{"id":368956,"date":"2023-05-01T06:39:51","date_gmt":"2023-05-01T04:39:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368956"},"modified":"2023-05-01T06:40:48","modified_gmt":"2023-05-01T04:40:48","slug":"zapad-se-bodri-da-je-na-pravom-putu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/05\/01\/zapad-se-bodri-da-je-na-pravom-putu\/","title":{"rendered":"Zapad se bodri da je na pravom putu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

I pro\u0161li je tjedan obilovao va\u017enim geopoliti\u010dkim doga\u0111ajima globalnog karaktera koji jasno ukazuju na potpuni slom konstrukcije me\u0111unarodnih odnosa kakve smo donedavno (\u010ditaj do ruske vojne invazije na Ukrajinu) poznavali. Do ju\u010der nezamislivi doga\u0111aji i procesi sada se odvijaju kao na pokretnoj traci \u2013 dinamikom koju je te\u0161ko pratiti a kamoli svesti u okvire jedne, makar i sveobuhvatne analize.<\/p>\n

Zato \u0107u izdvojiti, prema mom mi\u0161ljenju najzanimljivije i najzna\u010dajnije doga\u0111aje od kojih \u0107u neke detaljnije analiti\u010dki obraditi. Oni su politi\u010dke, sigurnosne i ekonomske prirode \u2013 a naj\u010de\u0161\u0107e su, zapravo, sve to zajedno:<\/p>\n

\u2663 ameri\u010dko-ruski odnosi ubrzano krahiraju pri \u010demu niti jedna strana ne pokazuje ni najmanje znakove uzmaka ili spremnosti za reviziju svojih klju\u010dnih vanjskopoliti\u010dkih stavova, koji su, na \u017ealost, najve\u0107im dijelom dijametralno suprotni: razbijaju se agenture suprotne strane u stilu hladnoratovskih trilera iz druge polovice 20. stolje\u0107a, uhi\u0107uju se i drakonski osu\u0111uju novinari za \u0161pijuna\u017eu i veleizdaju, pokazuju se vojni mi\u0161i\u0107i bilo masivnim vojnim vje\u017ebama bilo neposredno, na ukrajinskim boji\u0161nicama;
\n\u2663\u00a0 zaredala su \u201ehodo\u010da\u0161\u0107a\u201c \u010delnika klju\u010dnih \u010dlanica EU u Peking (i ne samo njih);
\n\u2663\u00a0 traje nastavak ubrzanog politi\u010dkog i vojnog zbli\u017eavanja Kine i Rusije kroz posjet novog kineskog ministra obrane Moskvi \u0161to dodatno poja\u010dava nervozu Zapada;
\nposjet brazilskog predsjednika Lule da Silve Pekingu i njegov poziv kineskom vo\u0111i na zajedni\u010dku izgradnju novog svijeta, bez dominacije SAD-a;
\n\u2663\u00a0 nakon obnove diplomatskih odnosa s Iranom saudijski \u0161ef diplomacije stigao je u Damask, u posjet donedavno iz arapskog svijeta izop\u0107enom i omra\u017eenom sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu kako bi pripremio njegov trijumfalni dolazak u Rijad. U onu istu Saudijsku Arabiju \u2013 koja je do ne tako davno \u201e\u0161akom i kapom\u201c podr\u017eavala radikalne islamisti\u010dke organizacije na tlu Sirije povezane s teroristi\u010dkom organizacijom Al-Qaida, koje su se borile protiv Assadove vlade i pritom \u010dinile brojne zlo\u010dine protiv civilnog stanovni\u0161tva;
\n\u2663\u00a0 \u201epute\u0161estvije\u201c ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova \u201eameri\u010dkim dvori\u0161tem\u201c kroz posjete Brazilu, Venezueli, Nikaragvi i Kubi;
\n\u2663\u00a0 nevoljko zao\u0161travanje dobrih ju\u017enokorejskih odnosa s Rusijom od strane Seula kroz mogu\u0107e isporuke oru\u017eja Ukrajini \u0161to od njega tra\u017ei Washington, i posljedi\u010dna upozorenja Moskve da \u0107e to dovesti do destabilizacije sigurnosnog stanja na Korejskom poluotoku (\u010ditaj, do ruskog sna\u017enijeg zaokreta Pjongjangu i potpore Sjevernoj Koreji kroz isporuke suvremenih vrsta naoru\u017eanja);
\n\u2663\u00a0 i naravno, ono najva\u017enije \u2013 ukrajinski ratni vrtlog iz kojeg vi\u0161e nitko ne zna kako izi\u0107i, a to \u017eeli, \u010dini se \u2013 sve vi\u0161e na ovaj ili onaj na\u010din u nj uklju\u010denih \u201eigra\u010da\u201c.<\/p>\n

