{"id":369324,"date":"2023-05-08T06:40:56","date_gmt":"2023-05-08T04:40:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369324"},"modified":"2023-05-08T06:41:31","modified_gmt":"2023-05-08T04:41:31","slug":"tjedna-analiza-o-kinesko-ruskoj-koaliciji-ukrajini-sad-u-strateskim-greskama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/08\/tjedna-analiza-o-kinesko-ruskoj-koaliciji-ukrajini-sad-u-strateskim-greskama\/","title":{"rendered":"Tjedna analiza o &#8216;kinesko-ruskoj koaliciji&#8217;, Ukrajini, SAD-u, strate\u0161kim gre\u0161kama\u2026"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>I pro\u0161loga tjedna va\u017eni doga\u0111aji globalnog geopoliti\u010dkog karaktera smjenjivali su jedan drugog. To je jasan pokazatelj da smo u\u0161li u fazu kulminacije sukoba klju\u010dnih svjetskih velesila \u2013 \u201etrojstva\u201c \u2013 SAD, Kina, Rusija. Sukoba, u kojem pravila vi\u0161e nema, ili preciznije \u2013 ona dosada\u0161nja vi\u0161e ne vrijede, a nova, koja suprotna strana \u017eeli nametnuti kao po sve obligatorna, za onu su drugu neprihvatljiva.<\/p>\n<p>Takve nepomirljive geopoliti\u010dke postavke novu jednad\u017ebu preustroja svijeta \u010dine nerje\u0161ivom te \u0107e, ukoliko se ne\u0161to ubrzo bitno ne promijeni \u2013 prije ili kasnije do\u0107i do sukoba koji se vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i zadr\u017eati isklju\u010divo u okvirima politi\u010dko-diplomatske borbe i borbe za ja\u010danje svog globalnog ekonomskog utjecaja i prisvajanja klju\u010dnih prirodnih resursa, ve\u0107 \u0107e neizbje\u017eno prije\u0107i i u me\u0111usobni vojni sukob. Neovisno o tome \u0161to ga na\u010delno (posve sigurno i iskreno) sve tri strane pod svaku cijenu \u017eele izbje\u0107i.<\/p>\n<p>Ali svi su iskreno \u017eeljeli izbje\u0107i i Prvi svjetski rat a on se dogodio, pa nema razloga da se povijest (koja je u\u010diteljica \u017eivota ali su ljudi lo\u0161i u\u010denici) po tko zna koji put opet ne ponovi. Naravno, uvijek u promijenjenim okolnostima koje sa sobom donosi dru\u0161tveni i tehnolo\u0161ki napredak, ali s istom filozofijom odnosno logikom djelovanja.<\/p>\n<p>Vanjskopoliti\u010dkim i medijskim prostorom, kao i obi\u010dno, i pro\u0161log je tjedna dominirala Ukrajina i sve \u0161to se doga\u0111a u njoj i s njom povezano u kontekstu tamo\u0161njeg ratnog sukoba \u2013 najve\u0107eg na tlu Europe od Drugog svjetskog rata. Ali to nikako nije i jedina scena su\u010deljavanja globalnih silnica iako je definitivno najva\u017enija.<\/p>\n<p>Tu je jo\u0161 niz drugih va\u017enih doga\u0111aja:<\/p>\n<blockquote><p>ubrzava se proces dedolarizacije; ja\u010da globalna militarizacija, najvi\u0161e u Europi \u2013 kako stoji u novom izvje\u0161\u0107u\u00a0Stockholmskog me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje mira (SIPRI); zahuktava se krajnje neizvjesna turska predizborna kampanja uz neprovjerene informacije o navodno te\u0161ko oboljelom predsjedniku Erdoganu; ja\u010daju vojni sukobi u Sudanu; do\u010dekan je prvi telefonski poziv kineskog \u010delnika Xi Jinpinga ukrajinskom vo\u0111i Volodimiru Zelenskom; ameri\u010dki predsjednik Biden slu\u017ebeno je objavio kandidaturu za novi predsjedni\u010dki mandat; Fox News je uru\u010dio iznenadni otkaz najpopularnijem ameri\u010dkom televizijskom novinaru i najve\u0107em kriti\u010daru Bidenove politike Tuckeru Carlsonu, \u0161to baca do sad najtamniju sjenu na SAD kao globalni simbol i utvrdu slobode govora, barem od vremena po\u010detka progona australskog novinara i urednika WikiLeaksa Juliana Assangea koji je potresao svijet objavom niza po SAD neugodnih tajnih dokumenata iz klju\u010dnih ameri\u010dkih institucija.