{"id":369493,"date":"2023-05-11T11:00:39","date_gmt":"2023-05-11T09:00:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369493"},"modified":"2023-05-11T10:23:45","modified_gmt":"2023-05-11T08:23:45","slug":"sjednica-odbora-za-ljudska-prava-i-slobode-uzivo-6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/11\/sjednica-odbora-za-ljudska-prava-i-slobode-uzivo-6\/","title":{"rendered":"Sjednica Odbora za ljudska prava i slobode (u\u017eivo)"},"content":{"rendered":"<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/IyjXQnzlQSU\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p align=\"center\"><strong>\u00a0Dnevni red<\/strong><\/p>\n<p align=\"center\"><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Izvje\u0161taj o radu Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022. godinu, sa osvrtom na Godi\u0161nji izvje\u0161taj o aktivnostima na sprovo\u0111enju i unapre\u0111enju upravljanja i kontrola za 2022. godinu za instituciju Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore;<\/li>\n<li>Izvje\u0161taj o radu Odbora za ljudska prava i slobode, kao radnog tijela nadle\u017enog za nadzor\u00a0nad primjenom i pra\u0107enjem po\u0161tovanja Eti\u010dkog kodeksa poslanika za 2022. godinu;<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"3\" type=\"1\">\n<li>Teku\u0107a pitanja.<\/li>\n<\/ol>\n<p align=\"center\"><strong>****<\/strong><\/p>\n<p>U vezi sa<strong>\u00a0prvom ta\u010dkom Dnevnog reda<\/strong>,<strong>\u00a0<\/strong>polaze\u0107i od navoda u Izvje\u0161taju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu:<\/p>\n<p>\u201e <strong><em>Osnovna prava\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p><em>Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti osnovnih prava. Zakonodavni i institucionalni okvir je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja sa ispunjavanjem svojih me\u0111unarodnih obaveza u pogledu ljudskih prava. Me\u0111utim, i dalje je potrebno ulo<\/em><em>\u017eiti<\/em><em>\u00a0dodatne napore da se okvir u potpunosti primijeni. Izvje\u0161tajni period obilje\u017een je povec\u0301anom polarizacijom i podjelama u dru\u0161tvu. Najranjivije grupe u dru\u0161tvu su sve vi\u0161e bile izlo\u017eene diskriminaciji, govoru mr\u017enje i krivi\u010dnim djelima po\u010dinjenim iz mr\u017enje. Povec\u0301an broj femicida uz nedovoljnu reakciju od strane vlasti, javno izra\u017eena mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom predstavljaju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je ulo\u017eiti vi\u0161e napora da se osigura pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugro\u017eene grupe.<\/em><\/p>\n<p><em>Pro\u0161logodi\u0161nje preporuke su samo djelimi\u010dno ispunjene i ostaju va\u017eec\u0301e. U narednoj godini Crna Gora treba posebno da:<\/em><\/p>\n<p><em>\u2192 direktor Agencije je obavijestio medije o neprekidnoj zloupotrebi prava na pristup informacijama, isti\u010duc\u0301i da je od 3.491 pritu\u017ebi primljenih u periodu januar-april 2022. godine, skoro polovinu podnio advokat iz Podgorice vezano za platne spiskove nastavnika podgori\u010dkih \u0161kola. Kako navode iz Agencije, ovi zahtjevi nijesu usmjereni na pristup podacima, vec\u0301 na sticanje materijalne koristi po osnovu sudskih tro\u0161kova (radi se o navodno nekoliko stotina hiljada eura);\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0\u2192 pre\u010disti regulativu kako bi se: povec\u0301ala za\u0161tita od nasilja u porodici, diskriminacije, govora mr\u017enje i krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje; po\u0161tuje preporuke UN-ovog Op\u0161teg periodi\u010dnog pregleda iz 2018. godine po pitanju zabrane roka zastare krivi\u010dnih djela mu\u010denja i drugih oblika zlostavljanja;&#8230; da se u potpunosti uskladi sa Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta; kriminalizuje sve oblike braka sa osobom mla\u0111om od 18 