{"id":369037,"date":"2023-05-03T07:26:31","date_gmt":"2023-05-03T05:26:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=369037"},"modified":"2023-05-03T07:26:31","modified_gmt":"2023-05-03T05:26:31","slug":"sloboda-odlaska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/03\/sloboda-odlaska\/","title":{"rendered":"Sloboda odlaska"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Martina Domladovac<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U poplavama koje su 2022. godine pogodile Pakistan tre\u0107ina je povr\u0161ine te zemlje zavr\u0161ila pod vodom, uni\u0161teno je ili o\u0161te\u0107eno preko milijun ku\u0107a, a 33 milijuna ljudi je direktno osjetilo posljedice prirodne katastrofe. Iako je razmjer katastrofe sam po sebi zapanjuju\u0107, stopa u\u010destalosti sli\u010dnih vremenskih \u201canomalija\u201d zbog klimatskih promjena zna\u010dajno raste. Unato\u010d golemoj \u0161teti, pomo\u0107 me\u0111unarodne zajednice bila je daleko od dostatne, tako da trenutno postoje ozbiljne brige o raspadanju tamo\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja, kao i o dodatnom rasplamsavanju postoje\u0107ih napetosti.<\/p>\n

Pakistanski primjer tek je naznaka onoga \u0161to nas u sljede\u0107im desetlje\u0107ima o\u010dekuje \u2013 su\u0161e, dugotrajni po\u017eari \u010dak i u arkti\u010dkim podru\u010djima, oluje, uragani, toplinski valovi i ostale ekstremne nepogode \u2013 kako s prirodne strane tako i s one dru\u0161tvene. I u najoptimisti\u010dnijim scenariju, u kojem bi se ovog trenutka zaustavile rekordne emisije uglji\u010dnog dioksida i implementirala preporu\u010dena policy rje\u0161enja za sprje\u010davanje utjecaja zatopljenja, u\u010destalost ekstremnih vremenskih prilika pokazuje kako su posljedice klimatskih promjena ve\u0107 itekako prisutne. Me\u0111utim, posljedice nisu iscrpljene u jednokratnim ekstremnim doga\u0111ajima, koliko god katastrofalni bili, niti u neizmjerivom utjecaju na ekosustav planeta, ve\u0107 se tako\u0111er o\u010dituju u produbljivanju nejednakosti i strukturnih dru\u0161tvenih problema, kao i neokolonijalizma i postoje\u0107ih politi\u010dkih borbi.<\/p>\n

Dakle, klimatske ili okoli\u0161ne promjene ne utje\u010du samo na prirodne ekosustave, ve\u0107 i na ljudska dru\u0161tva, politi\u010dka ure\u0111enja i institucije. Posljedice klimatskih promjena najvi\u0161e \u0107e pogoditi najsiroma\u0161nije dijelove svijeta \u2013 one koji nisu odgovorni za sada\u0161nje stanje \u010dija su dru\u0161tva nerijetko ve\u0107 razara imperijalizam. Zbog neravnomjerno raspore\u0111enog rizika, preseljenje na manje ugro\u017eena podru\u010dja, bilo unutar vlastite zemlje ili preko granica, jedan je od va\u017enijih na\u010dina prilagodbe klimatskim promjenama. Drugim rije\u010dima, klimatske migracije ili izbjegli\u0161tvo iz siroma\u0161nijih u bogatije i manje pogo\u0111ene krajeve mo\u017eemo promatrati i kao oblik prilagodbe, ali i kao jedan od nu\u017enih oblika klimatskih reparacija.<\/p>\n

