{"id":367795,"date":"2023-04-09T08:03:39","date_gmt":"2023-04-09T06:03:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367795"},"modified":"2023-04-09T08:04:13","modified_gmt":"2023-04-09T06:04:13","slug":"nuklearno-oruzje-na-granici-eu-strah-od-kolapsa-ukrajinske-ofenzive-dedolarizacija-summit-demokracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/09\/nuklearno-oruzje-na-granici-eu-strah-od-kolapsa-ukrajinske-ofenzive-dedolarizacija-summit-demokracija\/","title":{"rendered":"Nuklearno oru\u017eje na granici EU; strah od kolapsa ukrajinske ofenzive; dedolarizacija; summit demokracija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Najva\u017eniji doga\u0111aji globalnog geopoliti\u010dkog karaktera pro\u0161log su tjedna nedvojbeno bili: Putinova odluka o razmje\u0161taju ruskog takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja u Bjelorusiju, veliki prosvjedi u Francuskoj i Izraelu, Bidenov novi summit demokracije, ubrzani proces dedolarizacije, posjeti visokih du\u017enosnika iz EU Kini, i naravno \u2013 sve ono \u0161to se doga\u0111a u i oko Ukrajine.<\/p>\n

\n

\u0160to stoji iza Putinove odluke o razmje\u0161taju nuklearnog oru\u017eja u Bjelorusiji?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Svjetski politi\u010dki i medijski prostor, poput tsunamija je zapljusnula odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o razmje\u0161taju takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja u Bjelorusiji. Uslijedio je val o\u0161trih kritika iz zapadnih politi\u010dkih i medijskih krugova, upozoravalo se da je to riskantan potez koji vodi eskalaciji, da se radi o kr\u0161enju sporazuma o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja na druge zemlje, pozivalo se na protumjere i sl.<\/p>\n

Me\u0111utim, naizgled neobi\u010dno, sve je relativno brzo \u201eprizemljeno\u201c izjavom Washingtona, preciznije Bidenovog koordinatora za pitanja nacionalne sigurnosti admirala Johna Kirbyja, koji je kazao kako nema razloga za zabrinutost jer Pentagon i CIA ne vide znakove da Moskva prebacuje bilo kakvo takti\u010dko nuklearno oru\u017eje koje bi ukazivalo da ga \u017eeli primijeniti.<\/p>\n

Dodao bih kako prebacivanje takti\u010dkog nuklearnog streljiva ba\u0161 i ne mora biti toliko vidljivo, jer se tu nu\u017eno ne radi o lako uo\u010dljivoj te\u0161koj mehanizaciji, ali dobro. Bitno je samo to da su tenzije bile smanjene. Amerika je postupila onako kako je smatrala da joj je nu\u017eno, vjerojatno i sama svjesna ruskih protuargumenata da je ona ve\u0107 davno rasporedila svoje nuklearno oru\u017eje u 6 europskih dr\u017eava i da obu\u010dava njihove pilote za upravljanje zrakoplovima naoru\u017eanim takvim oru\u017ejem.<\/p>\n

Osim toga, kako nagla\u0161ava Moskva, Rusija i Bjelorusija su Savezna dr\u017eava, a \u0161to je najva\u017enije, sve komponente nuklearnog oru\u017eja, kao i sustavi zapovijedanja njime na tlu Bjelorusije ostat \u0107e isklju\u010divo u nadle\u017enosti ruske vojske.<\/p>\n

Evo \u0161to je, konkretno, 25. o\u017eujka tim povodom kazao Putin: osim \u0161to je konstatirao da Moskva tom odlukom ne kr\u0161i sporazum o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja i ukazao na druge navedene elemente, izjavio je da \u201eRusija ve\u0107 poma\u017ee Bjelorusima u tehni\u010dkoj prilagodbi 10 njihovih zrakoplova za no\u0161enje tog oru\u017eja\u201c, da su \u201eBjelorusiji ve\u0107 isporu\u010deni raketni sustavi Iskander koji mogu nositi nuklearno punjenje\u201c, da \u201e3. travnja po\u010dinje obuka opslu\u017eitelja tog sustava, a da \u0107e Rusija \u201edo 1. srpnja zavr\u0161iti izgradnju specijalnog skladi\u0161ta za takti\u010dko nuklearno oru\u017eje na teritoriju Bjelorusije\u201c. Dodao je i da se tu radi o svemu onom \u0161to je \u017eelio bjeloruski predsjednik Luka\u0161enko.<\/p>\n

