{"id":367906,"date":"2023-04-11T13:02:58","date_gmt":"2023-04-11T11:02:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367906"},"modified":"2023-04-11T13:02:58","modified_gmt":"2023-04-11T11:02:58","slug":"diskriminacija-roma-i-egipcana-se-u-kontinuitetu-nastavlja-i-poprima-zabrinjavajuce-razmjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/11\/diskriminacija-roma-i-egipcana-se-u-kontinuitetu-nastavlja-i-poprima-zabrinjavajuce-razmjere\/","title":{"rendered":"Diskriminacija Roma i Egip\u0107ana se u kontinuitetu nastavlja i poprima zabrinjavaju\u0107e razmjere"},"content":{"rendered":"

Autor: Muhamed UKOVI\u0106*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Decenijama su Romi i Egip\u0107ani\u00a0 politi\u010dki sistemski diskriminisani, diskriminacija je postala njihov sastavni dio \u017eivota u svim sferama njihovog dru\u0161tvenog djelovanja.\u00a0 Obrisi takvog odnosa prema RE zajednici poprima oblike rasizma, \u0161ovinizma kako na\u00a0\u00a0 dr\u017eavnom, tako i na lokalnom nivou. Simptomati\u010dno je da nam se sve to de\u0161ava \u00a0i \u00a0u \u00a0sredinama i op\u0161tinama gdje manjinske zajednice \u010dine ve\u0107inu u izvr\u0161noj vlasti. Na djelu je op\u0161ta\u00a0 Viktimizacija pripadnika RE zajednica na dr\u017eavnom, a naro\u010dito na lokalnom nivou u pojedinim Op\u0161tinama.<\/p>\n

Nema nas u organima lokalne uprave, javnim preduze\u0107ima, institucijama, u dr\u017eavnoj upravi mo\u017eemo govoriti o simboli\u010dkim brojkama zaposlenih pripadnika RE zajednice. Dakle za nas nema mjesta nigdje. Mi smo tu\u0111inci i nikome prioritetni, uglavnom im slu\u017eimo kao glasa\u010dka ma\u0161ina i \u00a0posmatraju nas sa ogromnom dozom \u00a0predrasuda i stereotipa. Svakako izuzeci i pozitivni primjeri postoje, ali izuzetak nije pravilo pona\u0161anja.<\/p>\n

Inkluzivnost je jedan od temeljnih postulate svakog demokratskog dru\u0161tva koje te\u017ei pravdi i jednakosti. Za sada to je samo iliuzija, jer od uvo\u0111enja parlamentarizma, pripadnici RE zajednice nemaju svoje autenti\u010dne predstavnike u crnogorskom Parlamentu \u00a0u kojem svako ima pravo da bude prezentovan da u\u010destvuje u procesu dono\u0161enja Odluka, koje neposredno uti\u010du na \u017eivot manjinskih zajednica. Navedeno proizlazi iz Ustava u \u010dlanu 79 u odeljku posebna manjinska prava. Me\u0111utim pripadnicima RE zajednice, takva mogu\u0107nost\u00a0 je sistemski i institucionalno oduzeta i onemogu\u0107ena, nametnuv\u0161i\u00a0 census koji je nepremostiv i nedosti\u017ean.<\/p>\n

Jedan od klu\u0107nih razloga svega navedenog je bez sumnje, politi\u010dka, socijalna i ekonomska diskriminacija, koja se nad RE zajednicom decenijama sprovodi u kontinuitetu.\u00a0 Bilo je prilika da se ova nepravda ispravi, ali je uvjek izostala politi\u010dka volja. Ono \u0161to je simptomati\u010dno nedostatak politi\u010dke volje da se rije\u0161i ovaj problem su pokazale sve gra\u0111anske partije ( Izuzev pozitivne Crne Gore ), kojima su puna usta demokratije, a kad to treba pokazati na djelu, onda maske padaju i na povr\u0161ini isplivaju, njihove skrivene namjere. Na\u017ealost u tome su\u00a0 im nesebi\u010dnu podr\u0161ku davale i sve stranke nacionalnih manjina, a neke od njih su na svojoj ko\u017ei u prethodnom periodu u par navrata itekako osjetile pogubnost politi\u010dke diskriminacije. Tako da veoma dobro znaju kako je bolno biti politi\u010dki diskriminisan, ali ih to nije sprje\u010dilo da prije par godina u crnogorskom parlamentu glasaju protiv Amandamana Azre Jasovi\u0107, koja je tada predlagala zagarantovani mandat za pripadnike RE zajednice.<\/p>\n