Me\u0111unarodna organizacija za migracije Ujedinjenih naroda navodi procjene od jedne milijarde potencijalnih klimatskih izbjeglica u sljede\u0107ih 30 godina \u2013 brojka koja varira od znatno manjih do znatno ve\u0107ih, ovisno o procjenama, zbog nemogu\u0107nosti to\u010dnog predvi\u0111anja na\u010dina prilagodbe i utjecaja klimatskih promjena. I prema najnovijem izvje\u0161\u0107u Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), UN-ovog tijela za istra\u017eivanje posljedica globalnog zatopljenja, klimatske migracije ve\u0107 su stvarnost u mnogim dijelovima svijeta. Na primjer, stanovni\u0161tvo niskih dijelova odre\u0111enih pacifi\u010dkih otoka seli na vi\u0161e terene ili u druge zemlje zbog porasta razine mora. Drugi su napustili svoje domove u supsaharskoj Africi i ju\u017enoj Aziji zbog su\u0161a, poplava i toplinskih valova. Me\u0111utim, klimatske migracije nisu jednostavan ili jednozna\u010dan fenomen, ve\u0107 su isprepletene s drugim, ve\u0107 postoje\u0107im dru\u0161tvenim i politi\u010dkim faktorima i motivacijama za iseljavanjem \u2013 poput rasta stope siroma\u0161tva, stabilnosti institucija, rasta nejednakosti, \u017eelje za boljom egzistencijom ili pristupom obrazovanju i brojnih drugih.<\/p>\n

Kako je ve\u0107 spomenuto, te\u0161ko je predvidjeti i izmjeriti koliko \u0107e se ljudi preseliti i kamo \u0107e i\u0107i u budu\u0107nosti, budu\u0107i da to ovisi o tome koliko \u0107e se pove\u0107ati emisija stakleni\u010dkih plinova, koliko \u0107e se dobro ljudi prilagoditi klimatskim promjenama i koje \u0107e odluke donijeti. S druge strane, nije neopravdano zaklju\u010diti da posljedice klimatskih promjena pove\u0107avaju ranjivost i nejednakost za neke skupine ljudi, posebno one koji su ve\u0107 marginalizirani ili diskriminirani. Primjerice, migracije su ve\u0107 desetlje\u0107ima jedan od sredi\u0161njih elemenata politi\u010dkih rasprava u takozvanim razvijenim zemljama globalnog sjevera. Politi\u010dko djelovanje suvremene desnice uvelike po\u010diva na potpirivanju ksenofobije i parazitiranju na pitanju osiguranja suverenosti i granica. O ozbiljnosti takvih narativa svjedo\u010di i samo Sredozemno more, trenutno pretvoreno u veliko groblje o\u010dajnih ljudi. Unato\u010d tome \u0161to izvje\u0161\u0107e IPCC- a predvi\u0111a kako \u0107e se ve\u0107ina klimatskih migracija odvijati unutar dr\u017eava i \u0161to ve\u0107inu tereta ionako ve\u0107 podnose siroma\u0161nija dru\u0161tva, ksenofobne i fa\u0161isti\u010dke politike ve\u0107 su po\u010dele prilago\u0111avati kontekstu klimatskih promjena \u2013 \u0161to je posebno o\u010digledno u ekofa\u0161isti\u010dkim fantazijama o Tvr\u0111avi Europi.<\/p>\n

Stoga, kako bi javnost upoznali s konceptom izbjegli\u0161tva uzrokovanog klimatskim promjenama Platforma Upgrade i Zelena akcija, u sklopu projekta Gradimo druga\u010diji kvart kojim su pilotirali i svoju viziju Interkulturnog dru\u0161tvenog centra, organizirali su javni razgovor na temu klimatskih migracija i izbjeglica u zagreba\u010dkom Centru mladih Ribnjak. Na tribini koju je moderirao Sven Janovski iz Platforme Upgrade sudjelovali su Drago \u017dupari\u0107-Ilji\u0107, profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stru\u010dnjak za migracije, Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije i klimatska aktivistkinja te Lucija Mulali\u0107, voditeljica projekata u Centru za mirovne studije.<\/p>\n