godina i uskladi za\u0161titu podataka o li\u010dnosti;<\/em><\/p>\n<p><em>\u2192 unaprijedi me\u0111uinstitucionalnu saradnju u cilju u\u010dinkovitije za\u0161tite od svih vrsta diskriminacije, boljeg pristupa pravdi, punog u\u017eivanja procesnih prava i besplatne pravne pomoc\u0301i za \u017ertve kr\u0161enja ljudskih prava i zlo\u010dina, posebno za djecu, \u017eene, pripadnike manjina, uklju\u010dujuc\u0301i Rome i Egipc\u0301ane i osobe sa invaliditetom;<\/em><\/p>\n<p><em>\u2192 obezbijedi punu funkcionalnost Ustavnog suda i usagla\u0161eno tuma\u010denje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) i evropskih i me\u0111unarodnih standarda ljudskih prava u cijelom sudskom sistemu.\u201c\u00a0<\/em>(str. 32 i 33 Izvje\u0161taja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu, objavljenog 12. oktobra 2022- nezvani\u010dan prevod)<em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>\u201e\u0160to se ti\u010de <strong>unapre\u0111enja i ostvarivanja ljudskih prava<\/strong>, neophodno je dalje oja\u010dati institucionalne kapacitete, uklju\u010duju\u0107i i dodjelu odgovaraju\u0107ih finansijskih sredstava. Temeljne promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva, kao i politi\u010dki pristrasna imenovanja i razrje\u0161enja tokom izvje\u0161tajnog perioda uticala su na njegovo u\u010dinkovito funkcionisanje i rezultirala usporavanjem izrade novih zakona, strategija i politika o ljudskim pravima, kao i usporavanjem u sprovo\u0111enju i prac\u0301enju postojec\u0301ih. Uspostavljen je regulatorni i institucionalni okvir za funkcionisanje Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda. Dodijeljen mu je status \u201eB\u201dod strane Pododbora za akreditaciju Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava. Institucija Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda i dalje se do\u017eivljava kao institucija sa najboljim uticajem i povjerenjem po pitanju unapre\u0111enja i za\u0161tite prava gra\u0111ana. U medijima su \u010desto citirani stavovi ove institucije. Nastavljeno je unapre\u0111enje kapaciteta Institucije za postupanje po pritu\u017ebama i kvaliteta njenih odluka. Nakon smanjenja bud\u017eeta za 2021. godinu od oko 6% u odnosu na 2020, usvojeni bud\u017eet za 2022. porastao je za 7,6% u pore\u0111enju sa 2021. godinom. Za\u0161titnik je u junu 2021. godine objavio specijalni izvje\u0161taj o stanju djece u domovima u\u010denika i internatima u Crnoj Gori. Institucija je 2021. godine radila na \u00a0 1.123 pritu\u017ebe (pore\u0111enja radi u 2020. na 1.975), od kojih je 968 primljeno tokom 2021. godine, a 155 su prenesene iz 2020. Institucija je tokom 2021. zavr\u0161ila 904 predmeta, a 219 odgodila za 2022. Zavr\u0161eni predmeti su se odnosili na gra\u0111anska prava, ekonomska, socijalna i kulturna prava, zabranu diskriminacije, prava djeteta i pravo na pravi\u010dno su\u0111enje. Institucija je utvrdila kr\u0161enje prava u 124 predmeta i dala mi\u0161ljenje sa 343 preporuke nadle\u017enim organima. Pobolj\u0161ano je sistematsko, u\u010dinkovito i brzo pra\u0107enje preporuka Za\u0161titnika od strane nadle\u017enih organa.\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>\u0160to se ti\u010de <strong>spre\u010davanja mu\u010denja i lo\u0161eg postupanja<\/strong>, Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture je u maju 2022. zaklju\u010dio da je Crna Gora samo djelimi\u010dno sprovela preporuke iz 2014. godine o obezbje\u0111ivanju ili ja\u010danju pravnih mjera za\u0161tite za pritvorenike, sprovo\u0111enju brzih, nepristrasnih i djelotvornih istraga i krivi\u010dnom gonjenju osumnji\u010denih i ka\u017enjavanju po\u010dinilaca torture ili lo\u0161eg postupanja. Evropski odbor za spre\u010davanje mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT) obavio je ad hok posjetu Crnoj Gori u junu 2022. godine. Izmjene i dopune Krivi\u010dnog zakonika radi