\n

Gdje je zapelo s ukrajinskom proljetnom ofenzivom?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zapadni mediji u posljednje vrijeme sve vi\u0161e ukazuju na probleme oko dugo najavljivane ukrajinske proljetne ofenzive \u010diji se po\u010detak ne doga\u0111a, pri \u010demu se nerijetko pozivaju i na nedavno \u201eprocurjele\u201c tajne dokumente iz Pentagona koji govore o problemima i Kijeva i Washingtona. Odga\u0111anje ofenzive uglavnom povezuju s nezadovoljstvom Kijeva koli\u010dinom i brzinom isporuka zapadnog naoru\u017eanja, kao i zapadnog ne htjenja slanja onih vrsta oru\u017eja koje ukrajinsko vojno zapovjedni\u0161tvo smatra nu\u017enim za uspjeh. To se prije svega odnosi na zapadne zrakoplove koje ne \u017eeli isporu\u010divati ni Pentagon ni NATO, ve\u0107 pojedine zemlje EU \u0161alju samo manje koli\u010dine sovjetskih lovaca MiG-29: Poljska (4) i Slova\u010dka (13).<\/p>\n

Pritom pojedini ameri\u010dki mediji ukazuju na nu\u017enost skorog pokretanja ofenzive iz razloga opravdanja golemih vojnih i financijskih tro\u0161kova Zapada kroz potporu Kijevu i gdje tamo\u0161nja javnost, koja snosi teret sve ozbiljnije ekonomske krize, \u017eeli vidjeti njihovu opravdanost rezultatima na terenu. Ali i ne samo to: postoji i opasnost od destabilizacije politi\u010dkog stanja u samoj Ukrajini, pa \u010dak i od pojave novog \u201emajdana\u201c odnosno revolucije koja bi mogla \u201epomesti\u201c Volodimira Zelenskog u slu\u010daju neuspjeha na bojnom polju \u2013 kako to pi\u0161e Bloomberg.<\/p>\n

Ukrajinska zastupnica Sasha Ustinova izjavila je pak za ameri\u010dki Foreign Policy da je Pentagon Kijevu dao mnogo manje od onoga \u0161to je ukrajinski vojni zapovjednik Valerij Zalu\u017eni tra\u017eio.\u00a0Ameri\u010dka vojna pomo\u0107 dolazi u malim koli\u010dinama i neredovito.\u00a0Bidenovoj administraciji nestaje sredstava za oru\u017eje koje mo\u017ee uzeti iz Pentagonovih skladi\u0161ta i predati Ukrajincima.\u00a0Prema Ustinovoj, Ukrajina se nadala pokrenuti protuofenzivu u travnju, ali zbog nedostatka oru\u017eja rok je pomaknut na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n

Ali \u010dekanje se odu\u017eilo, a ukrajinsko vodstvo zabrinuto je da su Rusi napravili prilagodbe u svojoj taktici koje \u0107e promijeniti sliku na bojnom polju.\u00a0Ruski brodovi opremljeni projektilima dugog dometa ga\u0111aju preciznim oru\u017ejem izdaleka, \u010dak i iz Kaspijskog mora, rekla je Ustinova.\u00a0Stoga je Ukrajina li\u0161ena mogu\u0107nosti uzvratiti udarac.\u00a0A ruski lovci \u010detvrte generacije Su-35 imaju toliki domet da mogu napasti iz vlastitog zra\u010dnog prostora \u2013 navodi se u tekstu istog medija.<\/p>\n

Ukrajinska vojska gubi stotine vojnika svaki tjedan u Donbasu, a biv\u0161i ameri\u010dki \u010delnici vjeruju da sa svakim danom odgode ofenzive Kijev rasipa svoju borbenu mo\u0107 nastavljaju\u0107i se boriti za gradove poput resursima bogatog Bahmuta \u2013 pi\u0161e dalje FP.<\/p>\n

\u201cSvakog dana smo samo iscrpljeniji, a Rusi postaju sve ja\u010di\u201d, kazao je Jim Townsend, biv\u0161i pomo\u0107nik ministra obrane za NATO i europska pitanja \u2013 pi\u0161e Foreign Policy u autorskom tekstu Jacka Detscha od 20. travnja.<\/p>\n

