{"id":368530,"date":"2023-04-23T07:32:53","date_gmt":"2023-04-23T05:32:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368530"},"modified":"2023-04-23T07:33:53","modified_gmt":"2023-04-23T05:33:53","slug":"bbb-novi-populisticki-model","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/23\/bbb-novi-populisticki-model\/","title":{"rendered":"BBB: Novi populisti\u010dki model?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Faber<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sna\u017ean nedavni izborni uspjeh nizozemskog Farmersko-gra\u0111anskog pokreta (BBB) mogao bi predstavljati novu ina\u010dicu populisti\u010dke desnice s potencijalom da se ra\u0161iri diljem Europe, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161e krajeve. BBB je uspio privu\u0107i nizozemske glasa\u010de koje mu\u010de raznoliki problemi, ali osnovno polazi\u0161te im je protivljenje idejama zelene tehnokracije i elitama koji provode ekolo\u0161ke reforme bez sluha za neposredne posljedice po \u017eivotni standard.<\/p>\n

Pro\u0161lomjese\u010dni izbori za provincijske skup\u0161tine u Nizozemskoj pro\u0161li su ispod radara ve\u0107em dijelu europske i hrvatske javnosti, iako predstavljaju jedno od najve\u0107ih izbornih iznena\u0111enja u skorijoj povijesti te utjecajne zemlje europske jezgre. Naime, na izborima odr\u017eanima 15. o\u017eujka u svima je nizozemskim provincijama uvjerljivo pobijedila nova politi\u010dka opcija \u2013 Farmersko-gra\u0111anski pokret (BoerBurgerBeweging, BBB) \u2013 koju se u europskim medijima \u010desto naziva prosvjednom, populisti\u010dkom ili anti-establi\u0161mentskom strankom. Osvajanjem relativnih ve\u0107ina u skup\u0161tinama sviju 12 europskih provincija Nizozemske, BBB si je osigurao i najve\u0107i broj zastupni\u010dkih mjesta u Senatu, gornjem domu nizozemskog parlamenta, za kojega \u0107e se krajem svibnja odr\u017eati indirektni izbori.1 Samim time u pitanje je do\u0161ao i opstanak vlade Marka Ruttea, dugogodi\u0161njeg konzervativnog premijera Nizozemske, s potencijalno zna\u010dajnim posljedicama po politi\u010dku scenu zapadne Europe, a time i \u010ditave Europske unije. No, kako je do toga do\u0161lo, i tko su to\u010dno novi lu\u010dono\u0161e europskog desnog populizma?<\/p>\n

Politi\u010dki diskurs u Nizozemskoj ve\u0107 je nekoliko godina pod sna\u017enim utjecajem masovnih farmerskih prosvjeda, za \u010diji se po\u010detak uobi\u010dajeno uzima listopad 2019. Ovi su prosvjedi \u2013 koji su s vremenom rezultirali blokadama prometnica, nasilnim sukobima s policijom, pa \u010dak i anga\u017eiranjem nizozemske vojske \u2013 zapo\u010deli kao odgovor na prijedlog Rutteove vlade o smanjenju emisija du\u0161ikovih oksida (NOx), za koje je utvr\u0111eno da po\u010dinju predstavljati kriti\u010dan ekolo\u0161ki i zdravstveni problem. Sredinom 2019. nizozemski je Kraljevski institut za javno zdravstvo i okoli\u0161 objavio istra\u017eivanje prema kojemu su emisije NOx dosegle razinu koja mo\u017ee dugoro\u010dno ugroziti kvalitetu obradivog tla. U istome je istra\u017eivanju otkriveno kako su upravo farmeri (konkretno, sto\u010dari) odgovorni za gotovo polovicu ukupnih emisija du\u0161ikovih oksida u Nizozemskoj. Vlada je stoga odlu\u010dila uvesti drasti\u010dne mjere, uklju\u010duju\u0107i plan smanjenja sto\u010dnog fonda za 50%.<\/p>\n

\n

Pretpovijest BBB-a<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Farmeri, posebno sa sjevera zemlje, odmah su se mobilizirali i pokrenuli prosvjede, pritom koriste\u0107i poprili\u010dno radikalnu retoriku, uklju\u010duju\u0107i usporedbe vladinih planova s nacisti\u010dkim Holokaustom. S po\u010detkom pandemije koronavirusa i zavjera\u0161kih \u201canti-lockdown\u201d prosvjeda, neumjesne paralele s Holokaustom postajale su sve \u010de\u0161\u0107e, i dva su se \u201canti-establi\u0161mentska\u201d pokreta u Nizozemskoj ubrzo spojila. Masovni i \u010desto nasilni prosvjedi nastavljeni su ve\u0107im ili manjim intenzitetom i narednih godina, pri \u010demu je 2022. predstavljala godinu eskalacije. Unutar takvoga je dru\u0161tvenog konteksta svoju ni\u0161u prona\u0161ao Farmersko-gra\u0111anski pokret: formiran odmah po izbijanju farmerskih prosvjeda, BBB se kroz nekoliko godina nametnuo kao njihovo politi\u010dko lice. No, do tog je statusa nekako trebalo do\u0107i.<\/p>\n