Kako ne bi bilo zabune, Luka\u0161enko je 31. o\u017eujka ponovio da ga je prijetnja neovisnosti Bjelorusije natjerala na obra\u0107anje Moskvi sa zahtjevom da u Bjelorusiju vrati nuklearno oru\u017eje.\u00a0Kazao je kako se Zapad priprema \u201eza invaziju na Bjelorusiju\u201c, a da je \u201eformiranje postrojbi za naknadni dr\u017eavni udar ve\u0107 u punom jeku\u201d.<\/p>\n

Ovdje treba podsjetiti i nedavne Putinove rije\u010di: \u201eZapad nas ne \u010duje i ne slu\u0161a!\u201c One iste, koje je Zapadu uputio prije invazije na Ukrajinu, kada nisu prihva\u0107eni ruski prijedlozi o ruskoj i me\u0111usobnoj strate\u0161koj sigurnosti, iz prosinca 2021.<\/p>\n

Bio bih slobodan ukazati kako se, s moje to\u010dke gledi\u0161ta, u vojno-sigurnosnom smislu Putinovom odlukom o prebacivanju nuklearnog oru\u017eja u Bjelorusiju ni\u0161ta bitno nije promijenilo. Rusija je, naime, u svoju balti\u010dku enklavu Kalinjingrad (izme\u0111u Poljske i Litve) jo\u0161 prije nekoliko godina prebacila sustave Iskander koji mogu nositi nuklearnu bojevu glavu i imaju domet do 500 kilometara \u010dime mogu dosegnuti klju\u010dne vojne i industrijske kapacitete Srednje i Sjeverne Europe. Osim toga Rusija na svom teritoriju ima vi\u0161e tisu\u0107a komada takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja (znatno vi\u0161e od NATO-a) koje mo\u017ee dosegnuti bilo koju to\u010dku Europe, pa razmje\u0161taj istog i u Bjelorusiji zapravo ni\u0161ta ne mijenja na stvari osim \u0161to izaziva psiholo\u0161ki efekt, prije svega kod susjeda.<\/p>\n

\n

Naglasak je na Putinovom upozorenju a ne uporabi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zato smatram kako je ovdje primarno rije\u010d o Putinovom politi\u010dkom upozorenju da je Zapad \u201epreduboko\u201c u\u0161ao u ukrajinski rat protiv Rusije, ali i da, ako se stvari tako dalje nastave, mo\u017ee uslijediti i druk\u010diji odgovor od politi\u010dkog upozorenja.<\/p>\n

Putin zapravo \u010dini ono isto \u0161to posljednjih tjedana rade i pojedini republikanci u SAD-u predvo\u0111eni (sada ve\u0107 i slu\u017ebeno sudski opru\u017eenim) Donaldom Trumpom: ukazuje, da je rusko nuklearno oru\u017eje tu, i da \u0107e ga Moskva (to se, naravno, eksplicite ne ka\u017ee) uporabiti ukoliko se Rusija na\u0111e pred egzistencijalnom ugrozom. Time Putin djeluje na svijest ljudi na Zapadu odnosno na bu\u0111enje \u201ezdravog straha\u201d da nuklearna kataklizma nije nikuda i\u0161\u010dezla zavr\u0161etkom Hladnog rata samo zato \u0161to to neki govore ili tako misle, i da je tu \u010dinjenicu potrebno uva\u017eavati i uzimati u obzir kada se ljude mahnito gura u sukob s jednom od dvije vode\u0107e nuklearne velesile.<\/p>\n

\n

Dvojbe oko ukrajinske ofenzive<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ho\u0107e li ovoga puta Putinovo indirektno upozorenje \u2013 koje se manifestira kroz dva elementa: postojani razmje\u0161taj takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja jo\u0161 bli\u017ee \u010dlanicama NATO saveza; i kroz pro\u0161lotjedne vje\u017ebe ruskih strate\u0161kih nuklearnih snaga u tri ruske regije u kojima je sudjelovalo 3000 vojnika iz sastava tog elitnog roda ruskih oru\u017eanih snaga i oko 300 mobilnih lansirnih sustava s glavnom interkontinentalnom balisti\u010dkom raketom Jars (Yars) dometa 12 000 kilometara \u2013 biti ignorirano, doznat \u0107emo vrlo brzo.<\/p>\n

Glavni indikator odnosno odgovor na to pitanje svakako \u0107e biti perspektiva s kontroverznim najavama ukrajinske proljetne ofenzive, koja bi, kako navode mnogi analiti\u010dari, trebala po\u010deti uskoro i odvijati se u vi\u0161e smjerova.<\/p>\n