Unazad par godina, inicijativa je bilo mnogo od strane Romskog Nacionalno Savjeta, na koje su se uglavnom svi oglu\u0161avali i time nam poslali jasnu poruku: “Nemaju \u00a0demokratskog kapaciteta, ali ni demokratske zrelosti, da nas prihvate kao ravnopravan subjekt\u201d To je bila i ostala \u00a0praksa politi\u010dkih aktera u Crnoj Gori.<\/p>\n

Radna grupa koja je imala zadatak da radi na izmjeni izbornog zakonodavstva, ni\u0161ta nije \u00a0uradila, a mogla je i trebala je, jer su na politi\u010dku diskriminaciju RE zajednice, upozoravani i od me\u0111unarodnih adresa.\u00a0 Dodu\u0161e nije ni mogla, jer nije imala kvoruma za rad, ali je ljudski\u00a0 bilo za o\u010dekivati, da Romskom Savjetu bar protokolarno i deklarativno, odgovore na u\u010destale inicijative, koje smo prosljedili na razli\u010dite adrese nadle\u017enih institucija. Na\u017ealost, to je jo\u0161 jedan indikator odnosa Izvr\u0161ne Vlasti prema RE zajednici.<\/p>\n

Prava postoje za sve, ili ona ne postoje. Ako jednu zajednicu marginalizujete i opstruirate u ostvarivanju njihovih prava to se smatra\u00a0 diskriminacijom. Dakle na djelu imamo\u00a0 selektivnu pravdu \u00a0i dvostruke ar\u0161ine, a to je najgori oblik vladavine i u praksi se to naziva despotizam. Na djelu je \u00a0 zadovoljavanje\u00a0 partikularnih interesa naju\u017eeg rukovodstva \u010dlanova\u00a0 partije, koje \u010dine izvr\u0161nu vlast. Ni\u0161ta \u010dudno i ni\u0161ta novo. Na\u017ealost: \u00a0Ve\u0107 vi\u0111eno. Partitokratija u svim segmentima dru\u0161tva poprima zabrinjavaju\u0107e razmjere i poprima elemente, \u0161ovinizma, rasnog i nacionalnog progona neistomi\u0161ljenika.<\/p>\n

Moderno i prosperitetno dru\u0161tvo karakteri\u0161e: jednaka prava za sve. One ne mogu biti zasnovane na opstrukciji i zabrani prava drugima, naro\u010dito ne onih, koji su vjekovima bili diskriminisani, izmanipulisani i\u00a0 sistemski svrstavni u gra\u0111ane drugog reda. Ako te\u017eimo demokratskim principa kakvim se\u00a0 retori\u010dki u javnosti predstavljaju politi\u010dki mo\u0107nici, onda je neophodno promjeniti sistem pona\u0161anja i matricu politi\u010dkog djelovanja. Sistem odgovornosti za kr\u0161enje Ustava, kao da ne postoji i to je jedan od indikatora da\u00a0 institucije skoro da ne funkcioni\u0161u.<\/p>\n

Kako god bilo, mi \u0107emo nastaviti na\u0161u institucionalnu borbu za ostvarivanje na\u0161ih prava, a vrijeme \u0107e pokazati da li institucije postoje zbog javnog interesa ili su u slu\u017ebi mo\u0107nika.\u00a0 \u00a0 Ono mora biti u skladu za evropskim demokratskim standardima. Na\u017ealost danas se javna politika na lokalnom nivou \u00a0 svodi isklju\u010divo uskostrana\u010dki, u interesu politi\u010dkih istomi\u0161ljenika, a javni interes gra\u0111ana se zanemaruje i to je ono \u0161to nas\u00a0 sve zajedno vodi u stagnaciju dru\u0161tvenog prosperiteta.<\/p>\n