Na parlamentarnim izborima 2021. BBB je osvojio tek 1% glasova i jedno mjesto u Zastupni\u010dkom domu. Dvije godine kasnije postao je najsna\u017enijom pojedina\u010dnom strankom u svim nizozemskim provincijama. Ovaj bi se nagli uspjeh mogao objasniti \u010dinjenicom da (prema brojnim anketama) relativna ve\u0107ina Nizozemaca podr\u017eava farmerske prosvjede, no i tu je podr\u0161ku potrebno detaljnije ra\u0161\u010dlaniti. Naime, nizozemsko dru\u0161tvo posljednjih godina poga\u0111aju veliki problemi: od generalnog porasta tro\u0161kova \u017eivota do sve te\u017ee stambene krize. Upravo stambeno pitanje pritom predstavlja jednu od ja\u010dih poveznica farmerskog pokreta sa \u0161irom javno\u0161\u0107u: zbog novouvedene i vrlo stroge gra\u0111evinske regulative izgradnja novih stambenih objekata gotovo je obustavljena u zemlji u kojoj \u0107e, prema nekim procjenama, do 2030. godine nedostajati nekoliko stotina tisu\u0107a stanova. Nova je regulativa uvedena iz ekolo\u0161kih razloga, odnosno s namjerom da se smanje emisije \u2013 du\u0161ikovih oksida. Stoga ne treba \u010duditi \u0161to je nizozemska javnost po\u010dela podr\u017eavati farmerske prosvjede i, posljedi\u010dno, BBB: u njih se naprosto moglo u\u010ditati bilo kakvo protivljenje Rutteovoj vladi, od njenih mjera protiv COVID-a pa sve do njene poljoprivredne politike i lo\u0161eg rje\u0161avanja stambene krize.<\/p>\n

Ostaje nam vidjeti kako \u0107e se BBB sna\u0107i na provincijskoj razini. Pritom \u0107e im kadrovsko pitanje svakako predstavljati veliki problem, s obzirom na to da po svemu sude\u0107i ni oni sami nisu o\u010dekivali ovakav uspjeh, a izborne su liste \u010desto popunjavali navrat-nanos. Upitno je i ho\u0107e li uop\u0107e uspjeti formirati vlast u ve\u0107ini provincija, ili \u0107e ih \u201cstare\u201d stranke odr\u017eati na distanci putem kompliciranih koalicija. \u0160to se mainstream stranaka ti\u010de, nekoliko je stvari jasno. Najve\u0107i su izborni gubitnici stranke Rutteove koalicije \u2013 VVD (stranka Marka Ruttea), D66, CDU i CU \u2013 sve od reda stranke desnog centra. Osim njih, ozbiljan je poraz do\u017eivjela i donedavna uzdanica nizozemske ekstremne populisti\u010dke desnice, Forum za demokraciju (FvD) Thierryja Baudeta. FvD je posljednjih godina do\u017eivio nekoliko unutarnjih raskola i \u010dini se da je upravo njegovu bira\u010dku bazu listom preuzeo BBB: u odnosu na prethodne izbore FvD je izgubio \u010dak 71 zastupni\u010dko mjesto u provincijskim parlamentima. No, ni stranke ljevice nisu do\u017eivjele uspjeh. Stara socijaldemokratska Partija rada (PvdA) nije pobolj\u0161ala svoje ranije rezultate, a njen koalicijski partner, Zelena ljevica (GroenLinks), izgubila je nekoliko mandata.2 Na daljoj ljevici, post-maoisti\u010dka Socijalisti\u010dka partija (SP) nastavila je svoj gubitni\u010dki niz na izborima, \u010demu definitivno nije pomogla ni nedavna \u010distka njihovog vrlo aktivnog omladinskog krila, koje je gotovo kolektivno izba\u010deno zbog \u201ekomunisti\u010dkog radikalizma.\u201d Ljevica je o farmerskim prosvjedima uglavnom imala negativan stav, pri \u010demu je podr\u017eavala uvo\u0111enje ekolo\u0161kih mjera i tra\u017eila druga\u010dije na\u010dine rje\u0161avanja stambenog pitanja.<\/p>\n