uskla\u0111ivanja sa Op\u0161tim periodi\u010dnim pregledom Ujedinjenih nacija u cilju zabrane zastare za krivi\u010dna djela mu\u010denja i drugih oblika lo\u0161eg postupanja jo\u0161 uvijek nisu donesene. Nedostaci u unutra\u0161njoj kontroli, dugotrajne i neu\u010dinkovite istrage, blage kazne koje nemaju odvra\u0107aju\u0107i karakter i neka\u017enjivost po\u010dinilaca nasilja i dalje su razlozi za zabrinutost. Vlada treba da povec\u0301a svoje napore da sprovede u\u010dinkovite, djelotvorne i nezavisne istrage u cilju rje\u0161avanja policijskog mu\u010denja, kr\u0161enja i nezakonite upotrebe mjera prinude. Organizacije gra\u0111anskog dru\u0161tva koje su sprovodile monitoring posjete uo\u010dile su povec\u0301an broj policajaca koji su upoznati i primjenjuju uputstva iz aprila 2021. o postupanju sa pritvorenicima i uhap\u0161enim licima. Zvani\u010dna evaluacija sprovo\u0111enja uputstava predvi\u0111ena je za kraj 2022. Nacionalni preventivni mehanizam osna\u017een je imenovanjem zamjenika Nacionalnog preventivnog mehanizma u decembru 2021. godine. Nacionalni preventivni mehanizam nije funkcionisao u punom kapacitetu tokom vec\u0301eg dijela 2021. godine zbog uticaja COVID-19 na zaposlene. Tokom izvje\u0161tajnog perioda, Nacionalni preventivni mehanizam je obradio 91 predmet, od \u010dega se najve\u0107i broj odnosi na Upravu za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (46) i policiju (11). Nacionalni preventivni mehanizam je prona\u0161ao dokaze nehumanog i poni\u017eavajuc\u0301eg postupanja u dva predmeta; obrada sedam predmeta je u toku.<\/em><\/p>\n<p><em>Nacionalni preventivni mehanizam je pokrenuo 27 predmeta zbog postupanja policijskih slu\u017ebenika tokom ustoli\u010denja Mitropolita u Cetinjskom manastiru dana 5. septembra 2021. godine. Od toga, 21 predmet se odnosio na upotrebu hemijskih sredstava, jedan na prekora\u010denje ovla\u0161c\u0301enja, dva na ograni\u010davanje slobode kretanja, dva na uni\u0161tavanje i o\u0161tec\u0301enje imovine drugih lica te jedan koji se odnosi na pravo na obavje\u0161tavanje. U dva predmeta utvr\u0111ena je povreda prava; u dva predmeta nije utvr\u0111ena povreda, dok su u druga dva predmeta podnosioci pritu\u017ebi upuc\u0301eni na druge pravne ljekove. Obrada postupaka u preostalim predmetima koji se odnose prevashodno na prekomjernu upotrebu hemijskih sredstava je u toku. Uprkos uvo\u0111enju vidljivih identifikacionih oznaka (imena, prezimena, broja slu\u017ebenih zna\u010dki itd.) na policijskim uniformama i za\u0161titnih \u0161ljemova kojima se omoguc\u0301ava identifikacija i efikasna istraga, njihova upotreba nije sistematska.\u201d\u00a0<\/em>(str. 33, 34 i 35 Izvje\u0161taja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu- nezvani\u010dan prevod)<\/p>\n<p><em>\u201ePo pitanju<strong>\u00a0nediskriminacije<\/strong>, aktivnosti na obezbje\u0111ivanju pune uskla\u0111enosti sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima za borbu protiv diskriminacije su u toku. Slijedec\u0301i preporuke EU eksperata, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je u novembru 2021. odlu\u010dilo da izradi potpuno novi zakon o zabrani diskriminacije koji bi zadovoljio evropske antidiskriminacione standarde, bio uskla\u0111en sa preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2017. godine i obezbijedio kvalitetnu za\u0161titu od diskriminacije svih gra\u0111ana. U toku je rad na izradi novog zakona.