<\/p>\n<h2>Kina u zamci, kao i SAD<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Na zapadu jako i\u0161\u010dekivani potez nakon pro\u0161lomjese\u010dnog rusko-kineskog summita na vrhu u Moskvi \u2013 kona\u010dno je pro\u0161loga tjedna povukao Peking. Naime, kineski \u010delnik Xi Jinping telefonski je nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (navodno je to tra\u017eio Biden, a Emmanuel Macron sigurno je \u2013 tijekom nedavnog posjeta Kini). Razgovor je trajao oko sat vremena, ali su o sadr\u017eaju istog objavljena samo \u0161tura priop\u0107enja, \u0161to vjerojatno zna\u010di da nije bilo va\u017enih rezultata koji bi se odnosili na pokretanje pregovara\u010dkog procesa o zaustavljanju ukrajinskog rata.<\/p>\n<p>Zelenski je kratko kazao da je razgovor bio sadr\u017eajan i da \u0107e Ukrajina ponovo poslati svog veleposlanika u Peking (ovdje bih dodao kako je Kina i dalje najve\u0107i trgovinski partner Ukrajine ali i gotovo svih zemlja svijeta \u2013 \u0161to je podatak nedavno objavljen i \u0161to mo\u017ee biti krajnje neugodno po dolar).<\/p>\n<p>S druge strane Jinping je u svom priop\u0107enju naglasio kako je \u201eslo\u017eena evolucija ukrajinske krize imala ozbiljni utjecaj na me\u0111unarodnu situaciju\u201c i da je Peking kao i uvijek predan mirnom rje\u0161enju kao jedino mogu\u0107em i da je sada potrebno izgraditi povoljne uvjete za diplomatsko rje\u0161enje .<\/p>\n<p>I to je uglavnom sve. Ono \u0161to osobno i\u0161\u010ditavam va\u017enim iz svega ovog je Jinpingova konstatacija o ukrajinskoj krizi kao \u201eslo\u017eenoj evoluciji\u201c, jer to o\u010dito zna\u010di kako Peking smatra da ona nije po\u010dela ruskom invazijom ve\u0107 znatno ranije \u2013 i da krivnju za istu baca i na poteze Zapada i Kijeva koji su \u201eisprovocirali\u201c rusku specijalnu vojnu operaciju.<\/p>\n<p>Peking \u017eeli podijeliti krivnju za rat na Zapad (i Ukrajinu) i Rusiju i s takve pozicije nametnuti svoj prije par mjeseci objavljeni\u00a0 prijedlog ili smjernice za mirovni plan (podsje\u0107am, formalno su ga odbacili i SAD i EU, ali neformalno im on ostaje jedina nada za bilo kakve budu\u0107e pregovore s Moskvom o miru, jer to sami nisu u stanju u\u010diniti budu\u0107i su de facto strana u sukobu).<\/p>\n<p>Kina se nakon ruske invazije na\u0161la u svojevrsnoj zamci dvostrukog karaktera. Evo o \u010demu je rije\u010d:<\/p>\n<blockquote><p>Da je Rusija ostvarila brzu vojnu pobjedu, po Peking ne bi bilo problema. Rusija bi vjerojatno snosila posljedice kraha odnosa sa Zapadom sli\u010dno sada\u0161njima, ali Kina se ne bi na\u0161la u poziciji da ju se optu\u017euje za vojnu pomo\u0107 Rusiji i dr\u017eanje strane istoj jer joj to tada jednostavno ne bi bilo potrebno (Rusi bi sve sredili sami). Drugim rije\u010dima Kina je u takvom scenariju mogla sa\u010duvati sna\u017ene gospodarske odnose prije svega s Europskom unijom kao svojim najva\u017enijim trgovinskim partnerom nakon SAD-a.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ovako joj (s obzirom da se rat odu\u017eio) EU, pod sna\u017enim pritiskom SAD-a, postavlja uvjete za nastavak odre\u0111ene gospodarske suradnje. Kolokvijalno re\u010deno \u2013 kroz pitanje Pekingu \u201epodr\u017eava li u ratu Ukrajinu ili Rusiju\u201c?