Sve je oko te ofenzive prili\u010dno \u010dudno: u tijeku su masovne isporuke sve ubojitijeg zapadnog oru\u017eja Kijevu nakon dugotrajnih prepucavanja \u0161to \u0107e tko i koliko toga isporu\u010diti; s ofenzivom se kasni usprkos otvorenom poticanju ameri\u010dkog ministra obrane Lloyda Austina da je upravo sada (kraj o\u017eujka) najbolje vrijeme da Kijev po\u010dne ofenzivu jer navodno mo\u017ee ostvariti pobjedu; ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov izjavljuje kako ofenzivu ne\u0107e pokretati prije kraja travnja ili po\u010detka svibnja, dok se ne stvore potrebni vremenski uvjeti i ne popune vojni kapaciteti i sl.<\/p>\n

Osim toga, toliko glasnih, ne samo medijskih ve\u0107 i politi\u010dkih najava pokretanja ukrajinske ofenzive (ovih su dana u Washingtonu, navodno nekontrolirano, medijski \u201eprocurile\u201c informacije o konkretnom broju ukrajinskih brigada, njihovom naoru\u017eanju i drugim vrijednim informacijama o predstoje\u0107oj ukrajinskoj ofenzivi, \u0161to je razljutilo Kijev, dok ga Washington tje\u0161i da nema objave dana po\u010detka ofenzive niti smjera njenog vo\u0111enja), \u0161to vjerojatno predstavlja povijesni kuriozitet. Toliko buke i galame sa svih strana nije uobi\u010dajeno s vojne to\u010dke gledi\u0161ta, ako se ve\u0107 \u017eeli ostvariti ne\u0161to veliko na bojnom polju. Velike se ofenzive, naravno, ne mogu pripremati neopa\u017eeno. Neprijatelj uvijek uo\u010dava masovne pokrete snaga i pripreme svog suparnika koje traju i mjesecima, pa nekog velikog \u010dimbenika iznena\u0111enja ne mo\u017ee biti. Iznena\u0111enje je u pravilu samo to\u010dan dan i glavni udarni smjer (ili vi\u0161e njih) izvo\u0111enja ofenziva.<\/p>\n

Dakle, ako ve\u0107 postoji puno buke i galame oko ove operacije Kijeva (neki je zovu protuofenziva), o\u010dito je kako se primarno \u017eeli posti\u0107i psiholo\u0161ki efekt odnosno ustra\u0161iti protivnika i potaknuti ga na politi\u010dko rje\u0161enje sukoba pod svojim uvjetima.<\/p>\n

U istom kontekstu, kao i na galamu sa Zapada, treba promatrati i Putinovu odluku o razmje\u0161taju nuklearnog oru\u017eja u Bjelorusiju ve\u0107 u travnju. Ona je nedvojbeno povezana s najavljenom ofenzivom Kijeva i o tome svjedo\u010di njezin tajming. Kao takva, posve sigurno predstavlja novi va\u017eni, mo\u017eda i klju\u010dni element za analiziranje stratega unutar NATO saveza.<\/p>\n

Ho\u0107e li ona djelovati u smislu zaustavljanja neprijateljstava, mo\u017eda \u010dak i zamrzavanja sukoba po \u201ekorejskom modelu\u201c, ili \u0107e opet biti svrstana u kategoriju Putinovog \u201eblefa\u201c (iako je on u svojoj dr\u017eavni\u010dkoj karijeri vrlo rijetko blefirao i u pravilu bi redovito upozoravao prije bilo kakvog poteza dramati\u010dnog karaktera) ostaje tek za vidjeti. Me\u0111utim, odgovor \u0107emo doznati vrlo brzo \u2013 vremena za kalkulacije vi\u0161e nema.<\/p>\n

\n

Frakcije unutar Washingtona<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kad smo ve\u0107 kod \u201eblefiranja\u201c, dodao bih kako u Washingtonu postoje odre\u0111ene \u201efrakcije\u201c po tom pitanju. Prva je manjina, koja smatra da Moskva nikada ne\u0107e primijeniti nuklearno oru\u017eje i da zato Amerika mo\u017ee u Ukrajini \u010diniti sve \u0161to ho\u0107e, od isporuka najsuvremenijeg oru\u017eja kojim mo\u017ee ga\u0111ati dubinu ruskog teritorija, do poticanja Kijeva na napad na Krim i njegovo vra\u0107anje pod svoje okrilje. Druga je, ona opreznija ve\u0107ina, gdje svrstavam i Bidenovu administraciju koja djeluje metodom \u201ekuhane \u017eabe\u201c: postupno \u0107emo podizati uloge kroz isporuke sve ubojitijeg oru\u017eja, pratiti reakcije Moskve, i temeljem njih odre\u0111ivati budu\u0107e poteze.<\/p>\n

