{"id":368211,"date":"2023-04-17T07:18:17","date_gmt":"2023-04-17T05:18:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=368211"},"modified":"2023-04-17T07:18:17","modified_gmt":"2023-04-17T05:18:17","slug":"alternativne-buducnosti-koncept-buen-vivir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/17\/alternativne-buducnosti-koncept-buen-vivir\/","title":{"rendered":"Alternativne budu\u0107nosti – Koncept Buen Vivir"},"content":{"rendered":"

Autor: Julian Scott<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Ju\u017enoj Americi pojavio se novi pokret koji budi nadu onima koji vole prirodu, stalo im je do pravednosti i ponekad zdvajaju zbog stanja u svijetu te \u017eele ne\u0161to napraviti da bi se stvari promije\u00adnile na bolje. Zove se Buen Vivir, \u0161to doslovno zna\u010di \u201cdobro \u017eivjeti\u201d. Proizi\u0161ao je iz izraza Sumak Kawsay, \u0161to na domoroda\u010dkim jezicima ke\u010dua i ki\u010dva Perua i Ekvadora zna\u010di \u201cpun \u017eivot\u201d. Jedna od definicija ovog koncepta je \u201cna\u010din \u017eivota u harmoniji sa zajednicom, s nama samima i, najva\u017enije, s prirodom\u201d (www.pachamama.org). Domoroda\u010dki narodi tisu\u0107ama godina \u017eive u skladu s tim principima.<\/p>\n

Suo\u010deni s kolapsom utopije komunizma i nesigurnim polo\u017eajem njegovog dugogodi\u0161njeg protivnika \u2013 liberalnog kapitalizma \u2013 Buen Vivir predla\u017ee alternativnu budu\u0107nost za \u010dovje\u010danstvo. Dok je u kapitalisti\u010dkom sustavu fokus na blagostanju pojedinca, Buen Vivir tvrdi da se prava pojedinca trebaju podrediti narodu, zajednici i prirodi. Karakteristika pokreta Buen Vivir koja ga definira jest harmonija \u2013 me\u0111u ljudskim bi\u0107ima te izme\u0111u ljudi i prirode. Doista, jedan od klju\u010dnih elemenata u jednad\u017ebi ljudskog blagostanja jest koncept o pravima prirode. Umjesto da do\u017eivljava prirodu kao izvor blagostanja, bilo za pojedinca ili dr\u017eavu, Buen Vivir vidi Prirodu (s velikim P) kao entitet vrijedan sam po sebi. To je ono \u0161to izdvaja ovaj pokret te ga suprotstavlja onome \u201codr\u017eivog \u017eivota\u201d, koji vidi odr\u017eivost iz prete\u017eito ljudske perspektive. Iz perspektive pokreta Buen Vivir, \u010dovjek ne posjeduje prirodu, zemlju ni resurse, on njima samo upravlja. Koncept vlasni\u0161tva \u2013 klju\u010dnog u zakonu na Zapadu \u2013 zamijenjen je konceptom odgovornog upravljanja. Tako\u0111er, Buen Vivir nadilazi socio-ekonomski pristup kakav zastupaju pokreti Occupy i njemu sli\u010dni, koji te\u017ee ponovnom preuzimanju kontrole nad ekonomijom od dana\u0161njih politi\u010dkih institucija.<\/p>\n

U Ekvadoru i Boliviji, prava Prirode zapisana su u Ustavu. Bli\u017ee nama, u \u0160vicarskoj, \u017eivotinje, biljke i ostala bi\u0107a od 2000. godine imaju pravo na dostojanstvo priznato Ustavom. U SAD-u postoje pravosudni pokreti da se biljkama i \u201cne\u017eivim objektima\u201d kao \u0161to su rijeke prizna status pravne osobe, \u0161to onda dozvoljava da se tu\u017ee korporacije ako im je ugro\u017een integritet. Diljem svijeta, od Nepala do Turske, poduzete su inicijative da se prihvati koncept prava ekosustava. U Indiji susre\u0107emo koncept \u201cekolo\u0161ki Swaraj\u201c, a u Ju\u017enoj Africi \u201ceko-Ubuntu\u201c.<\/p>\n

Kako to funkcionira u praksi? Kriti\u010dari primjene koncepta u Ekvadoru isti\u010du kako Ustav vladi dozvoljava da olabavi Buen Vivir propise ako je to u nacionalnom interesu i ne zahtijeva informirani pristanak zajednica u slu\u010daju kontroverznih razvoja doga\u0111aja. Ekvadorska vlada nastavlja odobravati projekte stranih eksploatacijskih kompanija, iako one naru\u0161avaju prava Prirode.<\/p>\n

Prirodno je da se nova ideja u praksi ne poklapa uvijek s teorijom, no to ni na jedan na\u010din ne obezvrje\u0111uje ideju samu po sebi. Ono \u0161to ohrabruje u vezi ovog koncepta jest da predstavlja revolucionarni povratak istinskom prirodnom na\u010dinu razmi\u0161ljanja. Doista, \u010dovje\u010danstvo se mo\u017ee nadati vra\u0107anju ravnote\u017ee u svom okoli\u0161u samo ako krene od premise da je Priroda \u017eivo bi\u0107e i samim time vrijedna po\u0161tovanja, pa \u010dak i \u0161tovanja. Promjena mentalnog stava od vlasni\u0161tva nad prirodom kao posjedom do upravljanja prirodom kao odgovornosti, mogla bi biti po\u010detak novog doba \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Ostaje pitanje kako bi se takva zna\u010dajna promjena mogla dogoditi na globalnoj razini, s obzirom na velike geopoliti\u010dke zapreke koje stoje na putu. Kao \u0161to nas u\u010di povijest, zaokreti sudbine \u010desto su nepredvidljivi.<\/p>\n

S engleskog prevela: Ana Masla\u0107<\/p>\n

Nova akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suo\u010deni s kolapsom utopije komunizma i nesigurnim polo\u017eajem njegovog dugogodi\u0161njeg protivnika \u2013 liberalnog kapitalizma \u2013 Buen Vivir predla\u017ee alternativnu budu\u0107nost za \u010dovje\u010danstvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288092,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3253,3254,3255],"class_list":["post-368211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-buen-vivir","tag-harmonija","tag-juzna-amerika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368211"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368212,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368211\/revisions\/368212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}