Niti od europskih saveznika Kijevu ne sti\u017eu dobre vijesti. Tako je u petak njema\u010dki ministar obrane Boris Pistorius odbacio mogu\u0107nost brze odluke o \u010dlanstvu Ukrajine u NATO savezu, svega dan nakon \u0161to je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio kako sprje\u010davanje pristupanja Ukrajine NATO-u ostaje jedan od klju\u010dnih ciljeva ruske specijalne vojne operacije \u2013 SVO. Peskov je kazao da bi eventualno \u010dlanstvo Ukrajine u NATO-u bila \u201eozbiljna, velika opasnost za sigurnost na\u0161e zemlje\u201d.<\/p>\n

Samo dan ranije predsjednica Odbora za obranu njema\u010dkog Bundestaga Marie-Agnes Strack-Zimmermann izjavila je u studiju TV\u00a0Tagesschau da europski vojnici nikada ne\u0107e kro\u010diti na ukrajinski teritorij. \u201cNe\u0107e biti kopnenih snaga u Ukrajini. Niti jedan njema\u010dki vojnik ili europski vojnik ne\u0107e kro\u010diti na ukrajinsko tlo.\u00a0To\u010dka!\u201d<\/p>\n

\n

Zelenski primoran igrati svoju igru<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zbog svega toga ne \u010dudi \u0161to Zelenski igra svoju igru. On je, nedavno, govore\u0107i o \u201ezastoju\u201c ofenzive, izjavio kako ne \u017eeli slati hrabre ukrajinske vojnike u borbe bez potrebnog naoru\u017eanja \u2013 tenkova, zrakoplova i raketa dugog dometa.<\/p>\n

S druge strane ruski politi\u010dki i vojni vrh oko svega ovog znakovito \u0161uti, dok utjecajni ruski analiti\u010dari smatraju pak da je ukrajinska ofenziva neupitna, ali joj istodobno ne prognoziraju slavni zavr\u0161etak \u2013 ne ve\u0107i od proboja od 30 kilometara na pojedinim to\u010dkama prvih linija obrane, nakon \u010dega, kako navode, mo\u017ee do\u0107i do velikog ruskog protuodgovora kojeg tamo (u Rusiji) svi o\u010dekuju. Tajanstvena \u0161utnja ruskog vrha uslijedila je nakon \u0161to je krajem pro\u0161log mjeseca Putin donio odluku o raspore\u0111ivanju ruskih takti\u010dkih nuklearnih raketa na tlu Bjelorusije \u0161to je izazvalo o\u0161tre reakcije zapadnih \u010delnika i NATO-a.<\/p>\n

Istovremeno, ruska vojska se dodatno utvr\u0111uje na linijama obrane, uz istodobni nastavak napada na dva klju\u010dna ukrajinska upori\u0161ta u Donbasu, va\u017ena za njezine budu\u0107e vojne operacije u smjeru zapada \u2013 Bahmut i Avdiievku. Stanje je posebno kriti\u010dno u Bahmutu pa je tako ukrajinsko ministarstvo obrane 19. travnja po prvi put priznalo da se njihove oru\u017eane snage povla\u010de s niza polo\u017eaja u tom gradu. \u201eTe\u0161ko ga je zadr\u017eati, jer grad uni\u0161tava ruska strana\u201c \u2013 izjavila je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Anna Maljar u intervjuu za ICTV, \u0161to su prenijeli i ukrajinski mediji.<\/p>\n

Je li ovo postupna priprema na realnost ukrajinske javnosti, uvjerene u potpunu pobjedu i ruski poraz pod sna\u017enim utjecajem doma\u0107e politi\u010dke i medijske propagande? Mislim da je, kao \u0161to mislim da su to i navedeni signali od strane Zapada \u2013 svjesnog da \u0107e prije ili kasnije biti potrebni brojni pa i bolni kompromisi oko zavr\u0161etka ukrajinskog rata \u2013 iako se to sada na visokoj politi\u010dkoj razini odbija priznati (isto \u010dini i Zelenski kroz, primjerice, rije\u010di o obrani Bahmuta do kraja, kao i do osloba\u0111anja svih okupiranih teritorija uklju\u010duju\u0107i i Krim).<\/p>\n

\n

Sudbonosna godina<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kao rezime, smatram da \u0107e sve strane u ovom ratu, kako one koje u njemu sudjeluju izravno (Rusija i Ukrajina) tako i one koje su uklju\u010dene neizravno ali vrlo aktivno (SAD i NATO) \u2013 itekako morati u\u010diniti va\u017ene ustupke ukoliko \u017eele postizanje istinskog i trajnog mira (za sada se to ne \u017eeli).<\/p>\n

