{"id":368872,"date":"2023-04-29T19:42:23","date_gmt":"2023-04-29T17:42:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368872"},"modified":"2023-04-29T19:42:50","modified_gmt":"2023-04-29T17:42:50","slug":"koliko-ima-jugoslovena-u-republikama-nekadasnje-sfrj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/29\/koliko-ima-jugoslovena-u-republikama-nekadasnje-sfrj\/","title":{"rendered":"Koliko ima Jugoslovena u republikama nekada\u0161nje SFRJ?"},"content":{"rendered":"<p>Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), broj Jugoslovena u Crnoj Gori smanjivao se tokom godina.<\/p>\n<p><strong>U Crnoj Gori<\/strong> su 1981. godine bila 31.243 Jugoslovena, a 1991. godine 26.159.<\/p>\n<p>Broj onih koji se izja\u0161njavaju kao Jugosloveni drasti\u010dno se smanjio 2003. godine \u2013 1.860, a 2011. \u2013 1.154, <a href=\"https:\/\/n1info.rs\/vesti\/mapa-koliko-ima-jugoslovena-u-republikama-nekadasnje-sfrj\/\">prenosi N1.<\/a><\/p>\n<p>Napominje se da su u popisima 1981. i 1991, pored stanovni\u0161tva u zemlji, u stalno stanovni\u0161tvo ubrajani i crnogorski gra\u0111ani na privremenom radu u inostranstvu, kao i \u010dlanovi porodice koji su sa njima boravli u inostranstvu, a u popisu 2003. godine, osim stanovni\u0161tva u zemlji, u sastav stalnog stanovni\u0161tva ulaze crnogorski gra\u0111ani \u010diji je rad, odnosno boravak u inostranstvu kra\u0107i od godinu dana, kao i strani dr\u017eavljani koji u Crnoj Gori rade ili borave u svojstvu \u010dlanova porodice du\u017ee od godinu dana.<\/p>\n<p><strong>Slovenija<\/strong><\/p>\n<p>Prema podacima slovena\u010dkog Zavoda za statistiku, onih koji se izja\u0161njavaju kao Jugosloveni je 1971. godine bilo 6.616.<\/p>\n<p>Deset godina kasnije je broj Jugoslovena pove\u0107an \u2013 25.615, a od 1991. godine ponovo je u padu \u2013 12.075, a 2002. godine samo se 527 gra\u0111ana izjasnilo kao Jugosloveni u Sloveniji.<\/p>\n<p><strong>S. Makedonija<\/strong><\/p>\n<p>U S. Makedoniji, prema podacima njihovog Zavoda za statistiku, 2021. godine su bila 344 izja\u0161njena Jugoslovena.<\/p>\n<p><strong>Bosna i Hercegovina<\/strong><\/p>\n<p>Prema podacima sa poslednja tri popisa, odr\u017eana 1981., 1991. i 2013. godine, i u Bosni i Hercegovini se vidi pad broja gra\u0111ana koji se izja\u0161njavaju kao Jugosloveni.<\/p>\n<p>Na popisu 1981. godine, od ukupno 4.193.369 stanovnika BiH, kao Jugosloveni se izjasnilo njih 333.468, odnosno 7,95 odsto. Deset godina kasnije, 1991. godine, taj broj je od ukupno 4.377.033 stanovnika iznosio 5,54 odsto, odnosno 242.682 gra\u0111anina.<\/p>\n<p>Na poslednjem odr\u017eanom popisu, 2013. godine, od ukupno 3.531.159 stanovnika BiH, izja\u0161njenih kao Jugosloveni bilo je 2.570 stanovnika, odnosno svega 0,07 odsto.<\/p>\n<p><strong>Hrvatska<\/strong><\/p>\n<p>Hrvatska je me\u0111u rijetkim zemljama u kojima se broj onih koji se izja\u0161njavaju kao Jugosloveni tokom godina \u2013 pove\u0107avao.<\/p>\n<p>Na popisu odr\u017eanom 2001. godine u Hrvatskoj, gra\u0111ana koji su se izjasnili kao Jugosloveni bilo je 176.<\/p>\n<p>Deceniju kasnije, odnosno 2011. godine, taj broj se pove\u0107ao na 331.<\/p>\n<p>Popis koji je odr\u017ean prije dvije godine pokazuje da su se 942 gra\u0111anina Hrvatske izjasnila kao Jugosloveni.<\/p>\n<p><strong>Srbija<\/strong><\/p>\n<p>Podaci popisa odr\u017eanog u Srbiji 2022. godine objavljeni su na sajtu Republi\u010dkog zavoda za statistiku Srbije, a prema tim podacima, gra\u0111ana Srbije koji se izja\u0161njavaju kao Jugosloveni bilo je 27.143.<\/p>\n<p>U odnosu na podatke sa prethodnog popisa, odr\u017eanog 2011. godine, broj Jugoslovena se uve\u0107ao \u2013 2011. godine je bilo 23.303.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SFRJ ne postoji ve\u0107 vi\u0161e od tri decenije, ali nisu nestali ljudi koji misle da je &#8220;nekad bilo ljep\u0161e&#8221; i izja\u0161njavaju se kao Jugosloveni. (Foto:n1)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368873,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-368872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368872"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368872\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368875,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368872\/revisions\/368875"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}