Iz navednog\u00a0 proizlazi da je retorika koja je \u00a0proklamovana\u00a0 predizbornim aktivnostima bila prazna pri\u010da i prizemni poku\u0161aj manipulacije sa gra\u0111anima, a naro\u010dito sa nama. Obe\u0107ali su nam pravdu i jednakost za sve, \u00a0pozitivan pristup u rje\u0161avanju na\u0161ih problema,\u00a0 inkluziju u lokalnoj upravi, javnim preduze\u0107ima. Ni\u0161ta od toga. Prazna pri\u010da. Diskriminacija kulminira do neslu\u0107enih razmjera i ona se svakim danom samo produbljuje.<\/p>\n

Dali je u pitanju rasna ili nacionalna netrpeljivost kao izraz \u0161ovonizma ostaje da se vidi. Nadle\u017ene Institucije \u0107e morati ovo da objasne, jednom zauvijek, ako ne danas onda sjutra i to je neminovnost. Jedno je sigurno, mi ne\u0107emo \u0107utati. Romski Savjet \u0107e \u00a0preduzeti \u00a0adekvatne mjere, upoznat \u0107emo\u00a0 sve nadle\u017ene institucije, me\u0111unarodne relevantne organizacije, Ambasade, da se nad nama sprovodi zlo\u010din kao rezultat sveop\u0161te diskriminacije, jer nam uskra\u0107uju parvo na rad, a tim \u010dinom \u00a0ugro\u017eavaju egzistencije na\u0161ih porodica. Ne isklju\u010dujemo mogu\u0107nost u preduzimanju i nekih radikalnijih mjera, ali sve u skladu sa Ustavom i Zakonom, prozvati sve pojedince za koje procjenimo da su sau\u010desnici u svemu ovome \u0161to nam se de\u0161ava\u00a0 imenom i prezimenom, tu\u017eiti ih. Mi na\u017ealost drugog izbora nemamo, jer sva na\u0161a nastojanja da dijalogom na\u0111emo neko adekvatno rije\u0161enje, pokazala su se neu\u010dinkovitim.<\/p>\n

Da li 11. Jun za kada su raspisani parlamentarni izbori,\u00a0 mo\u017ee donjeti neko osvje\u017eenje na politi\u010dkoj sceni Crne Gore, pravdu i jednakost i jedan druga\u010diji pristup u rje\u0161avanju na\u0161ih problema, ostaje da se vidi. Sve dok je na djelu politi\u010dka diskriminacija pripadnika RE zajednica, ne mo\u017eemo govoriti zavr\u0161enim demokratskim procesima i\u00a0 to je karika koja nedostaje u demokratizaciji dru\u0161tva i gra\u0111anskom ustrojstvu Crne Gore, kao pravne dr\u017eave i dr\u017eave socijalne pravde i jednakosti.<\/p>\n

Pripadanici romske i egip\u0107anske zajednice te\u017ee da ostvare pravo na zagarantovani mandate i to je ne\u0161to na \u010demu \u0107emo istrajati. Iskoristit \u0107emo sva pravna i sve\u00a0 demokratske mehanizme, koje su u skladu sa zakonom, da ispravimo nepravdu, koja nam je nanjeta, diskriminatorskim zakonom o Izboru odbornika i Poslanika, koji je na\u017ealost jo\u0161 uvijek aktuelan.<\/p>\n

*Autor je potpredsjednik Romskog Nacionalnog Savjeta<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nema nas u organima lokalne uprave, javnim preduze\u0107ima, institucijama, u dr\u017eavnoj upravi mo\u017eemo govoriti o simboli\u010dkim brojkama zaposlenih pripadnika RE zajednice<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":334199,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[3218,1034,1035],"class_list":["post-367906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","tag-diskriminacija","tag-egipcani","tag-romi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367907,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367906\/revisions\/367907"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/334199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}