Ovo bi mogla biti presudna godina za sudbinu Ukrajine ali i ne samo nje. Ona prethodi predsjedni\u010dkim izborima i u SAD- u i Rusiji pa bi neizvjesno stanje koje bi se na boji\u0161nicama protegnulo i na 2024. godinu, a da i ne govorimo o eventualnim velikim vojnim porazima, te\u0161ko i\u0161lo u prilog i Putinu i Bidenu. Prvom, jer je pokrenuo ovaj rat, a drugom \u2013 jer je u njega utro\u0161io golema sredstva ameri\u010dkih poreznih obveznika i najavljivao ukrajinsku (odnosno ameri\u010dku) pobjedu i strate\u0161ki poraz Rusije.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju brzo \u0107emo doznati ide li ovaj rat prema fazi neupravljane eskalacije \u201epa tko koga\u201c, ili fazi pregovora \u2013 zamrzavanja konflikta ili trajnog rje\u0161enja uz sigurnosna jamstva i za Ukrajinu i za Rusiju.<\/p>\n

\n

Vanjskopoliti\u010dke muke Zapada<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon po\u010detka ruske invazije po Bidenovu administraciju sve se po\u010delo odigravati i bolje nego \u0161to je o\u010dekivala: Zapad, na \u010delu sa SAD-om, postao je zdru\u017een vi\u0161e nego ikad u povijesti, sinkronizirani su potezi vojnog i financijskog karaktera prema Ukrajini, koordinirane su i usvajane najstro\u017ee mogu\u0107e ekonomske sankcije protiv Rusije s ciljem njene potpune izolacije od \u010ditavog svijeta. Sve je to trebalo dovesti do brzog ruskog ekonomskog sloma, vojnog poraza u Ukrajini, posljedi\u010dnih gra\u0111anskih nemira i smjene Vladimira Putina i aktualne strukture vlasti \u2013 prije svega uz pomo\u0107 oligarha koji ne \u017eele izgubiti unosne veze sa Zapadom.<\/p>\n

Sve je izgledalo vrlo optimisti\u010dno, a optimizam je dodatno porastao nakon neo\u010dekivanih ruskih vojnih poraza u ljeto pro\u0161le godine u zoni Harkiva i ranojesenskog povla\u010denja gotovo 35 tisu\u0107a ruskih vojnika i 300-tinjak tenkova s ju\u017ene desne obale Dnjepra u regiji Herson i iz istoimenog regionalnog sredi\u0161ta.<\/p>\n

To je, zapravo, bio i vrhunac uspjeha Zapada odnosno kulminacija neuspjeha Rusije.<\/p>\n

Me\u0111utim, od tada pa do danas sve se okrenulo \u2013 i na tlu Ukrajine i na globalnoj razini. Katalizator zapo\u010detih tektonskih promjena bio je (i ostao) upravo ukrajinski rat koji je ve\u0107 de facto dokinuo jednopolarni svijet tj. ameri\u010dki monopol (iako borba oko toga ne samo \u0161to jo\u0161 uvijek traje, ve\u0107 se i intenzivira). U uzroke tih naglih promjena sada ne\u0107u ulaziti jer su kompleksni i jer bi to iziskivalo previ\u0161e vremena.<\/p>\n

Kazat \u0107u samo to da se sada vi\u0161e \u010dini kako je Zapad svojom politikom postigao suprotni efekt: izolirao je sam sebe od \u201eostatka\u201c svijeta, njegova ekonomija stagnira, a razvija se ona od zemalja od kojih se to nikako nije o\u010dekivalo.<\/p>\n

Zapad je zapravo osigurao jedinstvo isklju\u010divo unutar samog sebe \u2013 \u0161to se najbolje vidi kroz razli\u010dite sastanke i summite tipa onih G7 ili kroz strukture NATO saveza ili Europske unije, dok je tzv. globalni Jug najve\u0107im dijelom ostao ili neutralan po pitanju Rusije i Kine, ili pak potpuno otvoren nastavku suradnje s njima, pa \u010dak i ja\u010danju iste \u2013 i to ne samo kroz prokineske i proruske formate poput BRICS-a i \u0160angajske organizacije (SCO) koji globalnom Jugu postaju sve zanimljiviji i privla\u010dniji.<\/p>\n

