{"id":367827,"date":"2023-04-10T06:52:40","date_gmt":"2023-04-10T04:52:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367827"},"modified":"2023-04-10T06:52:40","modified_gmt":"2023-04-10T04:52:40","slug":"vjestacka-inteligencija-u-novinarstvu-ima-smisla-ali-to-nije-smisaono-novinarstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/10\/vjestacka-inteligencija-u-novinarstvu-ima-smisla-ali-to-nije-smisaono-novinarstvo\/","title":{"rendered":"Vje\u0161ta\u010dka inteligencija u novinarstvu ima smisla, ali to nije smisaono novinarstvo"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Lejla Tur\u010dilo<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Jedna od goru\u0107ih tema u posljednjih nekoliko mjeseci u medijskoj zajednici je primjena vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) u novinarstvu. Tema je posebno aktuelizirana popularizacijom ChatGPT-a, chatbota koji je u stanju generirati pisani sadr\u017eaj i odgovore na mnoga, pa i kompleksna pitanja, i koji je u dva mjeseca dobio 100 miliona korisnika, oboriv\u0161i rekord u dosezanju tako velike publike za tako kratko vrijeme.<\/p>\n

Rasprava o tome kako vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee biti iskori\u0161tena u novinarstvu i medijima uglavnom se, u prakti\u010dnom smislu, odnosi na njenu primjenu u pronala\u017eenju izvora, kreiranju jednostavnijih sadr\u017eaja i uo\u010davanju trendova u dru\u0161tvu na osnovu kojih mogu nastati novinarske pri\u010de. U kontekstu dru\u0161tvene pozicije i uloge medija, razmatra se korelacija izme\u0111u rastu\u0107e primjene vje\u0161ta\u010dke inteligencije u medijima i na\u010dina na koje oni mogu povratiti pa\u017enju i povjerenje publike. Sa aspekta medijskog menad\u017ementa, pak, klju\u010dno pitanje koje se postavlja jest ekonomska opravdanost uvo\u0111enja vje\u0161ta\u010dke inteligencije u redakcije i njen potencijal da zamijeni novinare.<\/p>\n

Ova tre\u0107a dimenzija primjene AI-a u redakcijama, ne kao dopune, nego kao zamjene za novinare, u \u0161irem je kontekstu izuzetno zanimljiva i va\u017ena, jer na odre\u0111eni na\u010din tra\u017ei i redefiniranje novinarske profesije, ali i ponovno propitivanje znanja, vje\u0161tina i kompetencija potrebnih za bavljenje tom profesijom. Ne\u0161to sli\u010dno dogodilo se ekspanzijom gra\u0111anskog novinarstva, tako\u0111er nastalog kao nusproizvod op\u0107e dostupnosti online tehnologija, odnosno globalne platforme za (samo)izra\u017eavanje, \u0161to je bio jedan od pokreta\u010da diskusije o tome da li nam i kakvo novinarstvo uop\u0107e treba danas.<\/p>\n