Ali postoji jo\u0161 jedan va\u017ean element koji predstavlja problem za Washington i na koji \u010desto na svoj na\u010din upozoravaju i pojedini republikanci. Po\u0161to nije do\u0161lo do o\u010dekivanog brzog sloma Rusije uslijed nevi\u0111enih ekonomskih sankcija (a pokazatelji stanja ruske ekonomije i njezine tendencije ukazuju (MMF) da toga ne\u0107e biti ni u idu\u0107e barem dvije godine) Bidenova administracija je u me\u0111uvremenu u\u0161la toliko duboko u ukrajinski sukob, a da zapravo ne zna koji je njezin pravi cilj (parole o demokraciji, slobodi, pravima na izbor, borbi protiv zlog Putina, raspisivanje tjeraice ICC-a za njim i sl. samo su politi\u010dke floskule za \u0161iroku javnost) i koju je cijenu za to ona spremna platiti i je li voljna zbog Ukrajine i\u0107i na me\u0111usobno uni\u0161tenje (u \u0161to \u010disto sumnjam).<\/p>\n

Pri tom Moskva o\u010dito podi\u017ee uloge, svjesna da vrijeme radi protiv nje. Naime, ruski vojni, ekonomski i financijski kapaciteti jednostavno su neusporedivi s onim zapadnim (ako isklju\u010dimo nuklearno oru\u017eje, a to ne sijemo) i prije ili kasnije Rusija bi bila prva koja bi izgubila dah u beskona\u010dnom ukrajinskom ratu (iako vi\u0161e niti to ne mora nu\u017eno biti tako, u\u010ditavaju\u0107i prije svega novi element ja\u010danja rusko-kineskog savezni\u0161tva i ruskog strate\u0161kog preusmjeravanja na Aziju i \u201eglobalni jug\u201c, ali i na sve dublje ekonomske probleme i na samom Zapadu).<\/p>\n

O podizanju uloga odnosno rizika od strane Moskve svjedo\u010di i nedavno rusko obaranje ameri\u010dkog borbenog drona nad Crnim morem, ali i sve o\u0161trija protuzapadna retorika i prakti\u010dni potezi.<\/p>\n

Tako je, 31. o\u017eujka, na sastanku ruskog Vije\u0107a sigurnosti usvojena nova strategija vanjske politike u kojoj su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i zapad navedeni kao izvor \u201cegzistencijalne prijetnje\u201d. Kao \u201eglavni pokreta\u010d i predvoditelj antiruske politike\u201d navedene su SAD-e, a nova se strategija temelji na na\u010delu da \u0107e se Rusija \u201cproturuskim mjerama neprijateljskih zemalja stalno suprotstavljati, ako je potrebno i o\u0161tro\u201d.<\/p>\n

\n

Uhi\u0107eni ameri\u010dki novinar<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ne sluti na dobro niti pro\u0161lotjedno rusko uhi\u0107enje novinara ameri\u010dkog The Wall Street Journala u Jekatarinburgu pod optu\u017ebom za \u0161pijuna\u017eu (WSJ sada od Bidena tra\u017ei da zbog njegovog novinara iz SAD-a bude protjeran ruski veleposlanik i svi ruski novinari), a jo\u0161 manje dana 27. o\u017eujka vrlo o\u0161tra izjava za Rossijskaju Gazetu tajnika ruskog Vije\u0107a sigurnosti, biv\u0161eg \u0161efa protuobavje\u0161tajne slu\u017ebe FSB i jednog od najbli\u017eih Putinovih suradnika \u2013 \u00a0Nikolaja Patru\u0161eva. Evo \u0161to je kazao:<\/p>\n

\u201eU stvarnosti, \u010dlanice NATO saveza su strana u sukobu. Napravile su od Ukrajine veliki vojni logor. Isporu\u010duju ukrajinskoj vojsci oru\u017eje i streljivo i osiguravaju im obavje\u0161tajne podatke, izme\u0111u ostalog i putom satelita i zna\u010dajnog broja bespilotnih letjelica. NATO-ovi instruktori i savjetnici obu\u010davaju ukrajinske vojnike, a najamnici ulaze u sastav neonacisti\u010dkih postrojbi. \u017dele\u0107i \u0161to du\u017ee produljiti ovaj vojni sukob, ne skrivaju svoj glavni cilj \u2013 poraz Rusije na bojnom polju i njenu daljnju dezintegraciju.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