Naravno, takvo stanje dovodi do sve nervoznijih poteza prije svega Bidenove administracije. Dovoljno je ukazati na najnoviju izjavu koordinatora za nacionalnu sigurnost Bijele ku\u0107e admirala Johna Kirbyja, koji je, komentiraju\u0107i odlazak brazilskog predsjednika Lule da Silve u Peking i njegove, tamo izre\u010dene rije\u010di, usporedio brazilskog \u010delnika s \u201epapagajem\u201c koji ponavlja \u0161to govore Kina i Rusija. A Brazil je sve samo ne dr\u017eava \u201eboranija\u201c. Radi se o povr\u0161inom i brojem stanovnika najve\u0107oj zemlji Ju\u017ene Amerike, s najve\u0107om ekonomijom i vojnom snagom i golemim potencijalima.<\/p>\n

Washington, zato, za svoj vanjskopoliti\u010dki prioritet ove godine postavlja uvjeravanje zemalja globalnog Juga u nu\u017enost ako ve\u0107 ne samog priklju\u010denja proturuskim sankcijama, onda barem prestanka trgovine s Rusijom i(li) onemogu\u0107avanje tranzita sankcioniranih proizvoda preko svojih teritorija u tu zemlju. U protivnom im prijete kazne.<\/p>\n

Me\u0111utim, problem po SAD je \u0161to politika \u201emrkve i batine\u201c (gdje mrkve ostaje sve manje) ne daje \u017eeljeni u\u010dinak pa gore navedeni sastanci, poput formata G7 postaju sami sebi svrha ili slu\u017ee za bodrenje jedni drugih da ustraju \u201ena pravom putu\u201c.<\/p>\n

O tome, i problemima ameri\u010dke vanjske politike najbolje svjedo\u010di pro\u0161lotjedni tekst uglednog ameri\u010dkog (liberalnog) medija The Wall Street Journal (WSJ) pod naslovom \u201eScolding Isn\u2019t a Foreign Policy\u201c, gdje se govori o \u201enovom slo\u017eenom tjednu Bidenove administracije\u201c.<\/p>\n

Brazil ja\u010da odnose s Kinom, a predsjednik Lula je u Pekingu pozvao na izgradnju novog svjetskog poretka s Kinom te pozvao SAD i EU da prekinu isporuke oru\u017eja Ukrajini \u2013 navodi WSJ.\u00a0 Saudijska Arabija, pi\u0161e dalje isti medij, \u201ekoja je prije par tjedana koketirala s uspostavom diplomatskih odnosa s Izraelom, aktivira suradnju s Rusijom u naftnoj sferi\u201c, \u201ea sada tra\u017ei sastanak s (palestinskom radikalnom organizacijom, op.ZM.) HAMAS-om. Sudanska vojna frakcija bori se za vlast uz pomo\u0107 ruskog Wagnera \u2013 navodi se u tekstu WSJ-a uz konstataciju kako se radi o tre\u0107oj dr\u017eavi Afrike po veli\u010dini.<\/p>\n

\u201eUobi\u010dajeni \u0161pijuni i \u0161minkeri daju sve od sebe kako bi neuredno rasplitanje svjetskog poretka pod vodstvom Amerike izgledalo kao vizionarski trijumf prosvije\u0107ene vanjske politike, ali biv\u0161i ministar financija Larry Summers izrazio je uvjerljiviji stav. Opisuju\u0107i sve ve\u0107u usamljenost Amerike na svjetskoj sceni, g. Summers je rekao\u00a0: \u201cNetko iz zemlje u razvoju rekao mi je: \u2018Ono \u0161to mi dobivamo od Kine je zra\u010dna luka.\u00a0Ono \u0161to mi dobivamo od Sjedinjenih Dr\u017eava je prodika.\u2019\u00a0\u201d<\/p>\n

\n

\u201eHodo\u010da\u0161\u0107a\u201c u Peking<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Istodobno \u010delnici EU i klju\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica posljednjih dana i tjedana individualno ili u \u010dudnim kombinacijama poput para Emmanuel Macron \u2013 Ursula von der Leyen, \u201ehodo\u010daste\u201c u Peking, pred noge Xi Jinpinga koji se nikad nije osje\u0107ao odlu\u010dnijim i ja\u010dim u za\u0161titi kineskih interesa usprkos sna\u017enim ameri\u010dkim pritiscima svekolikog karaktera.<\/p>\n

