{"id":367572,"date":"2023-04-05T10:26:11","date_gmt":"2023-04-05T08:26:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367572"},"modified":"2023-04-12T11:45:53","modified_gmt":"2023-04-12T09:45:53","slug":"albancima-je-dosadilo-slusati-prazna-obecanja-brisela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/05\/albancima-je-dosadilo-slusati-prazna-obecanja-brisela\/","title":{"rendered":"Albancima je dosadilo slu\u0161ati prazna obe\u0107anja Brisela"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Alis Tejlor<\/strong><\/p>\n<p>Albanija je podnijela zahtjev za \u010dlanstvo u EU u aprilu 2009. i dobila status kandidata do juna 2014. Tada su, nakon onoga \u0161to mnogi Albanci do\u017eivljavaju kao nepotrebno dugo \u010dekanje, pregovori bili otvoreni u ljeto 2022. godine.<\/p>\n<p>Nekoliko godina, pristup Albaniji je bio sputan nedostacima u vladavini prava, slobodi medija, korupciji i organizovanom kriminalu. Ali onda, kada se procijenilo da ima nekog napretka, barem na papiru, njeno pristupanje je zaustavljeno geopoliti\u010dkim raskolom izme\u0111u susjeda.<\/p>\n<p>Put ove zemlje u EU bio je spojen s putom Sjeverne Makedonije. Dok je Skoplje ispunilo kriterijume ranije nego Tirana, spor sa Bugarskom oko jezika, istorije i kulture doveo je do toga da je Sofija stavila veto na napredak Sjeverne Makedonije. To je zna\u010dilo da je put Albanije u su\u0161tini dr\u017ean kao talac dvije godine sve dok se spor nije mogao rije\u0161iti u ljeto 2022.<\/p>\n<p>Tokom ovih godina u \u010dekaonici EU po\u010dele su da se pojavljuju pukotine u povjerenju javnosti.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Za EU, a ne za EZ<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Albanija je dugo bila zemlja koja je najvi\u0161e pro-EU u regionu. <a href=\"http:\/\/v\">Anketa<\/a> koju je sproveo Euronews Albania u decembru 2022. godine pokazala je da je 95,9% Albanaca proevropski orijentisano, a sli\u010dna brojka smatra da je \u010dlanstvo veoma va\u017eno.<\/p>\n<p>Ali brojke su manje kada je rije\u010d o povjerenju u EU i njene institucije. Poverenje Albanaca u EU palo je za \u010detiri procentna poena u 2021. godini, sa 75% u 2020. godini, prema anketi poverenja u upravu koju je sproveo Institut za demokratiju i medijaciju. Sa 71% povjerenja u EU, rangirana je ispod NATO-a (73,2%) i UN-a (71,4%).<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna bolna ta\u010dka za EU je reforma pravosu\u0111a i proces vetinga\/provjere koje podr\u017eavaju Brisel i SAD. Istra\u017eivanje je pokazalo da samo 35% misli da se provodi ispravno, a 57% ka\u017ee da \u0107e pozitivno uticati na zemlju. Dok se brojke pove\u0107avaju za 6 odnosno 4 procentna poena, odnosno izme\u0111u 2020. i 2021. godine, brojke su daleko od impresivnih.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u201cKarma je ku\u010dka\u201d<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Nezadovoljstvo u EU tako\u0111er su podstaknuli frustrirani komentari albanskog premijera <a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/comment-rama-was-right\/\">Edija Rame<\/a>.<\/p>\n<p>U junu 2022. godine, prije nego \u0161to je proces \u010dlanstva slu\u017ebeno otvoren, izrazio je &#8220;duboko \u017ealjenje&#8221; za EU, nazvao je duh pro\u0161irenja &#8220;pokvarenim&#8221; i dodao: &#8220;Vi ste nered, momci, vi ste veliki nered i vi ste sramota, i mislim da je sramota da jedna dr\u017eava NATO-a otme dvije druge NATO zemlje, dok je u dvori\u0161tu Evrope vru\u0107i rat i naravno, nije dobro vidjeti da 26 drugih zemalja mirno sjedi u stra\u0161noj demonstraciji nemo\u0107i&#8221;, o sporu izme\u0111u Bugarske i Sjeverne Makedonije<\/p>\n<p>Kada je skandal &#8216;Katargejt&#8217; potresao Evropski parlament krajem 2022. godine, Rama je jo\u0161 jednom, ne ometaju\u0107i svoje rije\u010di, rekao &#8220;karma je ku\u010dka&#8221; i optu\u017eio ih da dr\u017ee druge zemlje prema vi\u0161im standardima nego \u0161to ih dr\u017ee sami.<\/p>\n<p>\u201cVi\u0161e od polovine zemalja EU vi\u0161e ne bi moglo u\u0107i u EU\u201d, rekao je Rama. \u201cNe govorim o biv\u0161im komunistima. Govorim i o osniva\u010dima, vjerujte mi.