S druge strane Zapad ponavlja kako on ne sudjeluje u ukrajinskom ratu. Ali na hipotetsko pitanje kako, kada nitko ne samo \u0161to ne pori\u010de navedene argumente ve\u0107 se oni i slu\u017ebeno potvr\u0111uju \u2013 odgovor se zapravo svodi isklju\u010divo na \u201eargument\u201c \u2013 zato \u0161to mi tako ka\u017eemo i jer mi to ne \u017eelimo (biti strana u ratu kad su to Ukrajinci). Zadovoljava li Moskvu takav argument, a to je jedino va\u017eno, i ako da \u2013 koliko jo\u0161 dugo, prosudite sami.<\/p>\n

\n

Bidenov novi summit demokracija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U me\u0111uvremenu, Washington ubrzano radi na dodatnoj izolaciji Rusije na me\u0111unarodnoj sceni, jer je svima jasno kako ona zapadna nije dovoljna za njeno slamanje. Za sada su rezultati blago re\u010deno dvojbeni. Zapad je po tom pitanju jedinstven i neumoljiv, a \u201eostatak\u201c svijeta ve\u0107inom oprezan i kolebljiv. Tu je grupa dr\u017eava koje nedvojbeno podupiru Rusiju, poput Kine, Irana, Sjeverne Koreje, Sirije, Kube, Nikaragve, kao i skupina dr\u017eava koje nedvojbeno \u017eeli nastavak suradnje s Moskvom (sve \u010dlanice BRIKS-a i glavne arapske zemlje, kao i Turska).<\/p>\n

Takvo stanje, jasno, ne mo\u017ee zadovoljiti Bidenovu administraciju, koja zato ja\u010da diplomatsku aktivnost nakon nedavne Blinkenove turneje po Srednjoj Aziji, sada i u Africi (ovih dana njome krstari ameri\u010dka potpredsjednica Kamala Harris \u2013 Gana, Tanzanija i Zambija) \u017eele\u0107i se suprotstaviti poja\u010danoj diplomatskoj aktivnosti i utjecaju Rusije i Kine na \u201eCrnom kontinentu\u201c), a u \u010detvrtak je odr\u017eala i novi summit \u201edemokracija protiv diktatura\u201c.<\/p>\n

Biden je uspio na taj, uglavnom virtualni summit okupiti impresivnih, oko 120 svjetskih zemalja, me\u0111u kojima, ruku na srce, i mnoge kojima tamo po pitanju stanja demokracije nije mjesto. Vrlo zanimljiv je (gotovo pa djeluje neobi\u010dno po\u0161teno) bio odgovor Pakistana za\u0161to je odbio poziv na summit. Islamabad je, naime, kazao, kako mu sada\u0161nje deficitarno demokratsko stanje u zemlji ne daje moralno pravo na sudjelovanje na tom skupu. Me\u0111utim, usudio bih se re\u0107i kako pravi razlog vjerojatno ipak nije tako prozai\u010dan, ve\u0107 da su to duboki pakistanski partnerski odnosi s Kinom, koja je, uz Rusiju, i glavna meta navedenih Bidenovih summita tj. \u201eoli\u010denje diktature\u201c. A Pakistan se Kini ipak ne bi \u017eelio zamjeriti.<\/p>\n

Ali kada se na stvari sagledavaju povr\u0161no, lako se mogu izvesti i pogre\u0161ni zaklju\u010dci. Tako i impresivni broj pozvanih dr\u017eava koje su se odazvale Bidenovom pozivu (nije na summit pozvao primjerice Ma\u0111arsku i Tursku), ako se razmatra povr\u0161no, mo\u017ee izgledati kako veliki uspjeh. Ali ako pogledamo malo dublje vidjet \u0107emo i neku drugu stranu.<\/p>\n