Ti su posjeti dvojakog karaktera:<\/p>\n

1. imaju za cilj poku\u0161ati spasiti \u0161to se mo\u017ee tj. zadr\u017eati odre\u0111eni (ograni\u010deni) stupanj unosnih bilateralnih trgovinskih odnosa (koliko posrnuloj EU dozvoljava Washington koji sam zao\u0161trava ekonomske odnose s Pekingom, prije svega kroz zabranu suradnje ameri\u010dkih tvrtki s kineskim u sferi visoke tehnologije o \u010demu se uskoro u Kongresu planira usvojiti i zakon. Peking pak, prije par dana najavljuje protu-odgovor kroz zabranu isporuka va\u017enih komponenti za ameri\u010dke vojno-industrijske divove Lockheed Martin i Raytheon koji isporu\u010duju oru\u017eje Tajvanu);
\n2. \u017eeli se nagovoriti Peking da izvr\u0161i pritisak na Moskvu (jer on to navodno sada jedini mo\u017ee) da prihvati mirovne pregovore s Kijevom o zavr\u0161etku rata.<\/p><\/blockquote>\n

Me\u0111utim svima postaje jasno kako su barem ove druge \u017eelje sve manje mogu\u0107e. Niti Jinping mo\u017ee prisiliti Putina da u\u010dini ne\u0161to protiv njegove volje niti to \u017eeli. Osim \u0161to je za Kinu dobro da se Zapad \u0161to dulje bavi Ukrajinom odnosno Rusijom i tako iscrpljuje svoje resurse i ne mo\u017ee ih u cijelosti prebaciti za borbu protiv Kine u Indopacifiku, Rusija je Kini u geopoliti\u010dkom i sigurnosnom, kao i u energetskom smislu ni\u0161ta manje va\u017ena nego Kina Rusiji.<\/p>\n

Kina usprkos svojoj retorici o neutralnosti po pitanju ukrajinskog rata nedvojbeno dr\u017ei rusku stranu. O tome svjedo\u010di i nedavni trodnevni posjet novog kineskog ministra obrane Lija Shangfu\u00a0Rusiji (nedugo nakon glamuroznog summita na vrhu dviju zemalja u Moskvi), a osobno ga je primio i Vladimir Putin. U presti\u017enoj moskovskoj vojnoj akademiji dodatno \u0107e se usavr\u0161avati visoki\u00a0 kineski \u010dasnici. Sam general Li Shangfu\u00a0nije bilo tko. Prije preuzimanja du\u017enosti ministra obrane krajem o\u017eujka, obna\u0161ao je visoke du\u017enosti u kineskoj vojsci u sferi kibernetske za\u0161tite, nuklearnog oru\u017eja i svemirskog ratovanja. Zanimljivo je i da se nalazi pod sankcijama SAD-a od 2018. g. zbog svoje klju\u010dne uloge u kupnji ruskih protuzra\u010dnih sustava S-400 i zrakoplova 4++ generacije Su-35.<\/p>\n

Ali neovisno o svemu politi\u010dari Europske unije o\u010dito su optimisti po pitanju dogovora sa Xijom. Mo\u017eda nisu \u010duli za njegovu slijede\u0107u izjavu ili su je pak spremni ignorirati \u201eza ve\u0107e dobro\u201c?<\/p>\n

Naime, 13. travnja kineski medij CGTN u tekstu pod naslovom \u201eXi Jinping wows solid step after step in advancing chinese modernization\u201c, navodi kako je kineski \u010delnik Xi Jinping izjavio da \u201ese kineska modernizacija bitno razlikuje od zapadne modernizacije, a Kina ne mo\u017ee krenuti putem zapadne modernizacije, za koju je rekao da uklju\u010duje polarizaciju i plja\u010dku drugih zemalja\u2026\u201c<\/p>\n

\n

Kina ignorira pozive ameri\u010dke vojske<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon ameri\u010dkog demonstrativnog obaranja kineskog balona po\u010detkom velja\u010de (za obaranje jednog balona ameri\u010dka je vojska podignula \u010ditavu eskadrilu najsuvremenijih zrakoplova), prekinuti su svi vojni kontakti izme\u0111u Pentagona i kineskog Ministarstva obrane. To stvara bojazan da mogu\u0107e izbijanje incidenata izme\u0111u vojski dviju zemalja mo\u017ee izmaknuti kontroli jer ne postoje uhodani mehanizam za njihovo brzo \u201ehla\u0111enje\u201c kroz \u201evru\u0107e\u201c telefonske linije, a kako je to npr. u Siriji izme\u0111u ruskih i ameri\u010dkih snaga iako i ona ubrzano slabi.<\/p>\n

