Kod Slovena postoji bezbroj vjerovanja i obi\u010daja u kojima jaje ima va\u017enu ulogu. Ono se stavlja u prvu brazdu, u \u017eito i lan prilikom sijanja, razbija se o rog volu pred oranje, a koristi se i kao odbrana od uroka i grada.<\/p>\n
Sa dolaskom hri\u0161\u0107anstva, jaje nije ostalo samo simbol ponovnog ra\u0111anja prirode, ve\u0107 je postalo i simbol ponovnog ra\u0111anja \u010dovjeka. Crveno jaje u pravoslavlju simbolizuje vaskrsnu\u0107e.<\/p>\n
Keltima, Grcim, Egip\u0107anima, Feni\u010danima, Kanancima, Tibetancima, Indijcima, Vijetnamcima, Kinezima, Japancima i mnogim drugim narodima je zajedni\u010dko mi\u0161ljenje da je svijet nastao iz jajeta. Jaje je i jedan od simbola periodi\u010dne obnove prirode, tako\u0111e potvr\u0111uje i podsti\u010de vaskrsnu\u0107e, koje ozna\u010dava povratak. Pripada i simbolizmu sigurnosti, zajedno sa ku\u0107om, gnijezdom, \u0161koljkom, maj\u010dinim krilom.<\/p>\n
U jednom izvje\u0161taju Brahma, hinduisti\u010dki tvorac, pojavio se iz zlatnog jajeta koje je plutalo u univerzumskim vodama.<\/p>\n
Stari Druidi su svuda nosili jaja sa sobom, ozna\u010davala su svetu amajliju njihovog idolopokloni\u010dkog reda. Jo\u0161 su Egip\u0107ani i Persijanci imali obi\u010daj da boje jaja u prolje\u0107ne boje i daruju ih prijateljima. Ofarbana jaja su predstavljena kao sveti uskr\u0161nji prinos u Egiptu. Isti obi\u010daj odr\u017eao se do dana\u0161njeg dana u Kini i Evropi. Uskrs ili prolje\u0107e slavio se u \u010dast preporoda neba i zemlje.<\/p>\n
U snovima Aborid\u017eina jaje je bilo simbol svjetlosti. Kada se Dinevan Emu posva\u0111ao sa pticom, ptica je zgrabila jaje iz njegovog gnijezda i poslala ga na nebo, \u017eumance je udarilo u drvo, zapalilo se i pretvorilo u blistavo sunce koje je osvijetlilo dotada\u0161nji mra\u010dni svijet.<\/p>\n
Stari Grci i Rimljani jaja su ostavljali u grobnice kao simbol \u017eivota poslije smrti. Jevreji i dan danas nakon sahrane jedu jaja kako bi ozna\u010dili gubitak i \u017eivotni krug.<\/p>\n
Ukra\u0161ene ljuske jajeta su bile dio prolje\u0107nih rituala u Africi.<\/p>\n
U 17. vijeku, u Francuskoj, nevjesta bi razbijala jaje kako bi obezbijedila plodnost kada je u\u0161la u svoj novi dom.<\/p>\n
\u017dene japanskog naroda Ainu morale su uzimati jaja iz gnijezda odre\u0111enih ptica i poklanjati ih mu\u017eevima i o\u010devima. \u017dene bi tada mije\u0161ale jaja sa sjemenima koja \u0107e biti posa\u0111ena te godine, dok su se mu\u0161karci molili za dobre usjeve.<\/p>\n
U Americi jaja su se koristila kako bi se dijagnostikovala bolest, a nerazbijeno jaje kako bi se uklonila temperatura tako \u0161to se jajetom prelazilo preko ko\u017ee, a nakon toga se jaje zakopavalo u zemlju.<\/p>\n
Bjelance se koristilo tokom gatanja, smatra se da je bjelance koje se nalazilo u vodi donosilo razli\u010dita predvi\u0111anja u zavisnosti od oblika. (Izvor: seljak.me)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obi\u010daj farbanja jaja, po rije\u010dima istra\u017eiva\u010da, veoma je star, o \u010demu svjedo\u010de i ostaci obojenih ljuski jaja u nekim otkopanim germanskim grobovima, kao i u Skandinaviji, pa i kod Slovena, a u predanjima i mitovima mnogih naroda jaje se pojavljuje kao simbol vaseljene koja je nastala iz jajeta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275252,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-368175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=368175"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":368176,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/368175\/revisions\/368176"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=368175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=368175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=368175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}