Tako je taj summit, koji je o\u010dekivano imao primarno otvoreni proturuski karakter s ciljem daljnje izolacije Moskve, imao i svoje neo\u010dekivane specifi\u010dnosti. O\u010dekivano je za zavr\u0161nu deklaraciju jedinstveno glasovao \u010ditav Zapad. Protiv potpisivanja deklaracije bili su Brazil, Indonezija, Malezija, pojedine afri\u010dke dr\u017eave, dok su tri zemlje, Indija, Meksiko i Armenija pristale potpisati deklaraciju ali uz uvjet da se izuzmu iz onog njezinog dijela kojim se osu\u0111uje ruska agresija na Ukrajinu i tra\u017ei bezuvjetno povla\u010denje ruske vojske iz te zemlje.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e. Biden je za osudu Rusije, ukupno gledano, sada dobio manju potporu po broju zemalja nego \u0161to je to bilo pro\u0161le godine na Op\u0107oj skup\u0161tini UN-a. To je jasni signal sve br\u017ee podjele svijeta na Zapad i Istok, kao glavne suparnike, i na zemlje tzv. globalnog juga koje kalkuliraju, \u017eele\u0107i uzimati sve najbolje s obiju strana i raditi isklju\u010divo u interesu svog razvoja a ne a priori svrstavanja u jedan tabor protiv onog drugog. Asocijacije s hladnoratovskim pokretom Nesvrstanih iz XX. stolje\u0107a sigurno nisu slu\u010dajne. Povijest se zapravo ponavlja, samo uvijek u svom jo\u0161 radikalnijem i opasnijem obliku. Veliki tehnolo\u0161ki razvoj \u010dovje\u010danstva ne prati i razvoj ljudskog uma i s(a)vijesti \u2013 koja vje\u010dno ostaje gramziva i prokleta, nanose\u0107i nepojmljive patnje slabima i neza\u0161ti\u0107enima.<\/p>\n

\n

Netanjahu o\u0161tro upozorio Bidena<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nevjerojatne vijesti pro\u0161li su tjedan gotovo sustizale jedna drugu.<\/p>\n

Masovni i dugotrajni neredi (govorilo se i o milijunskim prosvjedima) ve\u0107 su tjednima potresali Izrael zbog pravosudne reforme koju je pokrenula vlada premijera Benjamina Netanjahua. Nepopularan potez, koji je i\u0161ao u smjeru davanja ovlasti zastupnicima Knesseta da zadiru u rad tro\u010dlanog Vrhovnog suda, pokrenuo je mase, ali sve vi\u0161e poprimao i klasi\u010dne obrasce tzv. obojenih revolucija u re\u017eiji Washingtona. Na masovnim skupovima pojavljivala se poznata ikonografija, s golemim skupljenim \u0161aka koje pozivaju na otpor, kao i zdru\u017eene slike Natanjahua, Erdogana i Putina s pozivom na njihovo odstranjenje iz politi\u010dkog \u017eivota i sl.<\/p>\n

Iako je Netanjahu na kraju zbog golemog pritiska i upozorenja vojnog vrha da ovakvo stanje \u0161teti nacionalnoj sigurnosti pristao do daljnjega odgoditi spomenutu reformu i time prosvjede uspio zaustaviti, ostao je gorak okus u njegovim ustima. Zato nije \u010dudo da je ve\u0107 nakon nekoliko dana, a nakon \u0161to je to prethodno u\u010dinio njegov sin Yair u svojim tvitovima, Netanyahu, kao rijetko tko unutar tzv. zdru\u017eenog Zapada, o\u0161tro ukorio Bidena za mije\u0161anje u unutarnje stvari Izraela i poku\u0161aj njegove detronizacije.<\/p>\n

Tako je britanski The Telegfaph napisao kako je Netanjahu Bidenu kazao da se dr\u017ei podalje od unutarnje politike Izraela i da je otvoreno odbacio Bidenovo upozorenje da ne mo\u017ee \u201cnastaviti ovim putem\u201d sa svojom vrlo kontroverznom pravosudnom reformom. Radi se o nagovje\u0161taju razdora izme\u0111u dvojice \u010delnika, navodi taj medij, neovisno o tome \u0161to je Netanyahu inzistirao na tome da su ameri\u010dko-izraelski odnosi \u201cneraskidivi\u201d. Me\u0111utim, kazao je i da je \u201eIzrael suverena zemlja koja svoje odluke donosi voljom svog naroda, a ne na temelju pritisaka iz inozemstva, uklju\u010duju\u0107i i one od najboljih prijatelja.\u201d<\/p>\n