Kako pro\u0161li tjedan navodi ameri\u010dki medij\u00a0Foreign Policy,\u00a0Colin Kahl, zamjenik ameri\u010dkog ministra obrane za politi\u010dka pitanja, zadu\u017een za izgradnju i planiranje ameri\u010dke strategije nacionalne sigurnosti, izjavio je kako Kina ignorira ameri\u010dke zahtjeve za vojnim kontaktima. \u201cStvarnost je takva da u Kini ne podi\u017eu slu\u0161alicu kad ih zovemo. Na\u0161i poku\u0161aji da dopremo do Kine uglavnom su ignorirani.\u201d Istodobno tvrdi kako Peking nema politi\u010dke volje za komunikaciju s Washingtonom.<\/p>\n

Kahl je kazao da \u0107e Kina vjerojatno poku\u0161ati pro\u0161iriti svoj utjecaj na svjetskoj pozornici na \u0161tetu SAD-a i njegovih partnera ako Washington ne poduzme preventivne korake. Ali odmah je i kazao kako \u201e\u010dinjenica da je Peking izazov ne zna\u010di da bismo trebali zapo\u010deti sukob koji \u0107e biti razoran za sve uklju\u010dene i prouzro\u010diti nezamislivu \u0161tetu globalnom gospodarstvu\u201c.\u00a0Nitko ne \u017eeli sukob dviju nuklearnih sila \u2013 kazao je visoki slu\u017ebenik Pentagona.<\/p>\n

\n

Ameri\u010dko-ruski \u0161pijunski triler i ruska drakonska kazna svom novinaru<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon \u0161to je u Rusiji, nedavno, pod optu\u017ebom za \u0161pijuna\u017eu uhi\u0107en novinar ameri\u010dkog medija The Wall Street Journal, pro\u0161li je tjedan FBI na Floridi uhitio skupinu ruskih gra\u0111ana pod optu\u017ebom za \u0161pijuna\u017eu u korist Moskve. Te\u0161ko je ne uo\u010diti \u201ereciprocitet\u201c i mogu\u0107i epilog s razmjenama sada\u0161njih i prije uhi\u0107enih dr\u017eavljana jedne i druge zemlje pod sli\u010dnim optu\u017ebama \u2013 prema obrascu Hladnog rata izme\u0111u SAD-a i SSSR-a.<\/p>\n

Pro\u0161log je tjedna politi\u010dkim i medijskim prostorom Zapada poput groma odjeknula presuda ruskog suda protiv novinara Vladimira Kara-Murze zbog veleizdaje i kritiziranja rata u Ukrajini, kada mu je izre\u010dena drakonska kazna zatvora od \u010dak 25 godina.<\/p>\n

I dok oni, vje\u010dno skloni humoru govore da je dobro i pro\u0161ao jer u Staljinovo vrijeme ne bi ni izi\u0161ao pred sud ve\u0107 bi dobio metak, ruski se suparnici na Zapadu\u00a0 zgra\u017eaju. Me\u0111utim prava istina i uzroci problema, kao i obi\u010dno, nisu crno-bijeli i do njih nije jednostavno do\u0107i.<\/p>\n

Rusija se nalazi u ratnom stanju i svi se sla\u017eu da zapravo ratuje s \u010ditavim Zapadom a ne samo Ukrajinom \u2013 i da je to ujedno borba i za njen opstanak. Pri tom su sve \u010de\u0161\u0107i i teroristi\u010dki napadi na tlu Rusije poput nedavnog ubojstva popularnog ruskog vojnog blogera i ratnog izvjestitelja iz Ukrajine Vladlena Tatarskog\u00a0 eksplozivnom napravom podmetnutom u statuu koja mu je uru\u010dena kao poklon u kafi\u0107u u sredi\u0161tu Sankt Peterburga i kada je ranjeno jo\u0161 30-ak osoba. Treba se prisjetiti i pro\u0161logodi\u0161njeg teroristi\u010dkog napada s podmetnutim eksplozivom ispod auta poznatog ruskog filozofa i geopoliti\u010dara Aleksandra Dugina u predgra\u0111u Moskve, kada je ubijena njegova k\u0107er Daria, iza \u010dega mogu\u0107e stoji ukrajinska obavje\u0161tajna slu\u017eba kako je to pisao \u010dak i The New York Times boje\u0107i se, kako je navedeno, da Kijev ne uvu\u010de SAD u neposredni sukob s Rusijom svojim nepromi\u0161ljenim i visokorizi\u010dnim potezima.<\/p>\n

