{"id":367682,"date":"2023-04-07T06:44:34","date_gmt":"2023-04-07T04:44:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367682"},"modified":"2023-04-07T06:44:34","modified_gmt":"2023-04-07T04:44:34","slug":"zasto-francuze-toliko-zulja-dob-za-mirovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/07\/zasto-francuze-toliko-zulja-dob-za-mirovinu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Francuze toliko \u017eulja dob za mirovinu?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Silvana Perica<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Francuzi \u017eive sve du\u017ee, prosje\u010dno o\u010dekivano trajanje \u017eivota je 82 godine, i nema im druge nego raditi dulje, jer nije mogu\u0107e nekoliko desetlje\u0107a provesti u mirovini. To je op\u0107e prihva\u0107eno obja\u0161njenje mirovinske reforme, pomicanja dobi za umirovljenje\u00a0 sa 62 na 64 godine, koju vi\u0161e silom nego milom provodi francuski predsjednik Emmanuel Macron i zbog koje su stotine tisu\u0107a Francuza iza\u0161le na mar\u0161 ulicama. Me\u0111utim, to obja\u0161njenje – \u017eive du\u017ee, pa neka du\u017ee i rade – nije to\u010dno, jer o\u010dekivani \u017eivotni vijek razlikuje se po zanimanjima, pa neki Francuzi, ovisno o zanimanju, \u017eive du\u017ee od drugih!<\/p>\n

Hrvati kao da su nekako odustali od socijalne dr\u017eave, pravednosti i solidarnosti, i vjeruju da Francuzi moraju prihvatiti stvarnost. Ali, francuski proslavljeni ekonomist Thomas Piketty u nedavnoj kolumni u Le Mondeu, isti\u010de kako \u0107e teret prikupljanja vi\u0161e novca za mirovine pasti na ple\u0107a \u017eena, s niskim ili srednjim primanjima. U\u00a0knjizi njegovih kolumni \u201eNapokon socijalizam\u201c ka\u017ee kako bi se morale uzeti u obzir nejednakosti u trajanju \u017eivota, \u201ekako bi se, primjerice, korigiralo to \u0161to odre\u0111ene kategorije radnika u prosjeku u mirovini provedu deset godina, u usporedbi s odre\u0111enim kategorijama kadrova koje u mirovini provedu dvadeset godina\u201c.<\/p>\n

\u0160to bi trebalo u\u010diniti? Oni s najve\u0107im pla\u0107ama trebali bi pla\u0107ati ve\u0107i doprinos, jer u prosjeku du\u017ee \u017eive u mirovini. Oni najmanje pla\u0107eni trebali bi dobiti ve\u0107u mirovinu. Jer, ocjenjuje Piketty, vi\u0161e nije prihvatljivo da se u penziji reproducira nejednakost aktivnog \u017eivota. To mora biti prevladano, zato \u0161to su na tr\u017ei\u0161tu rada sve ve\u0107e nejednakosti: povremeni posli\u0107i za jedne, a superpla\u0107e za druge.<\/p>\n

I u Hrvatskoj smo vidjeli kakve pote\u0161ko\u0107e imaju ljudi koji \u017eive od brze dostave na biciklima, a kakvi se bonusi ispla\u0107uju menad\u017eerima i kad radnici dobivaju tek minimalac. K svemu, ljudi koji su dobro pla\u0107eni imaju priliku i na druge na\u010dine pobrinuti se za sebe, ulaganjem u razli\u010dite vrste imovine, pa im mirovina i nije toliko presudna za \u017eivot u starosti. I, kad se sve zbroji, izra\u010dunao je Piketty,\u00a0 proizlazi da radnici iz te\u0161kih zanimanja, koji \u017eive kra\u0107e, svojim doprinosima daju za mirovine bolje stoje\u0107ih Francuza koji \u0107e ih nad\u017eivjeti!<\/p>\n

\u201eSloboda, jednakost, bratstvo\u201c – koliko puta ste \u010duli tu krilaticu Francuske revolucije. Me\u0111utim, revolucija ipak nije smanjila nejednakosti u Francuskoj, dapa\u010de, pogodovala je boga\u0107enju bogatih, a smanjenje nejednakosti dogodilo se tek nakon svjetskih ratova u 20. stolje\u0107u. Otkrio je to, izme\u0111u ostaloga, Piketty u svom djelu \u201eKapital i ideologija\u201c, prou\u010davaju\u0107i stoljetne podatke o naslje\u0111ivanju. Bilo je to i za njega \u0161okantno otkri\u0107e: revolucija nije pove\u0107ala jednakost!\u00a0U Francuskoj revoluciji usvojen je tako porezni i zakonski sustav koji je pogodovao akumulaciji velikih bogatstava i zato su se bogatstva jako koncentrirala tijekom 19. stolje\u0107a. Udio 10 posto najbogatijih u ukupnom vlasni\u0161tvu po\u010deo je padati tek nakon 1. svjetskog rata, ali ne u korist siroma\u0161nih, nego u korist srednje klase, koja je po\u010dela rasti. Do danas je 40 posto stanovnika, koliko \u010dini srednju klasu, do\u0161lo u posjed 40 posto bogatstva u dr\u017eavi. U vrijeme Francuske revolucije srednja klasa imala je udio oko 15 posto. Udio 50 posto najsiroma\u0161nijih u ukupnom bogatstvu danas tek je ne\u0161to ve\u0107i nego \u0161to je to bio 1780.! \u0160okantni su, primjerice, podaci koji ka\u017eu da 70 posto Pari\u017eana u 19. stolje\u0107u umire ne ostaviv\u0161i ni franka nasljedstva. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, 1910. godine, jedan posto najbogatijih ostavlja dvije tre\u0107ine vrijednosti svih ostav\u0161tina! Ne bi to bilo mogu\u0107e da je u revoluciji uistinu do\u0161lo do smanjenja nejednakosti u zemlji.<\/p>\n