\n

Saudijska Arabija \u201ebje\u017ei\u201c u \u0160angajsku organizaciju<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Vlada u Rijadu pro\u0161li je tjedan donijela memorandum o pristupanju Saudijske Arabije u \u0160angajsku organizaciju (SCO) u svojstvu dijalo\u0161kog partnera. Tu je odluku gotovo istog trenutka pozdravio Peking, najaviv\u0161i spremnost ja\u010danja suradnje s najbogatijom arapskom zemljom u okviru te organizacije koju trenuta\u010dno \u010dine: Indija, Kazahstan, Kina, Kirgistan, Pakistan, Rusija, Tad\u017eikistan i Uzbekistan, a uskoro (\u0161to se treba samo formalizirati), punopravni \u010dlan postaje i Iran.<\/p>\n

\n

Afrika sve vi\u0161e nagla\u0161ava \u017eelju za samostalno\u0161\u0107u<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Istodobno je \u010cad, kako je prenijela Al Jazeera, u \u010detvrtak objavio da je nacionalizirao svu imovinu u vlasni\u0161tvu ameri\u010dkog i globalnog naftnog diva ExxonMobil.<\/p>\n

Exxonova imovina uklju\u010duje 40 posto udjela u \u010dadskom naftnom projektu Doba, koji se sastoji od sedam proizvodnih naftnih polja s proizvodnjom od 28.000 barela dnevno. Ina\u010de, \u010cad ima desete najve\u0107e rezerve nafte u Africi, a izvozi 90 posto njezine proizvodnje.<\/p>\n

\n

Ubrzana dedolarizacija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jo\u0161 su nevjerojatnije vijesti one financijske prirode.<\/p>\n

Brazil i Kina, dvije dr\u017eave iz kluba BRICS (kojeg mnogi analiti\u010dari sada smatraju glavnim konkurentom \u201ezapadnom\u201c klubu G7) u \u010detvrtak su se dogovorile o ukidanju dolara u me\u0111usobnoj trgovini i kori\u0161tenju juana kao zamjenske valute, \u0161to bi trebalo olak\u0161ati me\u0111usobnu trgovinu i ulaganja.<\/p>\n

Sredi\u0161nje banke Brazila i Kine slo\u017eile su se uspostaviti offshore klirin\u0161ki centar, a stvaranje takvog financijskog instrumenta omogu\u0107it \u0107e napu\u0161tanje ameri\u010dkog dolara u bilateralnoj trgovini i pretvaranje juana u brazilske reale \u201cbr\u017ee i jeftinije\u201d.<\/p>\n

Kina je jo\u0161 od 2009. g. najve\u0107i trgovinski partner Brazila od 2009.\u00a0Robna razmjena izme\u0111u dviju zemalja pro\u0161le je godine iznosila rekordnih 150,5 milijardi dolara.<\/p>\n

Ali to nikako nije sve. Pla\u0107anje nacionalnim valutama u me\u0111usobnoj trgovini dogovorili su pro\u0161li tjedan i UAE i Indija, dok su Emirati prije nekoliko dana Kini isporu\u010dili prvu veliku koli\u010dinu ukapljenog plina (LNG) obra\u010dunato u juanima.<\/p>\n

O kakvom se ubrzanom procesu radi svjedo\u010di i vijest da je pro\u0161log tjedna Kenija po prvi put u povijesti kupila veliku koli\u010dinu nafte od Saudijske Arabije i UAE \u2013 vjerovali ili ne, umjesto u dolarima \u2013 u kenijskim \u0161ilinzima! Istodobno je predsjednik Kenije William Ruto na javnom skupu svojih gospodarstvenika i dru\u0161tvene elite upozoravao o rizicima ulaganja u dolare. I to neovisno o tome \u0161to se jo\u0161 sredinom prosinca pro\u0161le godine susreo s ameri\u010dkim dr\u017eavnim tajnikom Antonyjem Blinkenom na summitu SAD-Afrika u Washingtonu.<\/p>\n

Na opasnost po SAD od ovako neo\u010dekivano brze dedolarizacije (ona se, naravno, o\u010dekivala s obzirom na \u201ezelenu revoluciju\u201c tj. energetsku tranziciju gdje onda uloga tzv. petrodolara koji je desetlje\u0107ima nositelj ameri\u010dke ekonomske i financijske stabilnosti ali i globalnog politi\u010dkog utjecaja mora slabiti, ali nikako ne ovakvom dinamikom) sve vi\u0161e upozoravaju i ameri\u010dki analiti\u010dari ali i pojedini kongresnici.<\/p>\n