<\/p>\n<p>Po Peking je, naime, glavni problem \u0161to je svoju \u010duvenu inicijativu \u201eJedan pojas jedan put\u201c (ili kolokvijalno\u00a0 \u201ePut svile\u201c) vezao upravo za izgradnju infrastrukture prema Europi, u koju svrhu je kupio i klju\u010dne luke u Sredozemlju, poput Pireja u Gr\u010dkoj i Genove i Trsta u Italiji, a sli\u010dne kombinacije imao je i s njema\u010dkom lukom Hamburg i td. Pri tom je stvarao i vlastite politi\u010dko-ekonomske platforme za trgovinsku suradnju s pojedinim \u010dlanicama EU i zemljama koje to jo\u0161 nisu postale \u2013 poput onih na Zapadnom Balkanu. Sve je to sada pod znakom pitanja.<\/p>\n<p>Slijede\u0107i bitni element zamke u kojoj se na\u0161la Kina je \u010dinjenica da su Sjedinjene Dr\u017eave protiv nje pokrenule dugotrajni iscrpljuju\u0107i ekonomski i politi\u010dki rat u koji guraju sve svoje saveznike u Europi i Aziji. U takvim okolnostima Kina nema drugog izlaza osim stvaranja \u010dvrstih strate\u0161kih odnosa s Rusijom \u2013 i vojnih i ekonomskih. Ako se oni slu\u017ebeno i ne zovu savezni\u0161tvo, potpuno ih sigurno mo\u017eemo nazvati \u201ekinesko-ruskom koalicijom\u201c \u2013 sli\u010dnom onoj koju je stvorio zdru\u017eeni Zapad po pitanju pomo\u0107i Ukrajini, samo sveobuhvatnija, jer se odnosi na sve sfere i sve klju\u010dne globalne probleme a ne samo Ukrajinu.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Multipolarni svijet bez Kine i Rusije?<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>S obzirom kako Peking zna da Washington \u017eeli i Rusiju i Kinu sru\u0161iti s globalne geopoliti\u010dke \u0161ahovske plo\u010de, pa \u010dak mo\u017eda i poku\u0161ati stvoriti multipolarni svijet bez Kine i Rusije (sa svojim predvodni\u0161tvom i kroz odre\u0111eni preustroj klju\u010dnih me\u0111unarodnih politi\u010dkih i financijskih institucija poput UN-a, MMF-a, Svjetske banke i sl.) \u2013 on nikada ne\u0107e zaigrati igru protiv Moskve.<\/p>\n<p>Washington je u tom smislu strate\u0161ki pogrije\u0161io. Ameri\u010dki analiti\u010dari vrlo su dobro znali kako je pod svaku cijenu nu\u017eno sprije\u010diti stvaranje savezni\u0161tva izme\u0111u Rusije i Kine tj. da se izme\u0111u njih mora \u201ezabiti klin\u201c. Problem koji je doveo do klju\u010dne gre\u0161ke bio je zapravo banalan a lako mo\u017ee biti i fatalan: ameri\u010dke elite nisu mogle \u201epregristi ponos\u201c i svoj psiholo\u0161ki osje\u0107aj vje\u010dne nadmo\u0107i pretvoriti u nu\u017enu komunikaciju s Kinom kao SAD-u ravnopravnim partnerom. Kina bi tada bila ne\u0161to posve drugo i nikakva \u201esimbioza\u201c s Rusijom ne bi joj bila potrebna.<\/p>\n<p>Zbog toga su ameri\u010dke elite zaigrale krajnje rizi\u010dnu igru otvaranja dvaju frontova istodobno usprkos brojnim glasovima upozorenja da to ne \u010dine. One su, me\u0111utim, bile uvjerene da mogu pobijediti, prije svega kroz ponovno \u201ezabijanje klina\u201c izme\u0111u Pekinga i Moskve kako je to bilo od sredine 70-ih godina kada je Kissingerova diplomacija postigla ameri\u010dki klju\u010dni vanjskopoliti\u010dki uspjeh (vjerojatno svih vremena) \u2013 posva\u0111av\u0161i dva velika susjeda i komunisti\u010dka diva \u2013 Kinu i SSSR. O\u010dekivale su da \u0107e se Peking prestra\u0161iti gubitka suradnje sa Zapadom (poglavito nakon \u0161to je vidio kako se Zapad sankcijski, politi\u010dki i vojno (kroz Ukrajinu) pro\u0161le godine obra\u010dunao s Rusijom.