\n

Potencijal inspiracije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U kona\u010dnici, kakav \u0107e utjecaj nizozemsko izborno iznena\u0111enje imati na \u0161iru europsku scenu pa i politiku dr\u017eava zapadnog Balkana, i kakve zaklju\u010dke iz svega ovoga mo\u017ee izvu\u0107i ljevica? Odgovor na prvo pitanje jo\u0161 uvijek visi u zraku \u2013 upitno je kako \u0107e se BBB sna\u0107i u mainstream politici, te ho\u0107e li na valu populizma uspjeti jahati do idu\u0107ih parlamentarnih izbora. Nejasno je i kako \u0107e se postaviti po pitanju europske politike, o kojoj, na kraju krajeva, uglavnom ovisi i politika Republike Hrvatske. \u0160to se hrvatske desnice ti\u010de, ona je (do sad) tek tu i tamo retori\u010dki iskori\u0161tavala situaciju u Nizozemskoj, a samo \u0107e vrijeme pokazati ho\u0107e li u dogledno vrijeme u njoj na\u0107i inspiraciju. U hrvatskoj se politici u svakom izbornom ciklusu pojavi barem jedna prosvjedna stranka \u2013 ili centristi\u010dka ili zavjera\u0161ko-desni\u010darska \u2013 koja ponekad uspije pogoditi dobar trenutak za nastup i osvojiti nekoliko saborskih ili drugih mandata: sjetimo se \u017divog zida, Pernara, Kolaku\u0161i\u0107a, ili pak Dalije Ore\u0161kovi\u0107, Pametno, itd. Sasvim je mogu\u0107e da \u0107e neka postoje\u0107a ili tek nastaju\u0107a stran\u010dica poku\u0161ati iskoristiti nizozemski priru\u010dnik.<\/p>\n

No prava je opasnost zapravo drugdje: u vrijeme ekonomske krize koja se \u010dini sve izglednijom i krize \u017eivotnog standarda koja nas ve\u0107 poga\u0111a, sasvim je mogu\u0107e da \u0107e mainstream stranke krupnog i sitnog kapitala podijeliti na zelenu tehnokraciju koja zanemaruje \u017eivotne standarde ve\u0107ine i populisti\u010dke snage koje sabotiraju bilo kakva nu\u017ena ekolo\u0161ka rje\u0161enja. To je problem s kojim se (socijalisti\u010dka) ljevica mora suo\u010diti \u2013 ekolo\u0161ki problemi naprosto su nerje\u0161ivi unutar okvira kapitalizma. Kada se ljudima postavi izbor izme\u0111u posla ili potencijalno priu\u0161tivog stanovanja s jedne, i ekolo\u0161kih mjera koje im mogu kratkoro\u010dno financijski \u0161tetiti s druge strane, te\u0161ko je o\u010dekivati \u017ertvovanje u korist dugoro\u010dne odr\u017eivosti. U Hrvatskoj to pitanje vjerojatno ne\u0107e do\u0107i u obliku du\u0161ikovih oksida, ali moglo bi se pojaviti, primjerice, u kontekstu masovnog turizma. Ovaj je politi\u010dki Gordijski \u010dvor mo\u017eda nemogu\u0107e raspetljati, ali ga je mogu\u0107e presje\u0107i \u2013 tranzicijom iz kapitalisti\u010dke ekonomije temeljene na stvaranju profita u plansku ekonomiju kojoj bi u interesu bile potrebe pojedinaca i \u010dovje\u010danstva. No ovaj problem prerasta okvire Hrvatske i Balkana, te ga je mogu\u0107e sagledati isklju\u010divo iz globalne perspektive.<\/p>\n

(1)Zastupnike u nizozemskom Senatu biraju provincijske skup\u0161tine, pri \u010demu broj stanovnika odre\u0111uje proporcionalni utjecaj svake provincije na ishod izbora.
\n(2)U posljednjih su nekoliko izbornih ciklusa PvdA i GroenLinks bili nerazdvojni koalicijski partneri te se \u010dak pri\u010da i o njihovom formalnom ujedinjenju. PvdA si time svakako poku\u0161ava \u201cosvje\u017eiti\u201d izgled, dok se Zelena ljevica vjerojatno \u017eeli okoristiti strukturama starih socijaldemokrata. Ostaje nam vidjeti ho\u0107e li se takva politika stapanja pro\u0161iriti i na druge dijelove Europe \u2013 primjerice u Hrvatsku, u kojoj SDP i Mo\u017eemo razvijaju politi\u010dku suradnju.<\/p><\/blockquote>\n

Bilten.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U kona\u010dnici, kakav \u0107e utjecaj nizozemsko izborno iznena\u0111enje imati na \u0161iru europsku scenu pa i politiku dr\u017eava zapadnog Balkana, i kakve zaklju\u010dke iz svega ovoga mo\u017ee izvu\u0107i ljevica?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":353993,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-368530","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368530"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368532,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368530\/revisions\/368532"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/353993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}