{"id":367562,"date":"2023-04-05T09:06:44","date_gmt":"2023-04-05T07:06:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367562"},"modified":"2023-04-05T11:46:44","modified_gmt":"2023-04-05T09:46:44","slug":"mirovni-sporazumi-i-moral-ili-tko-tu-koga-je-e","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/05\/mirovni-sporazumi-i-moral-ili-tko-tu-koga-je-e\/","title":{"rendered":"Mirovni sporazumi i moral, ili \u2013 tko tu koga je.e?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ladislav BABI\u0106 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Uvijek se govori, a svakako je istina, da svaki rat mora zavr\u0161iti mirom, a mir se utana\u010duje mirovnim sporazumima. Kako potpisi zara\u0107enih, a spremnih na sporazum strana, vrijede koliko i \u201ezapisano na vodi\u201c<\/em>, uvijek se na mirovnim konferencijama na\u0111u i velike sile kao njegovi garanti, kao \u201emoralne\u201c<\/em> veli\u010dine koje su, dodu\u0161e, do tada podr\u017eavale svaka svoju stranu u sredi\u0161tu njihova interesa. S obzirom da sukobljene strane ne mogu obje istovremeno aplicirati na atribuciju vlastite moralnosti (zanemaruju\u0107i pritom slanje topovskog mesa bez suvi\u0161e pameti u smrt, pod izgovorom domoljubnih tri\u010darija koje ne uklju\u010duju i njihovo pravo na \u017eivot), jasno je koliko svekoliki mirovni sporazumi svijeta ovise o istinskoj, humanisti\u010dkoj moralnosti sukobljenih strana i dr\u017eava koje ih garantiraju. Nikako!<\/p>\n

Uzmimo za primjer teku\u0107i rusko-ukrajinski rat<\/em>, koji \u0107e kad-tad ovako ili onako zavr\u0161iti mirom, uzimaju\u0107i u obzir trenutne zahtjeve jedne ili druge strane, ili pak kompromisnom \u201esredinom\u201c<\/em> njihovih stajali\u0161ta. Ukrajina<\/em> zahtijeva, uz podr\u0161ku svekolikog kolektivnog Zapada<\/em>, povratak Rusije<\/em> na pozicije jo\u0161 od prije no je rat zapo\u010deo (prije ruske aneksije Krima<\/em>), dok Rusi<\/em> inzistiraju na zadr\u017eavanju Krima<\/em> i ratom pripojenih pokrajina<\/em> \u2013 kao dijelova ruskog teritorija, \u0161to je za Ukrajinu<\/em> i njene pokrovitelje, naro\u010dito Amerikance<\/em>, sasvim neprihvatljivo iz navodno moralnih razloga. Dosta se pi\u0161e o tome je li agresija velike nuklearne sila po\u010dela \u201eni\u010dim izazvana\u201c<\/em>, ili iza nje stoje i neprekidne prijetnje Zapada<\/em> \u0161irenjem NATO<\/em> pakta, na \u0161to je ista upozoravala \u2013 \u0161to nas ovdje ne zanima. Interesira nas moral Amerike<\/em>, koja sada vitla tom eti\u010dkom kategorijom, a koja \u0107e se \u2013 osim trenutne politi\u010dke i vojne podr\u0161ke Ukrajini<\/em> \u2013 zasigurno javiti i kao jedan od \u201egaranata\u201c<\/em> budu\u0107eg mirovnog sporazuma, budemo li svi skupa (cijeli svijet) to uop\u0107e do\u017eivjeli (pre\u017eivjeli).<\/p>\n

Pogledajmo kako se na jednoj stranici koja objavljuje TV program<\/em>, reklamira neki vestern (neva\u017eno koji): \u201eBojniku Tomu Burkeu zapovje\u0111eno je da povede \u010detiri \u010dete u Tucson, na teritorij koji je Meksiko, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, ustupio<\/u> Sjedinjenim Dr\u017eavama\u201c<\/em>. Daklem, nisu Sjedinjene Dr\u017eave<\/em> osvojile neki meksi\u010dki teritorij, ve\u0107 im je on kao \u201eustupljen\u201c<\/em>, dakako \u2013 nakon vojnog poraza Meksika<\/em>! Kako ne bi neupu\u0107enom \u010ditatelju palo na pamet prigovarati da se radi samo o prikazu filma od strane nadobudnog kriti\u010dara, dovoljno se prisjetiti, aneksije nekad meksi\u010dke pokrajine Teksas<\/em> od strane Amerike<\/em>, \u0161to se danas u holivudskoj mitologiji prezentira kao veliki domoljubni \u010din, uz veli\u010danje osvaja\u010da i krajnje mitologizirano prikazanih stvarnih likova koji su u\u010destvovali u toj, nazovimo je pravim imenom \u2013 otima\u010dini tu\u0111eg teritorija! Pogledajmo \u0161to o tome ka\u017ee Wikipedia<\/em>, kojoj golemi dio svekolikog svjetskog stada manje vjeruje no ameri\u010dkoj holivudskoj propagandi:<\/p>\n