\n

Vje\u0161ta\u010dka inteligencija (ni)je konkurencija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nova konkurencija profesionalnom novinarstvu ovaplo\u0107ena u liku svakog pojedinca koji ima volju da bude prenosilac informacija i tehnologiju koja mu to i omogu\u0107ava, danas je \u201edopunjena\u201c konkurencijom u vidu algoritama i vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Oni su, kako se \u010dini na prvi pogled, jo\u0161 ozbiljniji konkurenti, jer, za razliku od gra\u0111ana-novinara koji obitavaju u umre\u017eenom me\u0111uprostoru izme\u0111u novinara i javnosti i u tom me\u0111uprostoru tra\u017ee svoje mjesto i ulogu ravnopravno sa novinarstvom, vje\u0161ta\u010dka inteligencija ulazi direktno u redakcije i u njima, na radost i uz odobravanje medijskog menad\u017ementa, postaje va\u017ean faktor. \u00a0Popularna medijska online kompanija Buzzfeed tako je ve\u0107 zamijenila 12% svog osoblja ChatGPT-jem koji kreira jednostavne sadr\u017eaje, a koje onda revidiraju i nadopunjuju urednici. Mnogi u toj \u010dinjenici nalaze osnov za kataklizmi\u010dna predvi\u0111anja o kraju novinarstva kakvo poznajemo. Me\u0111utim, u ovom se trenutku, iz nekoliko razloga, \u010dini smislenijim govoriti o promjeni u novinarstvu nego o njegovoj ugro\u017eenosti. Jedan od najva\u017enijih razloga za to je \u010dinjenica da, unato\u010d njenoj populisti\u010dkoj glorifikaciji sci-fi tipa, vje\u0161ta\u010dka inteligencija jo\u0161 uvijek nije na nivou koji bi zna\u010dio njenu autonomnost u odnosu na ljudski faktor. Globalna mre\u017ea za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo u ovom kontekstu pojmom \u201evje\u0161ta\u010dka inteligencija\u201c opisuje \u201eskup ideja, tehnologija i tehnika koje se odnose na sposobnost i kapacitete kompjuterskih sistema da obavljaju zadatke koji ina\u010de zahtijevaju ljudsku inteligenciju\u201c, dodaju\u0107i da su te sposobnosti i kapaciteti jo\u0161 uvijek u velikoj mjeri ograni\u010deni. Praksa, me\u0111utim, uklju\u010duju\u0107i i dosada\u0161nje, relativno kratko, ali intenzivno iskustvo sa ChatGPT-jem, pokazuje kako, kad je o novinarstvu rije\u010d, kapaciteti kompjuterskih sistema jesu dovoljni da obavljaju jednostavnije zadatke, poput transkribovanja intervjua, filtriranja korisni\u010dkih komentara, kreiranja jednostavnih novinarskih formi i sl. Drugim rije\u010dima, vje\u0161ta\u010dka inteligencija, zasad, mo\u017ee zamijeniti novinare u onim poslovima koji su i do sada u novinarstvu bili najmanje kreativni i najmanje zanimljivi za obavljati u redakciji.<\/p>\n

