{"id":368841,"date":"2023-04-29T06:59:39","date_gmt":"2023-04-29T04:59:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368841"},"modified":"2023-04-29T06:59:39","modified_gmt":"2023-04-29T04:59:39","slug":"nase-mracne-tajne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/29\/nase-mracne-tajne\/","title":{"rendered":"Na\u0161e mra\u010dne tajne"},"content":{"rendered":"

Autorica: Emina \u017duna<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svako od nas ima neko sramno sje\u0107anje ili postupak koji mu izaziva stid. Bilo da smo rekli ne\u0161to nepromi\u0161ljeno i uvrijedili nekoga ili smo nekome uradili ne\u0161to lo\u0161e. U velikom broju slu\u010dajeva radilo se o ne\u010demu politi\u010dki nekorektnom, \u010demu bi se sada\u0161nja \u201dwoke\u201d kultura odmah usprotivila, ali je odgovaralo na\u0161em tada\u0161njem sistemu vrijednosti. Ja sam npr. kao mala koristila rije\u010d \u201dcigani\u201d i vjerovala da je rotvajler, koji mi je zbog ne\u010dega bio najdra\u017ei pas i kojeg sam \u017eeljela imati, \u201cbolji\u201d od mje\u0161anaca kakvi se mogu vidjeti na ulici. Dakle, vjerovala sam da je \u010disti rasni pas vrjedniji od ostalih. Neko drugi je vjerovao da je homoseksualnost bolest ili da je jedna skupina ljudi inherentno superiornija nekoj drugoj. Homofobni, transfobni, rasni ili mizogini komentari \u010dinili su stalni rje\u010dni\u010dki inventar.<\/p>\n

Ali onda su mnogi od nas odrasli i nau\u010dili vi\u0161e pa su korigovali mi\u0161ljenje i pona\u0161anje. Mo\u017eda su ovakva sje\u0107anja, zbog osje\u0107aja srama, pohranili u najudaljenije pretince pam\u0107enja ili odlu\u010dili da se nekako iskupe. Sje\u0107am se dok sam i\u0161la u srednju \u0161kolu kako je jedna prijateljica, na moju izjavu da mi je najdra\u017ea grupa Queen, prezrivo i s nekim ga\u0111enjem prokomentarisala da je Freddy bio gay. Nisam znala \u0161ta da joj odgovorim jer mi nije bilo jasno kakve to veze ima i sa \u010dim, a pogotovo s muzikom koju sam fanati\u010dno preslu\u0161avala, onako kako je mogu\u0107e samo u toj \u017eivotnoj dobi. I vjerovatno bih ovaj doga\u0111aj potpuno zaboravila, da nakon dvije-tri godine nisam vidjela istu prijateljicu kako se na nekom protestu gorljivo zala\u017ee za LGBTIQ prava. Pomislila sam za trenutak da je \u201dprozovem\u201d ali sam brzo odustala. Da je to bilo sada\u0161nje \u201dwoke\u201d vrijeme a ne po\u010detak dvijehiljaditih i da smo bili npr. u Americi, mo\u017eda bi joj njena pro\u0161lost do\u0161la glave, dok je ovako pro\u0161la ispod radara.<\/p>\n

\n

U ozra\u010dju cancel<\/em> kulture\u2026<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Cancel kultura ne pra\u0161ta ovakve transgresije, niti dopu\u0161ta promjenu mi\u0161ljenja, a otkako postoji internet ni\u0161ta ne nestaje. Pojava nije od ju\u010der, samo je termin koji se za nju globalno koristi novi \u2013 u zna\u010denju brisanja, ka\u017enjavanja, poni\u0161tavanja\u2026 Jo\u0161 su u anti\u010dko doba ljudi bili izop\u0107avani iz zajednice zbog razli\u010ditih transgresija. Na njima se onda puk, gonjen pravedni\u010dkim bijesom, i\u017eivljavao na razli\u010dite na\u010dine, tukao ih ili ga\u0111ao kamenicama, kasnije se osje\u0107aju\u0107i bolje jer je to imalo funkciju svojevrsnog rituala pro\u010di\u0161\u0107enja. U velikom broju slu\u010dajeva radilo se o ubicama, silovateljima, ljudima koji su takvu sudbinu \u201dzaslu\u017eili\u201d, ali \u010desto se radilo i o \u017eenama koje su optu\u017eene kao vje\u0161tice i nevinim ljudima koje je zapala uloga \u017ertvenog jarca.<\/p>\n

