{"id":367891,"date":"2023-04-11T07:18:40","date_gmt":"2023-04-11T05:18:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367891"},"modified":"2023-04-11T07:18:40","modified_gmt":"2023-04-11T05:18:40","slug":"nase-tjelesne-temperature-opadaju-vec-150-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/11\/nase-tjelesne-temperature-opadaju-vec-150-godina\/","title":{"rendered":"Na\u0161e tjelesne temperature opadaju ve\u0107 150 godina"},"content":{"rendered":"<p>Ispituju\u0107i podatke pacijenata hospitalizovanih sa sepsom, istra\u017eiva\u010di su posmatrali odnos izme\u0111u crijevnih bakterija, promjena temperature i zdravstvenih ishoda.<\/p>\n<p>Izbor pacijenata sa sepsom je namjeran jer isto stanje mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih temperaturnih fluktuacija u tijelu koje su \u010desto povezane s izgledima da se neko izvu\u010de i oporavi.<\/p>\n<p>&#8220;Znamo da je kod sepse temperaturni odgovor va\u017ean jer ta\u010dno predvi\u0111a ko \u0107e pre\u017eivjeti, a ko umrijeti&#8221;, ka\u017ee mikrobiolog i imunolog Robert Dikson sa Univerziteta u Mi\u010digenu. On dodaje: &#8220;Ali ne znamo \u0161to pokre\u0107e ovu varijaciju i mo\u017ee li se modifikovati da pomogne pacijentima.&#8221;<\/p>\n<p>Tim je prou\u010davao uzorke crijevnih bakterija uzetih od 116 osoba sa sepsom, otkriv\u0161i da postoje velike varijacije u crijevnoj flori i da su varijacije u korelaciji s promjenama temperaturne putanje pacijenata.<\/p>\n<p>Bakterije iz roda Firmicutes bile su najbli\u017ee povezane s vi\u0161om temperaturom. Te bakterije proizvode va\u017ene materije za tjelesni rast i zdravlje te uti\u010du na imunolo\u0161ki odgovor i metabolizam tijela.<\/p>\n<p>Iako nije dovoljno dokazati da su crijevne bakterije razlog za\u0161to se na\u0161a unutra\u0161njost ohladila tokom posljednjih 150 godina, to je zanimljiva hipoteza \u2013 i pokazuje kako je na\u0161a crijevna flora povezana s tjelesnom temperaturom.<\/p>\n<p>&#8220;Mogu\u0107e je da na\u0161i pacijenti imaju vi\u0161e varijacija u vlastitoj crijevnoj flori nego u genetici&#8221;, ka\u017ee internist Kale Bongers, tako\u0111e sa Univerziteta u Mi\u010digenu. &#8220;Bilo koja dva pacijenta su vi\u0161e od 99 posto identi\u010dna u genomima, dok mogu imati doslovno 0 posto preklapanja u crijevnim bakterijama.&#8221;<\/p>\n<p>U daljim ispitivanjima na zdravim mi\u0161evima sa i bez bakterijskog mikrobioma, uo\u010dene su ni\u017ee osnovne tjelesne temperature kod \u017eivotinja bez bakterija, dok je lije\u010denje antibioticima tako\u0111e smanjilo tjelesnu temperaturu kod mi\u0161eva.<\/p>\n<p>Izgleda da je i kod ljudi i kod mi\u0161eva isti rod bakterija povezan s fluktuacijama temperature.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prosje\u010dna temperatura ljudskog tijela u stalnom je padu od sredine 19. vijeka, a nau\u010dnici nisu sigurni za\u0161to. Nova studija ukazuje na jedan klju\u010dni faktor koji bi mogao igrati ulogu u tome &#8211; crijevni mikrobi, prenosi znanost.com.hr.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282534,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[2668,3217],"class_list":["post-367891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-bakterije","tag-tjelesna-temperatura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367892,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367891\/revisions\/367892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}