\n

Redefiniranje novinarstva i kompetencija potrebnih za bavljenje njime<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kada na ovaj na\u010din posmatramo rastu\u0107i trend uvo\u0111enja vje\u0161ta\u010dke inteligencije u medije i novinarstvo, redefiniranje profesije odnosi se najprije na to \u0161ta jeste ozbiljan novinarski posao, odnosno koja je uloga novinarstva u dru\u0161tvu danas. Copy-paste novinarstvo i \u201eprekrajanje\u201c pri\u010da sa dru\u0161tvenih mre\u017ea i njihovo \u201epakovanje\u201c u medijski sadr\u017eaj svakako je ne\u0161to \u0161to danas mo\u017ee raditi AI, ali, budu\u0107i da to ionako nije novinarstvo (bar ne ozbiljno i su\u0161tinsko), onda je izli\u0161no i govoriti o njegovoj ugro\u017eenosti. Vodimo li se funkcijama medija u dru\u0161tvu, od kojih su klju\u010dne: informativna, interpretativna, edukativna, orijentacijska, mnijenska, te funkcije kritike i javnog nadzora, jasno je da je AI u ovom trenutku u\u0161la tek u domen informativne funkcije, s obzirom na to da mo\u017ee kreirati jednostavnije informativne forme. Za interpretaciju dru\u0161tvene stvarnosti, orijentaciju gra\u0111ana u toj stvarnosti, kreiranje javnog mnijenja te nadziranje i kritiku javne vlasti i dru\u0161tvenih procesa jo\u0161 uvijek su neophodni profesionalni novinari. Bill Kovach i Tom Rosenstiel, ugledni ameri\u010dki novinari i autori knjige \u201eThe Elements of Journalism: What Newspeople Should Know and the Public Should Expect\u201c, jo\u0161 su prije \u0161esnaest godina govorili o rastu\u0107oj va\u017enosti pojma \u201esmisaono novinarstvo\u201c, u kojem cilj i svrha novinarstva nisu u tome da javnosti obezbijedi osnovne informacije, nego da joj pomogne da u moru informacija kojima je zapljusnuta uspostavi neki red i na\u0111e neki smisao. U tom kontekstu mogli bismo re\u0107i i da je ulazak AI-a u polje novinarstva na izvjestan na\u010din revitalizirao i potrebu za podizanjem kompetencija novinara profesionalaca, ne u smislu njenog kori\u0161tenja, nego u smislu sposobnosti da se bave smisaonim novinarstvom. Ako se vratimo na osnove novinarstva, odnosno 5W+H (\u201eko\u201c, \u201e\u0161ta\u201c, \u201egdje\u201c, \u201ekada\u201c, \u201ekako\u201c i \u201eza\u0161to\u201c), jasno je da vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee kreirati sadr\u017eaje koji odgovaraju na osnovna \u010detiri pitanja: \u201eko\u201c, \u201e\u0161ta\u201c, \u201egdje\u201c, \u201ekada\u201c (kao i gra\u0111ani-novinari, uostalom), ali je za dublju analizu koja odgovara na pitanja \u201ekako\u201c i \u201eza\u0161to\u201c, odnosno za analiziranje uzroka i posljedica dru\u0161tvenih zbivanja, i dalje klju\u010dno u redakcijama imati visokokvalificirane novinare. Njihove klju\u010dne kompetencije trebale bi biti one koje su oduvijek smatrane najve\u0107im kvalitetom u novinarstvu, a to su istra\u017eiva\u010dki damar, kriti\u010dka svijest, analiti\u010dnost i kreativnost. Iako su na prvi pogled (a \u0161to je \u010desto i jedan od glavnih argumenata onih vlasnika medija koji o medijskom menad\u017ementu ne znaju mnogo) takvi novinari najskuplji, istra\u017eivanja o spremnosti publike u online i digitalnom medijskom okru\u017eenju da plati medijski sadr\u017eaj pokazuju da \u0107e osnov strate\u0161kog poslovanja medija u budu\u0107nosti biti takozvani freemium model, kao kombinacija sadr\u017eaja koji su besplatni i onih koje je mogu\u0107e naplatiti. 4W (\u201eko\u201c, \u201e\u0161ta\u201c, \u201egdje\u201c i \u201ekada\u201c), dakle ono \u0161to mo\u017ee kreirati i AI, publika u svakom slu\u010daju o\u010dekuje besplatno, do\u010dim je spremna platiti analitiku i interpretaciju, odnosno \u201ekako\u201c i \u201eza\u0161to\u201c, za \u0161ta u redakcijama i dalje treba imati kvalitetne novinare.<\/p>\n

\n

Kvalitetno novinarstvo jo\u0161 uvijek je nezamjenjivo<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Oni koji se, dakle, planiraju baviti novinarstvom budu\u0107nosti moraju investirati u svoju \u0161iroku naobrazbu, odnosno razvijanje svojih kompetencija istra\u017eivanja, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, analitike i kreativnosti. Menad\u017ement medija, pak, pored investiranja u vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, mora investirati i u najbolje novinare koji imaju ba\u0161 takve kompetencije. Javnost (barem onaj njen obrazovaniji i elitniji dio) spremna je platiti sadr\u017eaje koje kreiraju takvi novinari.<\/p>\n

Najjednostavnije kazano: novinar \u010diju inteligenciju i kompetenciju nadma\u0161uje vje\u0161ta\u010dka, ne treba ni profesiji, ni menad\u017ementu, a ni publici. Njega ve\u0107 sada zamjenjuje ChatGPT. Kriti\u010dka misao i njene sastavnice: istra\u017eivanje, analiza i interpretacija, \u010dak i danas kada je nekada\u0161nje \u201eo\u0161tro pero\u201c evoluiralo u tastaturu, ostaju nezamjenjivi.<\/p>\n

analiziraj.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rasprava o tome kako vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee biti iskori\u0161tena u novinarstvu i medijima uglavnom se odnosi na njenu primjenu u pronala\u017eenju izvora, kreiranju jednostavnijih sadr\u017eaja i uo\u010davanju trendova u dru\u0161tvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":351971,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-367827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367827"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367828,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367827\/revisions\/367828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/351971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}