\u017dupari\u0107-Ilji\u0107 podsjetio je kako su klimatski uvjeti i mobilnost ljudi kroz pro\u0161lost bili usko povezani. Iako pojam klimatskih izbjeglica nastaje ve\u0107 \u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, jo\u0161 uvijek nije prepoznat u me\u0111unarodnom pravu. Tako trenutno va\u017ee\u0107i kriteriji za status izbjeglice, prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, podrazumijevaju da je izbjeglica isklju\u010divo osoba koje \u201cuslijed osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj skupini, ili zbog politi\u010dkog mi\u0161ljenja, ne mo\u017ee, ili zbog tog straha, ne \u017eeli prihvatiti za\u0161titu doti\u010dne zemlje; ili osoba bez dr\u017eavljanstva koja se zbog gore navedenih okolnosti nalazi izvan zemlje prethodnog uobi\u010dajenog boravi\u0161ta, a koja se ne mo\u017ee ili se zbog straha ne \u017eeli u nju vratiti\u201d. Ukratko, za priznavanje statusa izbjeglice potrebno je dokazati izravno proganjanje po nekoj od tih osnova.<\/p>\n

Marija Mileta je pak istaknula kako su okoli\u0161ni utjecaji tek 2018. godine, u Globalnom kompaktu o migracijama (takozvani Marake\u0161ki sporazum), prepoznati kao uzro\u010dnici migracija. Prema Mileti, ne nazire se da \u0107e klimatski izbjeglice uskoro imati pravno utvr\u0111en status, UN nije sklon uvr\u0161tavanju okoli\u0161nih faktora u definiciju izbjeglica upravo zbog izostanka proganjanja na temelju sada va\u017ee\u0107ih kriterija. Klimatski izbjeglice stoga u pravnom smislu ne postoje. Lucija Mulali\u0107 je dodu\u0161e naglasila i potencijalne opasnosti koje bi uvo\u0111enje okoli\u0161nih utjecaja kao kriterija izbjegli\u0161tva moglo prouzrokovati. Naime, i kako je ranije spomenuto, prava izbjeglica ve\u0107 su trenutnoj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj situaciji pod opsadom, pa bi uvo\u0111enje te\u0161ko dokazivog kriterija okoli\u0161nog utjecaja moglo dovesti do daljnje derogacije prava izbjeglica. No iako trenutni izbjeglice u Hrvatskoj ne navode klimatske promjene kao uzrok napu\u0161tanja vlastite zemlje, kako je istaknula Mileta, to ne zna\u010di odsustvo njihova utjecaja \u2013 primjerice, na tribini je spomenuto kako se u nekim analizama rat u Siriji promatra kao primjer prvog ve\u0107eg sukoba uzrokovanog okoli\u0161nim utjecajima.<\/p>\n

Za kraj, jedan primjer o druga\u010dijem pristupu migracijama u pro\u0161losti. U knjizi The Dawn of Everything, David Graeber i David Weangrow dovode u pitanje konvencionalni narativ ljudske povijesti, pogotovo kada su u pitanju migracije. Jedno od sredi\u0161njih rezultat njihova istra\u017eivanja pokazalo je historijsku va\u017enost onoga \u0161to nazivaju slobodom odlaska (engl. freedom to move away). Prema autorima, ljudi su kroz zna\u010dajan dio povijesti imali mogu\u0107nost kretanja, neposlu\u0161nosti i stvaranja novih dru\u0161tvenih ure\u0111enja, koja je izgubljena kada su carstva i dr\u017eave ograni\u010dile mobilnost i autonomiju ljudi. Klimatske promjene tako podsje\u0107aju i na to da je do\u0161lo vrijeme da vratimo izgubljene slobode.<\/p>\n

Tekst je nastao u suradnji s Platformom Upgrade i projektom\u00a0Gradimo druga\u010diji kvart\u00a0koji vodi organizacija Operacija grad.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Te\u0161ko je predvidjeti i izmjeriti koliko \u0107e se ljudi preseliti i kamo \u0107e i\u0107i u budu\u0107nosti, budu\u0107i da to ovisi o tome koliko \u0107e se pove\u0107ati emisija stakleni\u010dkih plinova, koliko \u0107e se dobro ljudi prilagoditi klimatskim promjenama i koje \u0107e odluke donijeti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":369038,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-369037","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=369037"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":369039,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/369037\/revisions\/369039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/369038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=369037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=369037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=369037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}