Metan, sna\u017ean gas apsorbuje dugotalasno i kratkotalasno zra\u010denje, sa konkurentnim efektima na klimu, a emituje se kroz brojne ljudske aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i uzgoj stoke, prenosi Sajens njuz.<\/p>\n
Do sada se smatralo da on zagrijava Zemljinu atmosferu 28 puta sna\u017enije od ugljen dioksida, ali da njegova apsorpcija sun\u010devog zra\u010denja visoko u atmosferi mijenja obrasce oblaka.<\/p>\n
Posljednje istra\u017eivanje nau\u010dnika, objavljeno u nau\u010dnom \u010dasopisu Nej\u010dr geosajens (Nature Geoscience) pokazalo je da solarna apsorpcija metana, umjesto da dodaje jo\u0161 vi\u0161e toplotne energije u atmosferu, kao \u0161to se ranije mislilo, pokre\u0107e kaskadu doga\u0111aja koji smanjuju njegov ukupni u\u010dinak zagrijavanja za oko 30 odsto.<\/p>\n
“Ovo su zaista zanimljivi i va\u017eni rezultati”, rekla je klimaktolog Centra za me\u0111unarodno istra\u017eivanje klime u Oslu Raj\u010del Bajrom.<\/p>\n
Ona nije u\u010destvovala u istra\u017eivanju, ali ka\u017ee da metan i dalje ostaje klju\u010dni gas na koji nauka mora da se usmjeri u smanjenju emisija.<\/p>\n
Najve\u0107i izvori antropogenog metana su kori\u0161\u0107enje fosilnih goriva, sto\u010darstvo, uzgoj pirin\u010da, deponije i sagorijevanje biomase, a nau\u010dnici strahuju da bi zagrijavanje moglo da izazove otapanje permafrosta u arkti\u010dkim regionima, \u0161to bi tako\u0111e moglo da dovede do pove\u0107ane emisije metana, budu\u0107i da mikrobi u zemlji konzumiraju mrtvi biljni materijal i osloba\u0111aju gas.<\/p>\n
Gasovi staklene ba\u0161te poput metana ispoljavaju svoje najja\u010de efekte apsorbuju\u0107i infracrveno “dugotalasno” zra\u010denje koje se emituje sa povr\u0161ine planete.<\/p>\n
Nau\u010dnici u\u010de da gasovi staklene ba\u0161te, uklju\u010duju\u0107i metan, tako\u0111e apsorbuju dio sun\u010devog kratkotalasnog zra\u010denja, prenose nezavisne.com.<\/p>\n
Me\u0111utim, nova studija otkriva da kratkotalasna apsorpcija metana ima suprotan u\u010dinak, a ovaj nalaz zasniva se na detaljnoj analizi apsorpcije gasa na razli\u010ditim talasnim du\u017einama.<\/p>\n
Rezultat je “kontraintuitivan”, ka\u017ee klimatski nau\u010dnik Robert Alen sa Univerziteta Riversajd u Kaliforniji i dodaje da se to doga\u0111a zbog na\u010dina na koji apsorpcija kratkih talasa metana uti\u010de na oblake u razli\u010ditim slojevima atmosfere.<\/p>\n
Kada metan apsorbuje kratkotalasno zra\u010denje u srednjoj i gornjoj troposferi, iznad oko tri kilometra, on dodatno zagreva vazduh – \u0161to dovodi do manjeg broja oblaka u tom gornjem sloju.<\/p>\n
A po\u0161to metan apsorbuje kratkotalasnu radijaciju visoko gore, manje tog zra\u010denja prodire dole u donju troposferu, \u0161to zapravo hladi donju troposferu i dovodi do vi\u0161e oblaka u tom sloju.<\/p>\n
Ovi deblji oblaci niskog nivoa reflektuju vi\u0161e sun\u010devog kratkotalasnog zra\u010denja nazad u svemir – \u0161to zna\u010di da manje ovog sun\u010devog zra\u010denja dospijeva do povr\u0161ine Zemlje gdje se pretvara u dugotalasno zra\u010denje.<\/p>\n
Sa kratkotalasnom apsorpcijom metana, “o\u010dekujete zagrijavanje klimatskog sistema. Ali ova prilago\u0111avanja oblaka zapravo preplavljuju zagrijavanje zbog apsorpcije, \u0161to dovodi do efekta hla\u0111enja”, rekao je Alen.<\/p>\n
Alen i njegove kolege izradili su studiju koriste\u0107i kompjuterski model Zemljine klime, a kada su zauzeli tradicionalni pristup uzimaju\u0107i u obzir samo dugotalasnu apsorpciju metana procijenili su da je gas izazvao zagrijavanje od 0,2 stepena Celzijusa od predindustrijskih vremena, od ukupnog zagrijavanja od 1,06 stepeni.<\/p>\n
Ali, kada su uklju\u010dili i kratkotalasnu apsorpciju, doprinos metana zagrijavanju pao je na oko 0,16 stepeni C.<\/p>\n
Osim \u0161to zagreva planetu, smatra se da metan pove\u0107ava i globalne padavine, zbog ve\u0107eg isparavanja vode s vi\u0161im temperaturama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najnovija otkri\u0107a nau\u010dnika pokazala su da gas metan mo\u017eda ne zagrijava Zemlju onoliko koliko se do sada smatralo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-368337","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368338,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368337\/revisions\/368338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}