\u201d<\/p>\n<p>U intervju sa <a href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/enlargement\/interview\/rama-eu-accession-not-an-exam-you-can-cheat-on-more-work-needed\/\">mnom <\/a>\u00a0u decembru 2022. rekao je da pristupanje EU nije ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee prevariti, optu\u017euju\u0107i Gr\u010dku da je to u\u010dinila kada se pridru\u017eila bloku 1981. godine.<\/p>\n<p>Andi Hod\u017ea, predava\u010d prava na Univerzitetskom koled\u017eu u Londonu i stru\u010dnjak za evropske integracije, tako\u0111er smatra da je to uticalo na pad povjerenja.<\/p>\n<p>\u201eEU propovijeda i savjetuje ne\u0161to druga\u010dije Zapadnom Balkanu, a ne slijedi njen savjet. Na primjer, on s pravom poziva na borbu protiv korupcije i transparentnije institucije zapadnog Balkana, ali u isto vrijeme, nekoliko zvani\u010dnika EU sudjeluje i uhva\u0107eno je na djelu korupcije, \u0161to se vidi u skandalu &#8216;Katargejt&#8217;, rekao je on.<\/p>\n<p>\u201eTako gra\u0111ani Zapadnog Balkana vjeruju da se neke institucije EU pona\u0161aju sli\u010dno onima na Balkanu, koje su se nekada smatrale zlatnim standardima.<\/p>\n<p>U vezi sa pitanjem koje sam postavio na svojim dru\u0161tvenim mre\u017eama, jedan korisnik mi je rekao: &#8220;Nadam se da se nikada ne\u0107e pridru\u017eiti, jer ovakva kakva je EU danas, to ne bi bio napredak.&#8221;<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Vru\u0107i vazduh<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Ali nije samo politi\u010dka retorika ono \u0161to dovodi do razo\u010daranja javnosti. Jezik koji koriste zvani\u010dnici EU uzima svoj danak na strpljenje ljudi.<\/p>\n<p>Godine 2022, predsjednik Evropskog vije\u0107a Charles Michel je tvitovao: \u201eZapadni Balkan je strate\u0161ki prioritet za EU. Potpuno smo posve\u0107eni evropskoj perspektivi regiona. Pozdravljamo fokus va\u0161e vlade na provo\u0111enju reformi i rje\u0161avanju pitanja poput vladavine prava, reformi pravosu\u0111a i borbe protiv korupcije.\u201d<\/p>\n<p>Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tako\u0111er ima izvrstan repertoar sli\u010dnih izjava.<\/p>\n<p>\u201c\u2026trajna saradnja izme\u0111u Albanije i Evropske unije, i na\u0161e zajedni\u010dke budu\u0107nosti. Videli smo budu\u0107nost. Videli smo decu, mladi\u0107e i devoj\u010dice. I dozvolite mi da budem vrlo jasan, budu\u0107nost Albanije je u Evropskoj uniji. Mi smo prijatelji i partneri.\u201d<\/p>\n<p>Rije\u010di kao \u0161to su \u201eposve\u0107enost\u201c, \u201esaradnja\u201c i \u201estrate\u0161ki prioritet\u201c se pojavljuju na svakoj konferenciji za novinare, izjavi i javnom sastanku u vezi sa Albanijom i EU, a ljudi su umorni od toga da to \u010duju.<\/p>\n<p>Hod\u017ea je rekao da su &#8220;ljudi ve\u0107 du\u017ee vreme izgubili veru u takve izjave, jer je &#8216;posve\u0107enost&#8217; besmislena ako nije pra\u0107ena konkretnim rokom kada \u0107e i kako do\u0107i do integracije&#8221;. Dodaje da vi\u0161e nije dovoljno re\u0107i &#8220;Albanija &#8220;pripada EU&#8221; jer je ona dio kulturne i geopoliti\u010dke strukture EU itd., nego detaljniji plan kako se integracija mo\u017ee dogoditi&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Kao rezultat toga, nedostatak jasnog vremenskog okvira za integraciju Albanije i ostatka zapadnog Balkana samo \u0107e naru\u0161iti povjerenje javnosti u EU i njene institucije&#8221;, dodao je on.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u02ddBox ticking\u02dd<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Dio stanovni\u0161tva tako\u0111er tvrdi da je Albanija daleko od ispunjavanja uslova za \u010dlanstvo i optu\u017euje EU da zanemaruje probleme s vladavinom prava, medijima i korupcijom u korist vlade.<\/p>\n<p>Vincent Van Gerven Oei, izdava\u010d i politi\u010dki analiti\u010dar, rekao je: \u201ePovjerenje u institucije EU propada jer proces \u010dlanstva po svojoj prirodi ja\u010da izvr\u0161nu vlast i ako se oni na vlasti percipiraju kao korumpirani, to se u Albaniji odra\u017eava na kontinuirano opadanje indeksa korupcije i iz ra\u0161irene percepcije javnosti o korupciji u vladi. Ako se smatra da Evropska komisija, koja je u svijesti javnosti neodvojiva od Evropske unije, ja\u010da upravo ono \u0161to je korumpirano, naravno da \u0107e povjerenje pasti.