{"id":369432,"date":"2023-05-10T06:42:40","date_gmt":"2023-05-10T04:42:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369432"},"modified":"2023-05-10T06:42:40","modified_gmt":"2023-05-10T04:42:40","slug":"referendum-o-pravima-aboridzina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/10\/referendum-o-pravima-aboridzina\/","title":{"rendered":"Referendum o pravima Aborid\u017eina"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Nikola Vukobratovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pema obe\u0107anju premijera Australije Anthonyja Albanesea tamo\u0161nji \u0107e bira\u010di do kraja godine iza\u0107i na referendum, prvi jo\u0161 od 1999. godine. Kao i kod parlamentarnih izbora, glasanje je u Australiji na referendumu obavezno, a pitanje koje se ovaj put postavlja odnosi se na prava manjina. Preciznije, bira\u010de se pita \u017eele li &#8220;priznati Prve narode Australije uspostavom Glasa Aborid\u017eina i Oto\u010dana Torresovog prolaza&#8221;. Spomenuti &#8220;Glas&#8221; zapravo je zami\u0161ljeno savjetodavno tijelo australskog parlamenta, koje bi predstavljalo autohtono stanovni\u0161tvo koje je \u017eivjelo na kontinentu prije evropske kolonizacije (Prve narode), tradicionalno podijeljeno na Aborid\u017eine sa kopnenog dijela kontinenta i kulturolo\u0161ki vrlo razli\u010dite i znatno malobrojnije stanovnike arhipelaga na krajnjem sjeveru zemlje. No kao \u0161to referendumsko pitanje jasno implicira, uspostava Glasa zapravo je puno vi\u0161e od samo novog savjetodavnog tijela: radi se o svojevrsnom priznanju autohtonosti i prava tog stanovni\u0161tva na kompenzaciju. Za razliku od susjednog Novog Zelanda, gdje su prava autohtonih Maora, uklju\u010duju\u0107i i vlasni\u0161tvo nad zemljom i pravo dr\u017eavljanstva, formalno utvr\u0111eni jo\u0161 u prvoj polovici 19. stolje\u0107a Sporazumom u Waitangiju, Australija nikada nije izradila sli\u010dan dokument. Stoga je ovakav Sporazum ve\u0107 desetlje\u0107ima zahtjev organizacija koje okupljaju autohtono stanovni\u0161tvo Australije.<\/p>\n<p>O nekoj varijanti priznanja sli\u010dnog onome koje predla\u017ee skori referendum intenzivnije se razgovara posljednjih nekoliko godina. Njegovo usvajanje putem referenduma dosad je spre\u010davao biv\u0161i premijer Scott Morrison, ina\u010de iz redova Liberala, najve\u0107e australske stranke desnice. Reguliranje ovog pitanja bilo je jedno od predizbornih obe\u0107anja laburista Albanesea koji je do\u0161ao na vlast pro\u0161le godine. Njegov prijedlog dolazi u trenutku kada se \u010dini da je ovo pitanje manje kontroverzno nego \u0161to je bilo ranije. Niz saveznih dr\u017eava Australije ve\u0107 je pokrenulo nekoliko razli\u010ditih procesa vezanih uz prava Aborid\u017eina: od komisija koje trebaju priznati i istra\u017eiti kolonijalne zlo\u010dine, preko uspostave tijela koje moraju izraditi Sporazum do odre\u0111enih oblika samoupravnih tijela. Tako\u0111er, velika ve\u0107ina anketa sugerira kako \u0107e bira\u010di vjerojatno podr\u017eati formiranje Glasa. \u010cak je i Morrison, koji je bio poznat po potenciranju &#8220;kulturnih ratova&#8221;, uklju\u010duju\u0107i i one koji se ti\u010du australske kolonijalne pro\u0161losti, pristao formirati posebnu agenciju koja se bavi pitanjima autohtonih naroda. No to ne zna\u010di da postoje\u0107i referendum nije bez kontroverzi. Aborid\u017eini i Oto\u010dani Torreskog prolaza \u010dine otprilike 3,2 posto australskog stanovni\u0161tva. Nakon \u0161to je u 20. stolje\u0107u dr\u017eava ulo\u017eila velike napore da iskorijeni autohtonu kulturu prisilnim oduzimanjem djece i njihovim odgojem u kr\u0161\u0107anskim kolektivnim domovima za siro\u010dad, posljednjih desetlje\u0107a situacija se znatno promijenila. Mnogi Aborid\u017eini su postali va\u017eni akteri u kulturi i osobito sportovima poput tamo popularnog ragbija. Uva\u017eavanje autohtone kulture postalo je popularno u mnogim institucijama i lokalnim vlastima. No realnost ve\u0107ine autohtonog stanovni\u0161tva jo\u0161 je uvijek nadproporcionalno siroma\u0161tvo, koje ponekad uklju\u010duje tipi\u010dne probleme marginaliziranih zajednica, poput alkoholizma, zlostavljanja u obitelji, ranog napu\u0161tanja \u0161kolovanja, besku\u0107ni\u0161tva i drugih destruktivnih dru\u0161tvenih pojava.<\/p>\n<p>Sve ove probleme obilno nastoje iskoristiti akteri na australskoj desnici u debati o referendumu. Manje-vi\u0161e sve (vrlo brojne) referendumu suprotstavljene stranke desnice u Australiji, kao i pojedini desni\u010darski politi\u010dari iz stranaka koje su podijeljene po ovom pitanju, svoje protivljenje pro\u0161irenju prava opravdavaju brigom za ravnopravnost. Znatan dio njih prijedlog naziva &#8220;rasisti\u010dkim&#8221; ili &#8220;aparthejdom&#8221;, jer Aborid\u017einima navodno daje vi\u0161e prava nego bijelcima. Jo\u0161 jedan \u010dest prigovor je tvrdnja da se mijenja arhitektura politi\u010dkog sistema uvo\u0111enjem &#8220;tre\u0107eg doma&#8221; parlamenta. S druge strane, mnogi na ljevici upozoravaju kako Glas ne\u0107e imati osobito velike ovlasti i kako je nedostatan kao mehanizam kompenzacije za stolje\u0107a diskriminacije populacije koja je pred jedva pedesetak godina dobila formalna gra\u0111anska prava.<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/referendum-o-pravima-aboridzina\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do kraja godine bira\u010di Australije iza\u0107i \u0107e na referendum, a pitanje koje se postavlja odnosi se na prava manjina. Preciznije, bira\u010de se pita \u017eele li &#8220;priznati Prve narode Australije uspostavom Glasa Aborid\u017eina i Oto\u010dana Torresovog prolaza&#8221;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":106166,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-369432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369432"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369433,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369432\/revisions\/369433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}