Civilnim \u017ertvama rata \u0107e se smatrati \u017ertve oru\u017eanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, ali ne i porodice civilnih \u017ertava iz Crne Gore koje su stradale od posljedica oru\u017eanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, poput otetih putnika iz voza u stanici \u0160trpci. Nadamo se da je usvajanje ovakvog diskriminatornog rje\u0161enja posljedica nedovoljnog promi\u0161ljanja, a ne diskriminatorne namjere.<\/p>\n
Spornim \u010dlanom 17a propisano je da je porodica civilne \u017ertve rata \u201eporodica lica koje je poginulo, umrlo ili nestalo tokom oru\u017eanih sukoba\u00a0za vrijeme ratnog stanja,\u00a0na teritoriji Crne Gore\u201c.<\/p>\n
Jedan od dva kumulativno postavljena uslova, da je zlo\u010din nad civilima morao biti izvr\u0161en \u201eza vrijeme ratnog stanja\u201c, isklju\u010duje sve \u017ertve do kojih je do\u0161lo u vezi oru\u017eanih sukoba devedesetih godina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jer Savezna Republika Jugoslavija tada ratno stanje nije proglasila, zato \u0161to su njene vlasti \u017eeljele da zata\u0161kaju vojnu i drugu podr\u0161ku koju su pru\u017eale predstavnicima srpske manjine u ratovima na toj teritoriji. Ratno stanje je devedesetih godina bilo progla\u0161eno samo za vrijeme sukoba sa NATO 1999. godine. Drugi kumulativni uslov \u201ena teritoriji Crne Gore\u201c, dodatno isklju\u010duje porodice putnika otetih iz voza u \u0160trpcima, jer je do njihovog stradanja do\u0161lo na teritoriji Bosne i Hercegovine, iako se radi o crnogorskim dr\u017eavljanima.<\/p>\n
Ovaj diskriminatorni amandman ju\u010de je predlo\u017eio poslanik Demokrata, Momo Koprivica, nadle\u017eni odbori su ga prihvatili (Zakonodavni odbor i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje) i usvojen je istog dana ve\u0107inom glasova poslanika, njih 41, me\u0111u kojima su bili i poslanici Bo\u0161nja\u010dke stranke i URA-e, \u0161to posebno iznena\u0111uje, imaju\u0107i u vidu programska usmjerenja i ranija zalaganja tih politi\u010dkih partija.<\/p>\n
Ovakvo rje\u0161enje u suprotnosti je i sa preporukama Komiteta za prinudne nestanke, kao i Radne grupe UN za prinudne nestanke koji su jo\u0161 2015. godine zahtjevali od Crne Gore da obezbijedi brzu, pravi\u010dnu i adekvatnu kompenzaciju\u00a0svim osobama\u00a0koje su pretrpijele \u0161tetu kao direktan rezultat prisilnih nestanaka,\u00a0bez obzira na to kada je on izvr\u0161en, nagla\u0161avaju\u0107i da njihova prava treba da budu garantovana na\u00a0nediskriminatoran\u00a0na\u010din.<\/p>\n
Kako predsjednik dr\u017eave Milo \u0110ukanovi\u0107 ve\u0107 odbija da potpi\u0161e zakone koje je Skup\u0161tina Crne Gore donijela poslije ukaza o njenom raspu\u0161tanju,\u00a0apelujemo na novoizabranog predsjednika dr\u017eave, Jakova Milatovi\u0107a, da ni on ne potpi\u0161e usvojeni Predlog zakona o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi, ve\u0107 da ga poslije predstoje\u0107ih parlamentarnih izbora vrati novom, legitimnom, sazivu Skup\u0161tine, od kojeg o\u010dekujemo da nepravdu ispravi.<\/p>\n
Iako je bio potreban samo jedan dan za usvajanje pomenutog diskriminatornog rje\u0161enja,\u00a0Rezolucija o zlo\u010dinu u \u0160trpcima, koju su inicirale porodice \u017ertava, \u010deka da do\u0111e na red za skup\u0161tinsku raspravu ve\u0107 godinu dana, od maja 2022. godine. U predlogu te Rezolucije se navodi da \u201eSkup\u0161tina Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da na\u0111e pravni mehanizam za dodjeljivanje statusa civilnih \u017ertava rata porodicama otetih, kao izraz solidarnosti i moralne podr\u0161ke\u201c.<\/p>\n
Iako po ovom pitanju ni\u0161ta nije u\u010dinjeno, jedan od predlaga\u010da Rezolucije, poslanica Suada Zoronji\u0107 (URA), odlu\u010dila je da podr\u017ei predlo\u017eene izmjene Zakona koje\u00a0isklju\u010duju\u00a0porodice stradalih u \u0160trpcima. Isto su u\u010dinili i ostali predstavnici Gra\u0111anskog pokreta URA, ali i predstavnica Bo\u0161nja\u010dke stranke, Kenana Struji\u0107 Harbi\u0107, od kojih se moglo o\u010dekivati da se sjete i \u017ertava otmice u \u0160trpcima i zalo\u017ee se za njihov jednak tretman.<\/p>\n
Akcija za ljudska prava se vi\u0161e puta zalagala za uvo\u0111enje instituta koji bi\u00a0svim\u00a0civilnim \u017ertvama ratova devedesetih pru\u017eio za\u0161titu, jer to predstavlja moralni dug Crne Gore koji bi morao biti ispo\u0161tovan. Me\u0111utim, ovo mora biti u\u010dinjeno na legitiman na\u010din, od strane zakonodavnog tijela u punom mandatu, koje me\u0111u \u017ertvama ne\u0107e praviti nikakvu razliku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Akcija za ljudska prava Akcija za ljudska prava protestuje zbog toga \u0161to su poslanici Skup\u0161tine Crne Gore, na ju\u010dera\u0161njoj sjednici, usvojili Predlog zakona o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi, kojim je selektivno propisan institut \u201ecivilne \u017ertve rata\u201c, koji podrazumijeva pravo na nov\u010danu naknadu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-369418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369418"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369419,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369418\/revisions\/369419"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}