Na dru\u0161tvenim mre\u017eama su od po\u010detaka prisutni javni lin\u010devi, iako nisu uvijek izjedna\u010deni s pojmom kenslovanja i mo\u017eemo re\u0107i da je ono pravi zamah zadobilo pojavom \u201dwoke\u201d pokreta. Sjajno je bilo na po\u010decima #MeToo pokreta gledati kako mo\u0107ni bijeli mu\u0161karci poput Harweyja Weinsteina ili Kevina Spaceyja kona\u010dno bivaju ka\u017enjeni zbog dugogodi\u0161njih zlostavljanja, ali se ve\u0107 i tada moglo pretpostaviti da \u0107e biti veoma te\u0161ko odr\u017eati stvari pod kontrolom.<\/p>\n

Danas postoji ogroman broj tema zbog kojih neko mo\u017ee biti kenslovan: rasizam, ejd\u017eizam, mizoginija, seksizam, nacionalizam, homofobija, transfobija, (anti)vakserstvo, (non)veganstvo, (non)ekologija\u2026, gdje se uspostavlja jasna moralna podjela izme\u0111u onih koji osu\u0111uju i kensluju te osobe koja je po\u010dinila grijeh \u2013 izrekla neku uvredljivu izjavu ili ne\u0161to uradila. Pritom cancel kultura ne dopu\u0161ta drugu \u0161ansu niti poznaje pojam \u201dpomilovanja\u201d, i u kona\u010dnom kenslovanju se gubi razlika izme\u0111u ljudi koji su stvarno po\u010dinili neki zlo\u010din i onih koji su izrekli nespretnu izjavu u pro\u0161losti. Ni\u0161ta ne zna\u010di ni promjena mi\u0161ljenja i uvi\u0111anje pogre\u0161ke, jednom po\u010dinjena transgresija ostaje vje\u010dno zabilje\u017eena na internetu jer internet sve pamti, a sud \u201dmoralne ostra\u0161\u0107ene javnosti\u201d je neumoljiv.<\/p>\n

Me\u0111utim, sve bi ovo bilo donekle i opravdano da ima vi\u0161eg smisla, tj. da dovodi do stvarne dru\u0161tvene promjene i utje\u010de na svijest ljudi, ali ve\u0107inom se to ne de\u0161ava, samo se vi\u0161e razvija strah od kenslovanja. Pogotovo me\u0111u mladima, jer pripadnici \u201dwoke\u201d kulture su najve\u0107im dijelom mladi, gdje kenslovanje uzima sve ve\u0107eg zamaha i mo\u017ee se primijeniti na nekoga samo zato \u0161to nam se ne dopada.<\/p>\n

Vrati\u0107u se opet na sopstveni primjer. Da sam ja svoju prijateljicu kad je spomenula Freddyja optu\u017eila za homofobiju ona bi se vjerovatno stala braniti i dodatno napadati, utvr\u0111uju\u0107i se u sopstvenom \u201dpravu na mi\u0161ljenje\u201d. Ovako je imala pravo da shvati da je pogrije\u0161ila i mo\u017eda ju je upravo sram zbog prija\u0161njeg stava i natjerao na aktivizam. Napad i osuda nikad ne dovode do istinskog razumijevanja i promjene.<\/p>\n

U Americi je kenslovanje toliko prisutno da je i sam Barack Obama jednom prilikom, nakon svog predsjedni\u010dkog mandata, odlu\u010dio da se njime pozabavi i u svom govoru je uspio da sa\u017eme psiholo\u0161ku su\u0161tinu. Rekao je, parafraziram, da kenslovanje pojednostavljuje ljudsku psihologiju i svodi kenslovane samo na njihove \u201dpogre\u0161ke\u201d, ne dopu\u0161taju\u0107i im da se poprave. To je u biti puritanski zahtjev za moralnom \u010disto\u0107om uz minimum tolerancije na ljudsku nesavr\u0161enost. \u017divot je pritom mnogo kompleksniji i nema osobe koja nekada u \u017eivotu nije izrekla neku \u201dnekorektnu izjavu\u201d, a prihvatanje prave odgovornosti za vlastito pona\u0161anje ne posti\u017ee se javnim sramo\u0107enjem.<\/p>\n