\u201e\u2026Separatisti\u010dki ustanci su uglavnom bivali ugu\u0161eni, osim u Teksasu, koji je proglasio svoju nezavisnost 1836. godine, i koje su potom anektirale Sjedinjene Dr\u017eave<\/a>. Godine 1841. i Jukatan je tako\u0111e proglasio svoju nezavisnost. Tek 1848. godine, ponovo je postao deo meksi\u010dke dr\u017eave\u2026Izme\u0111u 1846. i 1848. Meksiko je bio u ratu sa SAD zbog spora u vezi sa teksa\u0161kim teritorijama. Rat je zar\u0161en sporazumom Gvadalupe\u2014Idalgo, kojim je Meksiko bio primoran da se odrekne vi\u0161e od polovine svojih teritorija u korist SAD…\u201c<\/em><\/p>\n

\u201e..Potpisani mirovni sporazum Guadalupe Hidalgo<\/a> slu\u017ebeno je obilje\u017eio veliku posljedicu rata: prisilno odcjepljenje teritorija Kalifornije i Novog Meksika iz Meksika u SAD u zamjenu za 15 milijuna dolara\u2026Meksiko je prihvatio gubitak Teksasa i nova dr\u017eavna granica postavljena je kod rijeke Rio Grande\u2026 Me\u0111utim, sam rat u SAD-u smatran je vrlo kontroverznim, a me\u0111u onima koji su mu se sna\u017eno protivili bila je i stranka Whig te razni antiropski pokreti\u2026\u201e<\/em><\/p>\n

\u201e\u2026nije formirana niti jedna Vlada na teritoriju zadobivenom ratom protiv Meksika<\/a>, to je teritorij dana\u0161njih dr\u017eava Nevada, Utah, dijelovi Wyominga, Coloradoa, Arizona, te Novi Meksiko. Status robovlasni\u0161tva trebao je biti odre\u0111en temeljem primjene teorije “narodne suverenosti” \u0161to bi zna\u010dilo kako \u0107e stanovnici teritorija glasovati po tom pitanju\u2026\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Bijelom bojom prikazani su teritoriji kojih se Meksiko bio prisiljen odre\u0107i potpisom Sporazuma Guadalupe Hidalgo.<\/em><\/p>\n

Kome jo\u0161 nije jasno, u tom ratu je dana\u0161nja zapadnja\u010dka paradigma demokracije (po njihovoj i njihovih saveznika interpretaciji) Amerika<\/em>, robovlasni\u010dka dr\u017eava<\/em> sve do Lincolnova Proglasa o emancipaciji<\/a> 1862. godine<\/em> (bivaju\u0107i do pojave Rose Parks<\/a> <\/em>sredinom pedesetih godina pro\u0161log vijeka izrazito segregacionisti\u010dka, s natruhima toga sve do danas) – otela teritorije od nerobovlasni\u010dkog Meksika<\/a><\/em> (jo\u0161 od 1829. godine<\/em>), i to nikakvim referendumom koji se ne priznaje odmetnutim ukrajinskim pokrajinama, nego najobi\u010dnijim dum-dumom<\/em>! I sad takva suvremena velesila (ne spominju\u010di njen genocid nad starosjediocima i bezbrojne intervencije nad narodima svijeta) uzima sebi pravo arbitrirati u bilo kojem svjetskom sukobu, pozivaju\u0107i se na me\u0111unarodno pravo koje sama uporno kr\u0161i, prilago\u0111avaju\u0107i njegovu interpretaciju vlastitoj koristi, ili ga se naprosto odri\u010de smatraju\u0107i se iznad njega.<\/p>\n

Boljeg razumijevanja radi, pustimo na miru Meksiko<\/em>, Ukrajinu<\/em> i Rusiju<\/em>, i pogledajmo kako bi se ameri\u010dka interpretacija morala<\/em> u me\u0111unarodnim odnosima, mogla primijeniti na raspad Jugoslavije.<\/p>\n