<\/em><\/p>\n<p><em>Izvje\u0161tajni period obilje\u017eila je visoka dru\u0161tvena polarizacija i podijeljenost. Najvi\u0161e ugro\u017eene grupe u dru\u0161tvu sve vi\u0161e su bile izlo\u017eene diskriminaciji, govoru mr\u017enje i zlo\u010dinu iz mr\u017enje. I dalje raste govor mr\u017enje, posebno protiv \u017eena u politici. Postoji hitna potreba za iskorjenjivanjem svih oblika diskriminacije kori\u0161c\u0301enjem mehanizama pravne za\u0161tite i da se pozabave duboko ukorijenjenim dru\u0161tvenim pona\u0161anjima koja degradiraju i diskrimini\u0161u \u017eene, \u0161to dovodi do slu\u010dajeva rodno zasnovanog nasilja. Prihvatanjem i po\u0161tovanjem pluralizma u dru\u0161tvu treba se baviti od ranog djetinjstva kroz rad sa mladima i odraslima kako bi promovisali promjene pona\u0161anja i toleranciju razli\u010ditosti. Kapacitet Ombudsmana da djeluje kao tijelo za jednakost nastavio je da se pobolj\u0161ava, iako ukupni institucionalni okvir treba pobolj\u0161ati. Kancelarija ombudsmana je 2021. godine dobila 173 pritu\u017ebe na diskriminaciju (2020: 159 slu\u010dajeva). Vec\u0301ina se ticala rada i zapo\u0161ljavanja, socijalnih usluga, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja i postupaka pred javnim vlastima. Primljeno je deset pritu\u017ebi u vezi sa mr\u017enjom\/diskriminacijom na internetu. Prioritetna preporuka ECRI-a iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje ra\u0161\u010dlanjenih podataka o zlo\u010dinima iz mr\u017enje tek treba da se primijeni jer zavisi od reforme Krivi\u010dnog zakonika (izmjene o motivima pristrasnosti), koja se o\u010dekuje kasnije u 2022. godini.\u201c (<\/em>str. 39 i 40 Izvje\u0161taja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu- nezvani\u010dan prevod),<\/p>\n<p>Odbor \u0107e, u okviru kontrolne i nadzorne uloge Skup\u0161tine Crne Gore, razmotriti: Izvje\u0161taj o radu Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022. godinu, sa osvrtom na Godi\u0161nji izvje\u0161taj o aktivnostima na sprovo\u0111enju i unapre\u0111enju upravljanja i kontrola za 2022. godinu za instituciju Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.<\/p>\n<p align=\"center\">***<\/p>\n<p>Na sjednicu Odbora, u skladu sa \u010dlanom \u00a067 \u00a0Poslovnika Skup\u0161tine Crne Gore, pozvani su:<\/p>\n<p align=\"left\"><strong>za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore<\/strong>, mr Sini\u0161a Bjekovi\u0107,<\/p>\n<p align=\"left\"><strong>ministar ljudskih i manjinskih prava<\/strong>, Fatmir Gjeka,<\/p>\n<p align=\"left\"><strong>ministar pravde<\/strong>,<strong>\u00a0<\/strong>Marko Kova\u010d,<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><u>Da u\u010destvuju u radu sjednice pozvani su i predstavnici:<\/u><\/p>\n<p><strong>Delegacije<\/strong> <strong>Evropske unije u CG<\/strong>, \u0161efica Delegacije, izvanredna i opunomo\u0107ena ambasadorka Oana Kristina Popa,<\/p>\n<p align=\"left\">\u00a0 \u00a0<u>me\u0111unarodnih organizacija sa sjedi\u0161tem u Crnoj Gori:\u00a0<\/u><\/p>\n<p><strong>&#8211; OEBS<\/strong>&#8211; \u0161efica Misije, ambasadorka Dominik Wag,<\/p>\n<p>&#8211; <strong>Savjet Evrope<\/strong>&#8211; \u0161efica Programske kancelarije u Podgorici, Lejla Dervi\u0161agi\u0107,<\/p>\n<p><strong>&#8211; rezidentni koordinator Sistema Ujedinjenih nacija<\/strong>&#8211; Peter Lundbegr,<\/p>\n<p>&#8211; <strong>UNDP<\/strong>-stalna predstavnica Danijela Ga\u0161parikova,<\/p>\n<p><strong>&#8211; UNICEF-<\/strong> \u0161ef \u00a0Predstavni\u0161tva, Huan Santander,<\/p>\n<p>&#8211; <strong>UNHCR &#8211;<\/strong> predstavnik za Crnu Goru, \u017dan Iv Bu\u0161ardi,<\/p>\n<p><strong>&#8211; Sistema Ujedinjenih nacija,\u00a0<\/strong>savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting<\/p>\n<p><u>NVO-e koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode:<\/u><\/p>\n<p align=\"left\">\u00a0<strong>\u201cGra\u0111anska alijansa\u201d,<\/strong> programski direktor Milan Radovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>37. sjednica Odbora za ljudska prava i slobode<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-369493","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369493"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369494,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369493\/revisions\/369494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}