Ljudi koji kensluju utvr\u0111uju se po principu tzv. toksi\u010dnog tribalizma koji je formalno isti bez obzira pod kojom temom se fomira, pozitivnom (poput feminizma) ili negativnom (poput nacionalizma). O \u010demu god da se radi, podrazumijeva se da je potpuno prihvatljivo osje\u0107ati mr\u017enju, bijes, strah i ga\u0111enje prema drugoj osobi, \u017eelju da je se kazni ili potpuno poni\u0161ti. Bez obzira \u0161to takav sentiment ima moralno \u201dopravdanje\u201d kada se radi o ubistvu ili femicidu, te ima kratkoro\u010dnu korist \u2013 nasilnik se javno proka\u017ee i kazni, ostaje pitanje dugoro\u010dnog smisla, tj. da li dolazi do promjene svijesti ili se samo razvija strah od kazne.<\/p>\n

\n

Ako ne\u0161to ne vidimo, ne zna\u010di da ono vi\u0161e ne postoji<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ono \u0161to me zapravo ponukalo da ovaj mjesec pi\u0161em o ovoj temi nije ni\u0161ta od gore spomenutog, iako godinama to posmatram i o tome razmi\u0161ljam, nego proizvod cancel kulture primijenjen na djela Agathe Christie i Iana Fleminga, koji se desio nedavno. Najsli\u010dnije onome \u0161to se prije zvalo cenzura, radi se o svjesnoj izmjeni spornih rije\u010di na koje se odlu\u010dio britanski izdava\u010d, sve da bi ova djela bila prihvatljiva mla\u0111im generacijama. Znamo da su i Christie i Fleming svoja djela pisali u \u201dpoliti\u010dki nekorektna vremena\u201d, od dvadesetih do sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, pa je Christie u njima koristila razne neprihvatljive fraze za rasu i rod, opisuju\u0107i ljude kao \u201dcrnce\u201d, \u201d\u017eidove\u201d ili \u201dcigane\u201d, koriste\u0107i termin poput \u201dorijentalnog\u201d i \u201degzoti\u010dnog\u201d, \u010dak i \u201dN rije\u010d\u201d za \u201dcrnce\u201d.<\/p>\n

Ono \u0161to je meni ovdje sporno nije toliko samo uklanjanje ovih rije\u010di jer ne mislim da \u0107e imati ikakvog utjecaja na sam tok \u017eanrovskog krimi\u0107a ili \u0161pijunskog trilera, tj. da \u0107e ikako utjecati na pri\u010du, nego \u0161ire implikacije koje ima. Da bi se na pravi na\u010din shvatili pora\u017eavaju\u0107i rezultati rasizma te svih drugih vrsta diskriminacije, \u010ditatelji moraju znati da su oni postajali i na kakve na\u010dine su se manifestovali. Moraju nau\u010diti zbog \u010dega su sve bili pogre\u0161ni jer tek taj uvid nudi pravo razumijevanje, procesuiranje i nadvladavanje. Ne\u0107e djeca postati rasisti ako \u010ditaju knjige Agathe Christie u kojima ona koristi ove rije\u010di, ali mogu veoma lako ostati ignoranti iz historije i organizacije dru\u0161tvenih odnosa iz pro\u0161losti, \u0161to \u0107e im ote\u017eati razumijevanje savremene stvarnosti.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima: Ako \u0107emo se praviti da nije bilo rasizma, da li \u0107e to biti kao da ga stvarno nije bilo? Ako odlu\u010dimo da zaboravimo sramne stvari koje smo uradili, da li \u0107e to biti kao da ih stvarno nismo uradili?<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Napad i osuda nikad ne dovode do istinskog razumijevanja i promjene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272946,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-368841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368841"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368842,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368841\/revisions\/368842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}