Tim vi\u0161e \u0161to se globalna stabilnost dolara temelji na povjerenju a ne na stvarnom pokri\u0107u (SAD imaju najve\u0107i dr\u017eavni dug i najve\u0107i deficit na svijetu pa je o realnom pokri\u0107u za snagu dolara nemogu\u0107e govoriti i to svi dobro znaju).<\/p>\n

Povjerenje u ameri\u010dku mo\u0107, da uvijek budu na vrhu i igraju glavnu ulogu u odre\u0111ivanju svjetskih pravila, kako u politici tako jo\u0161 vi\u0161e i u ekonomiji \u2013 sada je, o\u010dito, opasno poljuljano.<\/p>\n

Sve je krenulo nakon ruske invazije na Ukrajinu, a dinamizirano nakon nedavnog rusko-kineskog summita na vrhu gdje je potvr\u0111eno ja\u010danje strate\u0161ke suradnje dvaju azijskih divova u svim sferama i usvojen plan te suradnje do 2030. godine uz potpisivanje \u010dak 84 nova velika projekta vrijednosti oko 185 milijardi dolara. To nikoga nije moglo i nije ostavilo ravnodu\u0161nim.<\/p>\n

Stoga ne isklju\u010dujem niti jednu od dviju mogu\u0107ih opcija za ukrajinski rat: niti krajnje riskantno ameri\u010dko \u201eigranje na sve ili ni\u0161ta\u201c za slamanje Rusije (\u0161to smatram manje izglednom opcijom), niti zaustavljanje sukoba tj. njegovo zamrzavanje, jer on o\u010dito \u0161teti i ameri\u010dkim globalnim interesima gdje ne ide sve onako kako su ameri\u010dke elite (tzv. duboka dr\u017eava) zamislile.<\/p>\n

Zato bi, mo\u017eda, uz odre\u0111ene modifikacije, kineski prijedlog mirovnog plana za zaustavljanje ukrajinskog rata mogao postati prihvatljiv i Washingtonu. A kako Peking ne isklju\u010duje i razgovor predsjednika Xi Jinpinga i Volodimira Zelenskog po tom pitanju, a na tome o\u010dito radi i Bruxelles (oboje potonjih sigurno ne bez \u201eamena\u201c Washingtona) jer je u petak u Peking stigao \u0161panjolski premijer, a iza njega \u0107e to u\u010diniti i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen \u2013 ni\u0161ta ne treba unaprijed odbacivati. \u010cini se kako stvarno postaje neva\u017eno tko nadzire ovaj ili onaj grad ili regiju u Ukrajini. Jer nemjerljivo su ve\u0107e i globalno va\u017enije stvari u igri, a to su zapravo bile i od samog po\u010detka ukrajinskog rata samo se to prikrivalo.<\/p>\n

Uostalom, ako po ni\u010demu drugom, ameri\u010dka je politika najprepoznatljivija po svom pragmatizmu i umije\u0107u prilagodbe.<\/p>\n

Me\u0111utim, glavni problem po nju bio je i ostao \u2013 \u0161to u\u010diniti s Rusijom, kao trenuta\u010dnom najve\u0107om egzistencijalnom ugrozom po SAD (Kina je to dugoro\u010dno i na redu je \u201eza stavljanje na mjesto\u201c trebala biti tek nakon ameri\u010dkog slamanja Rusije), u vrijeme kada se dvije strane ve\u0107 otvoreno nazivaju neprijateljima?<\/p>\n

Kako god na kraju bilo, ruska invazija na Ukrajinu, ako ve\u0107 nije pokrenula a ono je sigurno dramati\u010dno dinamizirala globalne procese dovev\u0161i do neprepoznatljivosti svijet kakav smo poznavali jo\u0161 do prije svega ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana.<\/p>\n

Pobjednici ovih procesa bit \u0107e poznati tek dugoro\u010dno, a oni koji ve\u0107 sada vijencima slave kite svoje glave \u2013 \u010dine to isklju\u010divo s pozicije PR-a. Nitko jo\u0161 ni\u0161ta ne zna.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Putin \u017eeli djelovati na svijest ljudi Zapada odnosno na bu\u0111enje \u201ezdravog straha\u201d da nuklearna kataklizma nije nikuda i\u0161\u010dezla zavr\u0161etkom Hladnog rata samo zato \u0161to to neki govore ili tako misle, i da je tu \u010dinjenicu potrebno uva\u017eavati i uzimati u obzir kada se ljude mahnito gura u sukob s jednom od dvije vode\u0107e nuklearne velesile<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":352892,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-367795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367795"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367796,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367795\/revisions\/367796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/352892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}