<\/p>\n<p>Me\u0111utim do \u017eeljenog povla\u010denja Pekinga nije do\u0161lo, \u0161to se dalo naslutiti samo malo dubljim analiti\u010dkim promi\u0161ljanjem. Naime Kina je dobro znala (sve je bilo javno objavljeno) da je u ameri\u010dkim strate\u0161kim dokumentima ona uz Rusiju definirana kao najve\u0107i ameri\u010dki suparnik i prijetnja ameri\u010dkim nacionalnim i globalnim interesima u 21. stolje\u0107u. Drugim rije\u010dima nije \u017eeljela \u017ertvovati svoju budu\u0107nost i samu egzistenciju za neke trenuta\u010dne ili kratkoro\u010dne ekonomske probitke kroz nastavak suradnje sa SAD-om.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Poraz Rusije za Kinu je potpuno neprihvatljiv<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Poraz Rusije za Kinu je potpuno neprihvatljiv jer dobro zna da je u tom slu\u010daju slijede\u0107a na redu. Pekingu nije te\u0161ko zamisliti u kakvoj bi se situaciji u scenariju ruskog poraza na\u0161ao: sam protiv zdru\u017eenog Zapada, gotovo bez ijednog va\u017enog saveznika na kojeg bi se mogao osloniti u slu\u010daju ozbiljne potrebe.<\/p>\n<p>Ako je mislio igrati na kartu Kine u svom poku\u0161aju slamanja Rusije Washington je prema njoj morao djelovati bla\u017ee a ne o\u0161tro i \u201ed\u017eonom\u201c \u2013 provociraju\u0107i je tajvanskim problemom, mobilizacijom svojih partnera u Indopacifiku na protukineskoj platformi, dovla\u010denjem svojih vojnih snaga i \u0161irenjem vojnih baza uz kineski obod i sl. Kina je jednostavno postala prejaka i dostatno utjecajna da bi na prijetnje ovakvoga tipa reagirala povla\u010denjem. Odlu\u010dila se na jedini mogu\u0107i potez \u2013 okretanju Rusiji kojoj je i samoj potrebna njena pomo\u0107.<\/p>\n<p>Ta \u201esimbioza\u201c \u2013 partnerstvo od kojeg obje zemlje imaju koristi a ne tipa onog u kojem ona ja\u010da dominira nad drugom koja mora slu\u0161ati \u201estarijeg brata\u201c \u2013 zalog je \u010dvrsto\u0107e ovoga \u0161to Moskva i Peking upravo grade, a \u0161to na zapadu s razlogom izaziva nervozu s obzirom na kapacitete kojima ove dvije mega-dr\u017eave raspola\u017eu na svim klju\u010dnim podru\u010djima \u2013 od prirodnih resursa, ljudskih potencijala, do vojne sile odnosno statusa nuklearnih velesila. \u0160tovi\u0161e, takva konstrukcija me\u0111usobnih odnosa i me\u0111unarodni formati koje Peking i Moskva grade na sli\u010dnim temeljima, sve je privla\u010dnija zemljama diljem svijeta \u2013 iz tzv, Globalnog juga, o \u010demu vi\u0161e kasnije u tekstu.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>EU je jo\u0161 uvijek nepoznanica<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>S druge strane tek \u0107emo morati vidjeti kako \u0107e se oko svega ovoga na kraju odrediti Europa odnosno Europska unija. EU, kao institucija zajednice dr\u017eava, posve \u0107e sigurno slijediti smjer ameri\u010dke politike prema Kini, ali \u0107e pojedine zemlje \u010dlanice te\u017eiti ostvarivanju partikularnih interesa tj. bilateralnih trgovinskih odnosa s Kinom. O tome najbolje svjedo\u010di nedavni posjet Pekingu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je s poslovnom delegacijom svoje zemlje tom prigodom potpisao niz unosnih sporazuma s kineskim partnerima u raznim sferama. Francuska s Kinom ostvaruje \u010dak 100 milijardi dolara vrijednu trgovinsku razmjenu godi\u0161nje \u2013 \u0161to je gotovo petina ukupne trgovinske razmjene EU s Kinom. Tako\u0111er, i sama Kina preferira razvoj bilateralnih trgovinskih odnosa s \u010dlanicama EU-e, pa \u0107e biti zanimljivo pratiti \u0161to \u0107e se dalje doga\u0111ati. Pri tom mislim da \u0107e se Njema\u010dka i Italija povu\u0107i iz zna\u010dajnije suradnje s Kinom zbog sna\u017enog ameri\u010dkog pritiska, a Rim bi mogao odustati od suradnje s Kinom u njenom projektu \u201ePut svile\u201c (Italija je jedina u EU koja je u tom projektu i Rim ne\u0107e imati snage toj se \u010dinjenici opirati).