Dakle, polovica francuskog stanovni\u0161tva ni danas ne posjeduje vi\u0161e od kojih 6-7 posto ukupnog bogatstva! I dalje su tako sasvim deprivirani, drugi se koriste rezultatima njihova rada, ali oni koji im to uzimaju moraju se prisjetiti da takvi ljudi nemaju zapravo \u0161to ni izgubiti, pa bi mo\u017eda trebalo opreznije baratati procjenama kako \u0107e predsjednik Emmanuel Macron, zbog ustavnog polo\u017eaja francuskog predsjednika, sasvim sigurno pre\u017eivjeti na polo\u017eaju do kraja mandata. Valja se prisjetiti da ni kralj nekad nije ba\u0161 bio lako smjenjiv, a i Macronu se omakla oma\u0161ka sa satom koji je skinuo s ruke pod stolom, ali pred kamerama. Sat za koji se ka\u017ee da je vrijedan \u010dak 80 tisu\u0107a eura mogao bi postati legenda, kao kola\u010di i kruh kraljice Marije Antoanete. K tome, zasad vlast ne umiruje, nego zao\u0161trava, pa upozorava prosvjednike koji \u017eele \u201euni\u0161titi, ozlijediti i ubiti\u201c! Kao da su prosvjednici teroristi!<\/p>\n

Koji su izgledni scenariji, te\u0161ko je prognozirati, ali ima upozorenja kako bi – upravo zbog ovakvih poteza –\u00a0 Macron na idu\u0107im izborima mogao izru\u010diti Francusku desni\u010darskoj zvijezdi\u00a0 Marine le Pen, ogor\u010deni bi se ljudi mogli okrenuti radikalnoj desnici koja se ve\u0107 godinama umiva i pretvara da je su\u0161ti centar.<\/p>\n

Mogu\u0107e je \u010dak\u00a0i da razviju rasprave o francuskom polupredsjedni\u010dkom politi\u010dkom sustavu, na koji je nalikovao hrvatski sustav kako su ga zamislili ustavotvorci 1990. godine. Sli\u010dno kao \u0161to se to dogodilo 2000. godine, mogao bi sustav u o\u010dima Francuza biti kriv za Macronove gre\u0161ke, kao \u0161to je sli\u010dan hrvatski sustav okrivljen za sve negativnosti vladavine Franje Tu\u0111mana i hitno promijenjen 2000. godine.<\/p>\n

No, mo\u017eda u Francuskoj na kraju sve zavr\u0161i dobro za vladaju\u0107u elitu, pa Macrona za koju godinu naslijedi biv\u0161i premijer i aktualni gradona\u010delnik Le Havrea Edouard Philippe. Ali, Phillippe se ve\u0107 izjasnio za rad ne samo do 64 nego do 67 godina, a i nije jo\u0161 jasno je li odlu\u010deno da \u0107e i\u0107i u utrku za novog predsjednika.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o Pikettyju, njegovo istra\u017eivanje objavljeno u knjizi \u201eKapital i ideologija\u201c bacilo je sasvim novo svjetlo na razvoj dru\u0161tva. Pojednostavljeno, Piketty ka\u017ee kako je ideologija presudna, a ne materijalni uvjeti. Ako smo mi svi uvjereni da bogata\u0161i moraju imati puno vi\u0161e, da menad\u017eeri moraju dobiti ogromne pla\u0107e i jo\u0161 ve\u0107e bonuse, \u010dak i ako radnici dobivaju minimalac, onda \u0107e tako i biti i to ne ovisi ni o \u010demu drugom osim o vladaju\u0107oj ideologiji.<\/p>\n

Ako ve\u0107ina misli da se zaista mora raditi sve dulje, ve\u0107ina \u0107e to i prihvatiti kao nu\u017enost. U Francuskoj, dodu\u0161e, ve\u0107ina ne podr\u017eava produljenje radnog vijeka i pitanje je kako ho\u0107e li taj rascjep izme\u0111u vladaju\u0107ih i ve\u0107ine zacijeliti ili ne. Ako se ve\u0107ini ne nudi pravednije dru\u0161tvo, zastranit \u0107e u identitetska pitanja, u nacionalizam, u suverenizam. Uvjeren je u to Piketty, koji ka\u017ee i kako se promjene uglavnom ne doga\u0111aju u skladu s predvi\u0111anjima u knjigama\u2026<\/p>\n

Forum.tm<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razlike u duljini \u017eivota izme\u0111u zanimanja u Francuskoj su i po deset godina! Na fotografiji prosvjedi protiv produljenja radnog sta\u017ea<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1868,1482,2898,3092],"class_list":["post-367682","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-francuska","tag-makron","tag-penzije","tag-protesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367683,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367682\/revisions\/367683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}