Sam novinar Kara-Murza od ranije je bio poznat kao otvoreni protivnik Putina i dr\u017eavnog aparata, \u0161to je naravno legitimno. \u010cesto je boravio kao gost u prijestolnicama Europe i SAD-a (navodno je dobio i britansko dr\u017eavljanstvo) gdje je gorljivo istupao s pozicije proturuskih stavova, nerijetko u bliskom dru\u0161tvu osvjedo\u010denih politi\u010dara rusofoba poput sada pokojnog ameri\u010dkog senatora Johna McCaina (o tome postoje video snimci). Sa sobom je nerijetko \u00a0nosio spiskove s imenima ne samo ruskih dr\u017eavnih slu\u017ebenika za koje je tra\u017eio da im Zapad uvede sankcije, ve\u0107 i vlasnika velikih ruskih korporacija. Koliko je pak sve to legitimno i spojivo s pozicije klasi\u010dnog novinarstva ne znam, ali znam da je vrlo neugodno po Rusiju u okolnostima u kojima se ona sada nalazi. Kada tako ne\u0161to rade politi\u010dki disidenti to mo\u017ee biti razumljivo, ali kada to u inozemstvu rade novinari koji ina\u010de \u017eive i djeluju u vlastitoj zemlji, stvari ipak izgledaju druk\u010dije.<\/p>\n

Ovdje bih dodao jednu digresiju i podsjetio na nemali broj hrvatskih intelektualaca koji su, nezadovoljni uspostavom slobodne i neovisne Hrvatske po\u010detkom 90-ih napustili zemlju i postali disidenti. U zapadnim su prijestolnicama \u010desto javno medijski istupali i govorili o \u201eusta\u0161oidnoj\u201c vlasti, \u201enedemokratskom re\u017eimu u Zagrebu\u201c, progonima \u017didova i Srba i sl. a prije toga su u\u017eivali sve blagodati \u201edemokratskog\u201c \u017eivota \u00a0u SFRJ, bez da su ikada sna\u017enije kriti\u010dki istupili protiv brojnih anomalija tada\u0161njeg komunisti\u010dkog re\u017eima a kamoli vrhovnog vo\u0111e. Ali zato su tek stasalu hrvatsku politi\u010dku demokraciju \u2013 koja je bila u povojima i pravoj demokraciji se tek morala u\u010diti jer je izi\u0161la iz totalitarnog sustava i to jo\u0161 tijekom velikosrpske agresije i borbe za goli opstanak i zemlje i naroda \u2013 rado kriti\u010dki razvla\u010dili po stranim centrima mo\u0107i, a posljedice tog neprijateljskog djelovanja osje\u0107aju se i do danas.<\/p>\n

Rusija, naravno, ima mogu\u0107nost djelovati druk\u010dije pa to o\u010dito i \u010dini. \u0160tovi\u0161e, nedugo nakon spomenute drakonske presude ruski je parlament odlu\u010dio pove\u0107ati kaznu zatvora za veleizdaju na do\u017eivotnu! Jasno je kako Putinova vlada, odnosno dr\u017eava, ovim jasno daje do znanja i dru\u0161tvenim djelatnicima i oporbi da paze \u0161to rade u vremenu kada se Rusija u doslovnom smislu bori za vlastitu egzistenciju (nebitno koliko je tome sama vlast kumovala).<\/p>\n

Uostalom, malo bi tko u svijetu u sli\u010dnim okolnostima tolerirao ovakvo pona\u0161anje svojih novinara i tu ne treba biti licemjeran. Dovoljno je podsjetiti na sudbinu Juliana Assangea, novinara, glavnog urednika i osniva\u010da WikiLeaksa, koji se \u201emalo zaigrao\u201c s objavom ameri\u010dkih tajnih informacija dobivenih od \u201ezvi\u017eda\u010da\u201c.<\/p>\n

Mo\u017ee li sudbinu Assangea slijediti i najpopularniji ameri\u010dki televizijski novinar i najve\u0107i Bidenov kriti\u010dar Tucker Carlson ostaje za vidjeti (vidi poveznicu ovdje).<\/p>\n

Pravo i pravda, poznato je \u2013 razli\u010diti su pojmovi, a nerijetko i proturje\u010dni kada se jedno zadovolji a drugo ne.<\/p>\n

Geoopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sada se vi\u0161e \u010dini kako je Zapad svojom politikom postigao suprotni efekt: izolirao je sam sebe od \u201eostatka\u201c svijeta, njegova ekonomija stagnira, a razvija se ona od zemalja od kojih se to nikako nije o\u010dekivalo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325644,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-368956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368956"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368958,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368956\/revisions\/368958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}