<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Iznenadni pokret ruske Tihooceanske flote, potvrda ruske pomo\u0107i Kini<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Ono u \u0161to sam siguran, i kako god da se stvari razvijale, Kina ne\u0107e \u017ertvovati svoju sigurnost da bi zadr\u017eala trgovinsku suradnju sa Zapadom pri tom \u017ertvuju\u0107i Rusiju. O tome najbolje svjedo\u010di i nedavni trodnevni posjet novog kineskog ministra obrane Moskvi, koji, sada se to ve\u0107 otvoreno govori, radi s ruskim kolegama na ja\u010danju vojno-tehni\u010dke suradnje na svim razinama \u2013 vi\u0161e ne samo kroz sve \u010de\u0161\u0107e izvo\u0111enje vojnih vje\u017ebi, uklju\u010dno i strate\u0161kih, \u0161to je va\u017ena novost u odnosima dviju susjednih dr\u017eava.<\/p>\n<p>Drugi va\u017eni primjer je i nedavna iznenadna provjera bojeve spremnosti cjelokupne ruske Tihooceanske flote s isplovljavanjem \u010dak oko 190 brodova i 14 podmornica, me\u0111u kojima i onih strate\u0161kih s nuklearnim naoru\u017eanjem, podizanjem 35 000 vojnika i 100-tinjak mornari\u010dkih \u00a0borbenih zrakoplova. Sve to u vrijeme kada Sjedinjene Dr\u017eave, kao jasna demonstracija svoje mo\u0107i Kini, ja\u010daju svoj vojnopomorski potencijal u regiji ne samo pro\u0161irenjem postoje\u0107ih baza, ve\u0107 i najnovijim slanjem triju nosa\u010da zrakoplova na nuklearni pogon i njihovim planiranjem za prvo povijesno uplovljavanje u luke Kini susjedne Ju\u017ene Koreje.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Dedolarizacija kao nezaustavljivi proces<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Pro\u0161log tjedna Argentina je s Kinom potpisala sporazum o po\u010detku\u00a0 kori\u0161tenja kineskog juana u me\u0111usobnoj trgovini. Nedugo prije sporazum o pla\u0107anju u juanima i realima s Kinom je potpisao i Brazil prigodom posjeta predsjednika Lule da Silve Pekingu. Ne\u0161to ranije je Saudijska Arabija za isporuke svoje nafte Kini umjesto \u201epetrodolara\u201c po\u010dela dobivati juane i tako \u0107e biti ubudu\u0107e temeljem sporazuma Rijada i Pekinga. Istu su stvar dogovorili i Moskva i Peking, uz podatak da \u0107e ruski plin Kina pla\u0107ati u rubljama.<\/p>\n<p>Da se s dolarom ne\u0161to \u010dudno doga\u0111a svjedo\u010di i pro\u0161lotjedni dramati\u010dni tekst uglednog britanskog medija The Financial Times. On se pozvao na podatke Stephena Jena,\u00a0poznatog valutnog analiti\u010dara koji je radio u\u00a0Morgan Stanleyu. Jen je izra\u010dunao da se \u201eudio dolara u svjetskim slu\u017ebenim rezervnim valutama smanjio sa 73% u 2001. na 55% u 2021., dok je 2022. pao na svega 47%. Pad pro\u0161le godine je \u010dak 10 puta br\u017ei\u00a0u odnosu na ranije!<\/p>\n<p>FT podsje\u0107a i na jo\u0161 jedan frapantan i malo poznat podatak.\u00a0Autor teksta napominje \u00a0kako je danas 30% svih zemalja svijeta pod sankcijama SAD-a, EU-a, Japana i Velike Britanije, a da ih je po\u010detkom 90-ih bilo svega 10% i da su se donedavno uvodile uglavnom protiv malih dr\u017eava.