{"id":368845,"date":"2023-04-29T07:06:48","date_gmt":"2023-04-29T05:06:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368845"},"modified":"2023-04-29T07:06:48","modified_gmt":"2023-04-29T05:06:48","slug":"kome-su-se-klanjali-stari-sloveni-sta-je-krio-hrast-i-zasto-je-kum-bio-bog-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/29\/kome-su-se-klanjali-stari-sloveni-sta-je-krio-hrast-i-zasto-je-kum-bio-bog-na-zemlji\/","title":{"rendered":"Kome su se klanjali stari Sloveni, \u0161ta je krio hrast i za\u0161to je kum bio &#8220;bog&#8221; na zemlji"},"content":{"rendered":"<p>O vilama, patuljcima i zmajevima \u010ditamo u bajkama ali ne i o Perunu, Vidu, Vesni, bogovima kojima su se klanjali stari Sloveni.&#8221;U slovenskoj mitologiji dugo se verovalo da je nemogu\u0107e konstruisati slovenski panteon jer ima premnogo bogova, jer svako mesto ima svog boga. To je u neku ruku ta\u010dno, ali najbolje \u0107u objasniti ako budem poredio sa dana\u0161njom slavom. Svaka porodica ima svoju slavu iako to ne zna\u010di da ne po\u0161tuje ostale svece. Imamo 11 mu\u0161kih bogova, tri boginje i jedno vrhovno bo\u017eanstvo, koje oslovljavamo kao mu\u0161ko, ali to je zapravo bestelesni bog, to je bo\u017eanstvo koje spava i koje sanja ovaj svet i u njegovom snu svi \u017eivimo i u njegovom bu\u0111enju nasta\u0107e kraj sveta&#8221;, obja\u0161njava autor knjige Slovenska mitologija Nenad Gaji\u0107.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina hramova su zapravo bili hramovi u prirodi, zna\u010di to su bili u svetim gajevima, svetim \u0161umama obi\u010dno oko nekog velikog vekovnog hrasta.<\/p>\n<p>Hrast, prvi hram na\u0161ih predaka, sveto mesto oko kog su se odigravali rituali. Drvo posve\u0107eno slovenskom bogu Perunu gromovniku. Da se u \u0161upljini debelog hrasta skriva uvek ono \u0161to najvi\u0161e \u017eelimo poznata je legenda.<\/p>\n<p>Danas za jedan od najsvetijih hri\u0161\u0107anskih praznika \u2013 Badnje ve\u010de, lo\u017ei se mlada hrastova grana, svedo\u010danstvo da se po\u0161tovanje ovog drveta zadr\u017ealo do dana\u0161njih dana.<\/p>\n<p>&#8220;Svi ti obredi vezani za tri klju\u010dna datuma, ro\u0111enje, ven\u010danje i smrt, to su tri bitna u tim obi\u010dajima i obredima datuma svi su i ono \u0161to mi danas radimo sve ima korene, vekovima stare u slovenskoj mitologiji. Za\u0161to se mlada prenosi preko praga, zato \u0161to se smatralo da su se pod pragom nekada sahranjivali preci i generalno se smatralo da je to mesto u kojima njihove du\u0161e obitavaju da bi pomagale ku\u0107i&#8221;, isti\u010de Gaji\u0107.<\/p>\n<p>Kum je u vreme starih Slovena bio po\u0161tovan skoro pa kao bog na zemlji. Po ro\u0111enju bi kum novoro\u0111en\u010dadima dao ime, koje je \u010duvao kao tajnu. Crveni konac je \u010duvao vernike od uroka i magija, a i pri\u010da o sahrani, pored sofre, ima poreklo u slovenskoj mitologiji.<\/p>\n<p>Kada pogrebna povorka ispra\u0107a pokojnika ona staje na svakom raskr\u0161\u0107u. Jedna od nepisanih pravila je da se ne osvr\u0107u na raskr\u0161\u0107u. Zato \u0161to je raskr\u0161\u0107e mesto spajanja svetova. Za\u0161to se nosi crnina, za\u0161to neki mu\u0161karci pu\u0161taju bradu, za\u0161to se sa sahrane vra\u0107a drugim putem od onog gde je stigao, to je sve na\u010din da se zavara trag pokojniku, jer postoji opasnost vekovna u svesti na\u0161ih predaka, da se pokojnik povampiri&#8221;, navodi autor knjige Slovenska mitologija.<\/p>\n<p>Kao i svim narodima, vekovi su nam menjali na\u010din \u017eivota. Me\u0111utim, obi\u010daji su opstajali ili delimi\u010dno menjali nali\u010dje. Poput svete \u017eivotinje na\u0161ih predaka \u2013 vuka \u2013 koji dlaku menja, ali \u0107ud nikada. (Izvor:RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U tradiciji i navikama na\u0161eg naroda ostali su mnogi obi\u010daji na\u0161ih predaka. U \u0161ta su oni verovali i koje su bogove slavili?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335822,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-368845","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368845","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368845"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368845\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368846,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368845\/revisions\/368846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368845"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368845"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368845"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}