji politi\u010dki predstavnici puze pred onima koji podr\u017eavaju kolaboracioniste, zlo\u010dince i doma\u0107e izdajnike dodvoravaju\u0107i im se na svakom koraku i favorizuju\u0107i nacional-\u0161ovinisti\u010dki i fa\u0161isti\u010dki narativ.<\/p>\n<p>Obaveza nas, Jugoslovena, u kojima i dalje bukti plamen antifa\u0161isti\u010dke borbe ne mo\u017eemo ni pomisliti da proslavljamo praznik devetog maja. Za nas je rat zavr\u0161en petnaestog maja. Tada je poslednji okupatorski vojnik isteran iz Jugoslavije. Deveti maj je dan kada se fa\u0161izam preobukao i nastavio svoj \u017eivot. I \u010ditava Evropa ga slavi. I neka ga slavi.<\/p>\n<p>Jugosloveni, na\u0161 Dan pobede je 15. Maj. I toga dana svako od nas treba da ka\u017ee: &#8221;Smrt fa\u0161izmu!&#8221; Jedino taj praznik ima smisla obele\u017eiti i proslaviti. Na taj na\u010din novom fa\u0161izmu \u0161aljemo jasnu poruku da smo svesni da je tu i dalje, da postoji. I da se borimo protiv njega. I da \u0107emo, ponovo, pobediti.<\/p>\n<p>Predrag Du\u0161anov Martinovi\u0107<\/p>\n<p>Narodni pokret Jugosloveni<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>9. Maj, nekima Dan pobede u II Svetskom ratu, a nekima Dan Evrope. \u010cinjenica je da je dan ranije, 1945., feldmar\u0161al Kajtel u ime Nema\u010dke potpisao kapitulaciju \u010dime su ratna dejstva u Evropi okon\u010dana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":369757,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[3339],"class_list":["post-369756","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","tag-jugosloveni"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369756"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369758,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369756\/revisions\/369758"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/369757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}