\u00a0\u201eNo tada je ova skupina zemalja pokrenula sveobuhvatnu ofenzivu sankcija protiv Rusije\u2026, isklju\u010div\u0161i ruske banke iz globalnog sustava pla\u0107anja u dolarima.\u00a0Odjednom je svima postalo jasno da svaka dr\u017eava mo\u017ee postati meta.\u201c \u2013 pi\u0161e\u00a0The Financial Times.<\/p>\n<p>SAD je pretjerano uvjeren u nepobjedivost dolara i vjeruje da su sankcije besplatni na\u010din za borbu protiv Rusije bez uporabe trupa.\u00a0Ali Amerika pla\u0107a cijenu takvog samopouzdanja, jer zemlje napu\u0161taju dolar.\u00a0Danas \u010dak i dugogodi\u0161nji ameri\u010dki saveznici poput Filipina i Tajlanda smanjuju trgovinu u dolarima \u2013 navodi se u tekstu uglednog britanskog medija.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>UKRAJINA: sti\u017ee \u201etrenutak istine\u201c<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>I za kraj ono klju\u010dno. Ukrajina ulazi u svojevrsni \u201etrenutak istine\u201c, koji u doslovnom smislu mo\u017ee, i vjerojatno ho\u0107e odrediti njenu budu\u0107nost i budu\u0107i geografski izgled.<\/p>\n<p>Radi se, naravno, o mogu\u0107em skorom po\u010detku dugo najavljivane velike ukrajinske proljetne ofenzive, na Zapadu i politi\u010dki i medijski ve\u0107 mjesecima isticane kao \u201ealat\u201c koji \u0107e dovesti do osloba\u0111anja ukrajinskih teritorija. Ako ve\u0107 ne svih (u \u0161to se uklju\u010duje i Krim), a onda barem njihovog najve\u0107eg dijela, a kao minimum \u2013 vra\u0107anje na stanje kakvo je bio do 24. velja\u010de pro\u0161le godine odnosno po\u010detka ruske invazije.<\/p>\n<p>Takve ambicije Zapada posljedica su potpuno iznena\u0111uju\u0107eg katastrofalno lo\u0161eg starta ruskog vojnog pohoda na Ukrajinu (mnogi su i na Zapadu, gledaju\u0107i kilometarske kolone ruskih tenkova kako se brzo kre\u0107u prema Kijevu tada o\u010dekivali brzi slom Ukrajine \u2013 i bio bih neiskren kada bih negirao da sam i ja bio jedan od njih). Nakon toga Zapad je iz nekog razloga postao uvjeren da kombinacijom nevi\u0111enih proturuskih sankcija i nevi\u0111enih isporuka zapadne vojne pomo\u0107i Ukrajini mo\u017ee dovesti i do ruskog vojnog poraza i do posljedi\u010dnog brzog sloma Putinove vlasti odnosno ruskog strate\u0161kog poraza.<\/p>\n<p>Me\u0111utim to se nije dogodilo. Rat se odu\u017eio i ne vidi mu se kraja, a po\u010deo je krajnje negativno djelovati i na zapadnu ekonomiju \u2013 prije svega onu u Europskoj uniji. Ali stanje je sve lo\u0161ije i u SAD-u: inflacija je jo\u0161 uvijek visoka, demokrati i republikanci se sva\u0111aju oko potrebe novog povi\u0161enja praga zadu\u017eivanja \u0161to prijeti prvim povijesnim bankrotom zemlje, a tu je i nedavno priznanje guvernera Fed-a da \u0107e SAD ove godine vjerojatno u\u0107i u recesiju. Zaredao je iu propast \u010dak \u010detiriju regionalnih banaka u svega 2 mjeseca \u0161to ja\u010da nepovjerenje u bankarski sektor.<\/p>\n<p>Kada se ovome pridodaju i golemi financijski i oru\u017eani izdaci za Ukrajinu, jasno je kako ih je nu\u017eno opravdati pred sve siroma\u0161nijim bira\u010dima za predsjedni\u010dke izbore koji se u SAD-u odr\u017eavaju idu\u0107e godine. Pokretanje ukrajinske ofenzive za to je jedina prilika \u2013 kako god ona zavr\u0161ila.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, izgubiti u pravom smislu rije\u010di mo\u017ee samo Ukrajina ukoliko ofenziva polu\u010di neuspjeh ili ostvari samo nebitne takti\u010dke uspjehe koji ne mogu prelomiti situaciju ali bi i kao takvi sigurno doveli do novih velikih \u017ertava i me\u0111u ukrajinskim vojnicima.