U anti\u010dko doba na hiljade ljudi je bilo osu\u0111eno na sramotnu i te\u0161ku smrt raspe\u0107em. \u010citav proces raspe\u0107a u Rimu je trajao dugo, podrazumijevao je bi\u010devanje i mu\u010denje prije nego \u0161to bi osobu prikovali za krst da na njemu u bolovima do\u010deka smrt.<\/p>\n
Smatra se da su Asirci i Vavilonci zapo\u010deli ka\u017enjavanje vezivanjem za drvo ili stub. Praksu raspe\u0107a su preuzeli i Persijanci u VI vijeku p.n.e., prema istra\u017eivanjima koje je objavio South Africa Media Journal 2003. godine.<\/p>\n
Smrt raspe\u0107em na krst po\u010deli su da upotrebljavaju Rimljani koji su ovu praksu uveli u sistem ka\u017enjavanja tokom rata protiv Kartagine, tokom Punskih ratova u III vijeku p. n. e.<\/p>\n
Aleksandar Veliki je osvajanjem Persije, nakon izgradnje svoje imperije, uveo praksu raspe\u0107a u zemljama isto\u010dnog Mediterana, u 4. vijeku p.n.e.<\/p>\n
U narednih 500 godina Rimljani su “usavr\u0161ili” raspe\u0107e, sve dok ga Konstantin I nije ukinuo u 4. vijeku nove ere, navode u svom izvje\u0161taju profesori na Odsjeku za engleski jezik i klasi\u010dnu kulturu na Univerzitetu Slobodne dr\u017eave u Ju\u017enoj Africi, Fransoa Retif i Luis Silirs.<\/p>\n
Kako se raspe\u0107e smatralo izuzetno sramotnim na\u010dinom umiranja, Rimljani nisu ubijali svoje gra\u0111ane na ovaj na\u010din, ve\u0107 samo strance, robove, protjerane vojnike, hri\u0161\u0107ane i ponekad politi\u010dare.<\/p>\n
Kada su Rimljani okupirali Svetu Zemlju u IV vijeku p.n.e. rimski general Varus je osudio na smrt raspe\u0107em 2000 Jevreja, a masovno raspe\u0107e desilo se i u prvom vijeku nove ere tokom rimsko-jevrejskih ratova. I Hrist je osu\u0111en na raspe\u0107e pod optu\u017ebom da je podstakao pobunu protiv Rima.<\/p>\n
\n\u0160ta je sve podrazumevalo raspe\u0107e?<\/h2>\n<\/blockquote>\n
U Rimu su ljudi osu\u0111eni na smrt raspe\u0107em prethodno bi\u010devani. Od bi\u010devanja su izuzimane \u017eene, rimski senatori i vojnici (osim ako nisu napustili slu\u017ebu). Osu\u0111enika bi bi\u010devali po golim le\u0111ima, nogama i zadnjici. To bi uzrokovalo te\u0161ke rane, bolove i krvarenje. \u010cesto se de\u0161avalo da se osu\u0111enik, iscrpljen od mu\u010denja, onesvijesti ili umre i prije samog \u010dina raspe\u0107a.<\/p>\n
Ako pre\u017eivi bi\u010devanje, osu\u0111enik bi bio poni\u017eavan i ismijavan, a svoj krst, na koji \u0107e biti razapet – nosio bi na le\u0111ima kroz ulice.<\/p>\n
Okrutnost je ponekad i\u0161la i dalje – de\u0161avalo se da vojnici osu\u0111enicima odsijeku neki dio tijela, poput jezika; nije bila retkost ni da osu\u0111enike oslijepe.<\/p>\n
Pojedini izvori navode jo\u0161 jedan zastra\u0161uju\u0107i \u010din, koji je uveo gr\u010dki kralj Antikus IV. Taj \u010din je podrazumijevao da osu\u0111enom zadave dijete i oka\u010de mu ga oko vrata prilikom raspe\u0107a.<\/p>\n
U Jerusalimu, na primjer, \u017ertve su dobijale opijat – vino i tamjan, kako bi im se ubla\u017eila bol.<\/p>\n
Smrt bi kod razapete osobe nastupala sporo. Osu\u0111enici su umirali izme\u0111u 3 sata i 4 dana. Nekada bi proces umiranja ubrzavali vojnici, tako \u0161to bi dodatno fizi\u010dki zlostavljali \u017ertvu.<\/p>\n
\u010clanovi porodice osu\u0111enog su nakon raspe\u0107a, uz dozvolu rimskog sudije, be\u017eivotno tijelo mogli da skinu sa krsta kako bi ga sahranili. U suprotnom, le\u0161 bi bio ostavljen na milost i nemilost pticama grabljivicama.<\/p>\n
\nEksperiment<\/h2>\n<\/blockquote>\n
Njema\u010dki istra\u017eiva\u010di su tokom \u0161ezdesetih godina dvadesetog vijeka probali da naprave eksperiment, kako bi prou\u010dili kakve efekte na organizam ima sam postupak raspe\u0107a.<\/p>\n
Oni su dobrovoljcima privezali zglobove za krst i potom pratili aktivnosti respiratornog i kardiovaskularnog sistema. Nakon samo 6 minuta, volonteri su imali problema sa disanjem, puls im se udvostru\u010dio, a krvni pritisak pao. Eksperiment je obustavljen nakon 30 minuta zbog bolova u zglobovima. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Berlin Medicine 1963. godine.<\/p>\n
Ovim istra\u017eivanjem pokazano je da su uzroci smrti usled raspe\u0107a mogli biti razli\u010diti – vi\u0161estruko otkazivanje organa, respiratorna insuficijencija i sli\u010dno.\u00a0 (Izvor: Nacionalna geografija)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najpoznatiji slu\u010daj raspe\u0107a na svijetu, prema Novom zavjetu, desio se kada jeIsus Hrist osu\u0111en na ovaj vid smrtne kazne od strane Rimljana. Me\u0111utim, daleko od toga da je ovo jedini poznati slu\u010daj raspe\u0107a u istoriji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368218,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3258,3257],"class_list":["post-368217","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-krst","tag-raspece"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368217","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368217"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368217\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368219,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368217\/revisions\/368219"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}