Ferenc je progonio njema\u010dke zvani\u010dnike optu\u017eene za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i ratne zlo\u010dine.<\/p>\n
Me\u0111u optu\u017eenima su bili \u010detvorica komandanata specijalne nacisti\u010dke policijske formacije SS, koja je ubijala bespomo\u0107ne \u017eene, mu\u0161karce i djecu u okupiranim podru\u010djima isto\u010dno od Njema\u010dke.<\/p>\n
Ferenc je bio posljednji \u017eivi tu\u017eilac sa su\u0111enja, prema ameri\u010dkom muzeju posve\u0107enom holokaustu, koji ga je nazvao \u201epredvodnikom potrage za pravdom za \u017ertve genocida i (s njim) povezanih zlo\u010dina\u201c, prenosi Hina.<\/p>\n
U\u010destvovao u oslobo\u0111enju nekoliko koncentracijskih logora<\/p>\n
Umro je u petak u ustanovi za njegu u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Floridi, objavili su ameri\u010dki mediji, citiraju\u0107i njegovog sina Dona Ferenca.<\/p>\n
Ferenc je ro\u0111en 1920. u rumunskoj pokrajini Transilvaniji u porodici ortodoksnih Jevreja, a s roditeljima je emigrirao u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave kad je bio dijete.<\/p>\n
Odrastao je u skromnim uslovima u Njujorku, a kasnije je studirao na Pravnom fakultetu Harvard.<\/p>\n
Prije nego je u\u0161ao u istoriju kao tu\u017eilac, kao ameri\u010dki vojnik je prisustvovao oslobo\u0111enju nekoliko koncentracionih logora, \u010dime su otkriveni u\u017easni nacisti\u010dki zlo\u010dini.<\/p>\n
Nije imao ni 30 godina kada je u njema\u010dkom gradu Nirnbergu vodio postupak protiv nacisti\u010dkih ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n
Glavni tu\u017eilac u slu\u010daju Ajnsacgrupen<\/p>\n
Nakon Drugog svjetskog rata, pobjedni\u010dki saveznici su krajem novembra 1945. po\u010deli su\u0111enje najvi\u0161im zvani\u010dnicima nacisti\u010dkog re\u017eima u gradu Nirnbergu, koji je Adolf Hitler namjeravao u\u010diniti sredi\u0161tem svog Tre\u0107eg Rajha.<\/p>\n
Hitlerov zamjenik Rudolf Hes i \u0161ef njema\u010dkog ratnog vazduhoplovstva Herman Gering bili su me\u0111u optu\u017eenima.<\/p>\n
Glavno su\u0111enje je zavr\u0161ilo nakon gotovo godinu dana s 12 smrtnih kazni.<\/p>\n
Nakon glavnog su\u0111enja odr\u017eana su takozvana naknadna su\u0111enja u Nirnbergu u razdoblju izme\u0111u 1946. i 1949.<\/p>\n
Bilo je 12 takvih su\u0111enja, a Ferenc je bio glavni tu\u017eilac u jednom koje se usresredilo na pokretne nacisti\u010dke eskadrone smrti poznatije kao Ajnsacgrupen.<\/p>\n
Dvadeset nacisti\u010dkih zvani\u010dnika je progla\u0161eno krivim za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i u\u010destvovanje u zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu zbog njihove uloge u ubijanju vi\u0161e od milion ljudi.<\/p>\n
Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu, koji je Ferenc nazivao svojom \u201ebebom\u201c nakon \u0161to se zalagao za njegovo uspostavljanje, izrastao je na temeljima doga\u0111anja na nirnber\u0161kom procesu.<\/p>\n
\u201eNau\u010dio sam da rat mo\u017ee ina\u010de pristojne ljude pretvoriti u masovne ubice. Sam rat uni\u0161tava svaki osje\u0107aj za moral, a glorifikuje se vjekovima\u201c, rekao je Ferenc u razgovoru za njema\u010dku agenciju dpa 2020.<\/p>\n
Apelovao je na mla\u0111u generaciju da slijedi njegov primjer.<\/p>\n
\u201eMoramo \u0161tititi prava, minimalna prava svih ljudskih bi\u0107a da \u017eive u miru i dostojanstvu u svakoj zemlji. To je moj cilj. Ako dijelite (taj) cilj, uradite \u0161to god mo\u017eete\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bend\u017eamin Ferenc, jedan od glavnih tu\u017eilaca na nirnber\u0161kim procesima, su\u0111enjima nacisti\u010dkim zlo\u010dincima nakon Drugog svjetskog rata, umro je u 104. godini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":367803,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-367801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367801"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367802,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367801\/revisions\/367802"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/367803"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}