<\/p>\n<p>Jo\u0161 bi bilo gore da ofenziva do\u017eivi kolaps i da ruska vojska izvede nekakav munjeviti protunapad \u0161to se tako\u0111er ne isklju\u010duje. Jer svi dobro znaju da se ruski vojni vrh ozbiljno priprema za ukrajinsku ofenzivu, da ju o\u010dekuje kao sigurnu i da ni u kom slu\u010daju (vi\u0161e) ne podcjenjuje svog protivnika. \u0160tovi\u0161e, svjestan je kako na strani ukrajinske vojske ratuje zapravo \u010ditavi Zapad koji to vi\u0161e gotovo i ne skriva. Osim \u0161to opskrbljuje Kijev svojim sve suvremenijim oru\u017ejem, sudjeluje i u planiranju vojnih operacija Kijeva, pru\u017ea mu sofisticirane obavje\u0161tajne usluge, NATO-ovim instruktori u Ukrajini obu\u010davaju ukrajinsku vojsku, a to \u010dine i u bazama pojedinih \u010dlanica NATO saveza, na strani Ukrajine bore se i brojni dobrovoljci iz mnogih zapadnih dr\u017eava \u2013 najvi\u0161e iz Poljske i Kanade. Svima je jasno da ovo ve\u0107 odavno nije samo rusko-ukrajinski rat i da bi Ukrajina, bez obzira na herojski otpor njenih vojnika koji se doslovno bore za svaku zgradu i ulicu u Donbasu, ve\u0107 odavno bila vojno pora\u017eena \u2013 bez oru\u017eja i financija, da nije bilo zapadne, prije svega ameri\u010dke pomo\u0107i.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u010cuju se glasovi ozbiljnih upozorenja<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Zbog straha od neuspjeha ukrajinske ofenzive sve se vi\u0161e \u010duju neki drugi, oprezniji glasovi. Tako se posljednjih dana sve manje govori o sigurnoj i velikoj ukrajinskoj pobjedi odnosno velikom ruskom porazu, a prosudbe postaju i vrlo upozoravaju\u0107e \u2013 i to ne od strane nekakvih laika.<\/p>\n<p>Tako je 27. travnja zapovjednik ameri\u010dkih snaga u Europi general Christopher Cavoli izjavio da je, iako je Rusija izgubila tisu\u0107e vojnika u ratu, ruskoj vojsci u arsenalu ostalo jo\u0161 dosta snage i da je zapravo ja\u010da nego prije godinu dana kada je rat i po\u010dela. \u201cRuske kopnene snage donekle su degradirane ovim sukobom, iako su danas ve\u0107e nego \u0161to su bile na po\u010detku sukoba\u201c, kazao je Cavoli u Zastupni\u010dkom domu ameri\u010dkog Kongresa.<\/p>\n<p>\u201cZra\u010dne snage (Rusije) su izgubile vrlo malo, izgubile su 80 zrakoplova. Imaju jo\u0161 1000 lovaca i lovaca bombardera. Mornarica je izgubila jedan ozbiljan brod\u201d, kazao je general.<\/p>\n<p>Cavoli je izjavio da \u201cve\u0107i dio ruske vojske nije negativno pogo\u0111en\u201d invazijom na Ukrajinu i da su (na Atlantiku) \u201cRusi aktivniji nego \u0161to smo ih vidjeli godinama, a njihove patrole diljem Atlantika na visokoj su razini\u201d. Tako\u0111er je kazao da su saveznici Ukrajini isporu\u010dili 98% obe\u0107anih i planiranih vojnih sredstava i da ukrajinska ofenziva mo\u017ee odmah po\u010deti.<\/p>\n<p>No tog istog dana uslijedila je reakcija savjetnika ukrajinskog predsjednika Zelenskog Mihaila Podoljaka, koji je, bez prevelikog ustru\u010davanja s obzirom na autoritet ameri\u010dkog generala, kazao kako njegovih 98% nisu to\u010dan broj i da Ukrajini treba jo\u0161 dodatnog naoru\u017eanja, prije svega te\u0161kog streljiva i dalekometnog topni\u0161tva.