\u201d<\/p>\n<p>Dodao je da vjeruje da postoji odre\u0111ena posve\u0107enost integraciji, ali je jasno da EU &#8220;nema pojma&#8221; da li \u017eeli da se \u0161iri, niti kako bi mogla izgledati njena budu\u0107nost. To je, kako je rekao, dokazano brzim odobravanjem statusa Ukrajine kao zemlje kandidata, na\u010dinom na koji &#8220;vodi&#8221; kosovsko-srpski dijalog i pristupom raspadu Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p>U kombinaciji sa \u201edvosmisleno\u0161\u0107u prema albanskoj vladi\u201c to zna\u010di da \u201eosim ako se ne pozabavi ovim pitanjima, oni \u0107e nastaviti da gube na kredibilitetu. Ovo je proces koji se odvija u poslednjoj deceniji, nije ne\u0161to novo.\u201d<\/p>\n<p>Dimitar Bechev, gostuju\u0107i nau\u010dnik u Carnegie Europe <a href=\"https:\/\/carnegieeurope.eu\/strategiceurope\/87423\">napisao <\/a>je da je &#8220;proces pro\u0161irenja EU daleko od kredibilnog&#8221; otkako je posljednja \u010dlanica primljena \u0107ak 2013. godine.<\/p>\n<p>Brza, neformalna anketa na mojim nalozima na dru\u0161tvenim mre\u017eama pokazala je da mnogi nisu ubije\u0111eni da EU \u010dak \u017eeli da se Albanija pridru\u017ei. \u201cEU \u010dak ne \u017eeli da Albanija bude dio njih. Brine samo za Srbiju. Albanija \u0107e biti \u010dlanica EU kada Turska bude predsjedavala EU,\u201d rekao je jedan korisnik.<\/p>\n<p>Drugi je objasnio: \u201eLjudi su umorni od slu\u0161anja praznih re\u010di iz Brisela, dok \u017eivot u Albaniji postaje sve te\u017ei i hiljade ljudi odlaze svake godine\u201c.<\/p>\n<p>Oko 1,4 miliona ljudi napustilo je Albaniju od pada komunizma 1991. godine, pri \u010demu je 700.000 emigriralo u pro\u0161loj godini, a rekordnih 36.000 uglavnom mladih ljudi selilo se samo 2022. godine. Ovaj egzodus se mo\u017ee pripisati mnogim faktorima, ali nedostatak jasne evropske perspektive \u0107e tako\u0111er vjerovatno imati utjecaja.<\/p>\n<p>U Albaniji EU ne treba da brine o spoljnom uticaju i dezinformacijama iz Rusije ili drugih zlonamernih aktera, ve\u0107 o politici, strategiji i retorici same izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n<blockquote><p><strong><em>Tekst je nastao u sklopu izdanja \u201c<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/blog-sr\/prikazni-iz-regiona\/kako-je-esm-potrosio-milione-putem-netransparentnih-postupaka\/sr-cnr-bs\/prikazni-od-regionot\"><strong><em>Pri\u010da iz regije<\/em><\/strong><\/a><strong><em>\u201d kojeg realizuje <\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/blog-sr\/prikazni-iz-regiona\/kako-je-esm-potrosio-milione-putem-netransparentnih-postupaka\/sr-cnr-bs\/\"><strong><em>Res Publica<\/em><\/strong><\/a><strong><em>\u00a0i\u00a0<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/iks.edu.mk\/\"><strong><em>Institut za komunikacijske studije<\/em><\/strong><\/a><strong><em>, u saradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/\"><strong><em>PCNEN<\/em><\/strong><\/a><strong><em>), Kosova (<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/sbunker.net\/\"><strong><em>Sbunker<\/em><\/strong><\/a><strong><em>), Srbije (<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/www.autonomija.info\/\"><strong><em>Autonomija<\/em><\/strong><\/a><strong><em>), Bosne i Hercegovine (<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/analiziraj.ba\/\"><strong><em>Analiziraj.ba<\/em><\/strong><\/a><strong><em>), i Albaniji (<\/em><\/strong><a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/\"><strong><em>Exit News<\/em><\/strong><\/a><strong><em>), u okviru projekta &#8220;Kori\u0161\u0107enje novinarstva zasnovanog na \u010dinjenicama za podizanje svijesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru&#8221; uz podr\u0161ku Britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rije\u010di kao \u0161to su \u201eposve\u0107enost\u201c, \u201esaradnja\u201c i \u201estrate\u0161ki prioritet\u201c se pojavljuju na svakoj konferenciji za novinare, izjavi i javnom sastanku u vezi sa Albanijom i EU, a ljudi su umorni od toga da to \u010duju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":367573,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-367572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367572"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367575,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367572\/revisions\/367575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/367573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}