<\/p>\n<p>Ukrajinski dr\u017eavni vrh je svjestan \u0161to po njega mo\u017ee zna\u010diti neuspjeh ofenzive i ne \u017euri mu se s njezinim pokretanjem dok ne bude siguran u odre\u0111eni uspjeh. Time po sebe tra\u017ei alibi tj. mogu\u0107nost da za eventualni neuspjeh odgovornost mo\u017ee prebaciti na one koji su ga svo ovo vrijeme i odr\u017eavali na \u017eivotu \u2013 zapad. Me\u0111utim te\u0161ko da Zelenski tu jo\u0161 ne\u0161to vi\u0161e mo\u017ee napraviti. Jednostavno \u0107e morati dati zapovijed za po\u010detak ofenzive. Zapad to od njega tra\u017ei i o\u010dekuje.<\/p>\n<p>Ovdje se mo\u017eemo vratiti na gornji dio teksta i postaviti pitanje za\u0161to je Zelenskog ba\u0161 u ovom trenutku, uo\u010di najavljene ofenzive, nazvao kineski vo\u0111a Xi Jinping govore\u0107i mu o sporazumu o prekidu rata kao jedinom rje\u0161enju?<\/p>\n<p>Kada svemu ovome dodamo i nedavne Putinove rije\u010di da Rusija u Ukrajini jo\u0161 nije ni po\u010dela ozbiljno ratovati, pa navedene rije\u010di ameri\u010dkog visokopozicioniranog generala, zatim spomenute masovne ruske vojne igre na Dalekom istoku, ali i po Zapad frustriraju\u0107u \u010dinjenicu da je ruska inflacija ni\u017ea od zemalja Zapada, a ekonomija u boljem stanju usprkos nevi\u0111enim sankcijama \u2013 postaje jasno kako je ukrajinski rat postao zamka za sve u nj uklju\u010dene strane \u2013 iz koje \u0107e se biti te\u0161ko izvu\u0107i.<\/p>\n<p>Uistinu su mogu\u0107e sve opcije: od neo\u010dekivanih vojnih pobjeda odnosno poraza, od po\u010detka pregovara\u010dkog procesa i zamrzavanja sukoba na postoje\u0107im linijama razdvajanja, pa do trajanja rata i do 2027. godine kakve su prognoze nedavno izre\u010dene unutar odre\u0111enih krugova zapadnog analiti\u010dkog i medijskog miljea.<\/p>\n<p>Tim vi\u0161e \u0161to se, osim u SAD-u, izbori 2024. godine odr\u017eavaju i u Rusiji i Ukrajini. Zato \u0107e politi\u010dku sudbinu Bidena (u ne\u0161to manjoj mjeri), Putina i Zelenskog (u velikoj mjeri) odrediti ratni doga\u0111aji u Ukrajini ove godine. Stoga je jednad\u017eba odnosno ra\u010dunica njihovih interesa vrlo jednostavna: ako \u017eele pobijediti na izborima \u2013 izgubiti ne smiju na bojnom polju!<\/p>\n<p>Ali kako posti\u0107i da na kraju \u201evuk bude sit a sve ovce na broju\u201c vjerojatno jo\u0161 ne zna nitko. Tim prije \u0161to je vukova u tragi\u010dnoj ukrajinskoj drami vi\u0161e nego ovaca.<\/p>\n<blockquote><p><a href=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/z-meter-tjedna-analiza-o-ukrajini-kinesko-ruskoj-koaliciji-sad-u-o-strateskim-greskama\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Washington je strate\u0161ki pogrije\u0161io. Ameri\u010dki analiti\u010dari vrlo su dobro znali kako je pod svaku cijenu nu\u017eno sprije\u010diti stvaranje savezni\u0161tva izme\u0111u Rusije i Kine. Problem koji je doveo do klju\u010dne gre\u0161ke bio je zapravo banalan a lako mo\u017ee biti i fatalan: ameri\u010dke elite nisu mogle \u201epregristi ponos\u201c i svoj psiholo\u0161ki osje\u0107aj vje\u010dne nadmo\u0107i pretvoriti u nu\u017enu komunikaciju s Kinom kao SAD-u ravnopravnim partnerom. Kina bi tada bila ne\u0161to posve drugo i nikakva \u201esimbioza\u201c s Rusijom ne bi joj bila potrebna. Sada od zabijanja \u201eklina\u201c izme\u0111u Moskve i Pekinga ne\u0107e biti ni\u0161ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318244,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-369324","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369324"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369324\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369325,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369324\/revisions\/369325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}