{"id":367548,"date":"2023-04-04T22:55:38","date_gmt":"2023-04-04T20:55:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=367548"},"modified":"2023-04-04T22:55:38","modified_gmt":"2023-04-04T20:55:38","slug":"n1-vecernje-novosti-objavile-pa-obrisale-tekst-u-kome-je-hil-prikazan-kao-veliki-mrzitelj-srbije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/04\/04\/n1-vecernje-novosti-objavile-pa-obrisale-tekst-u-kome-je-hil-prikazan-kao-veliki-mrzitelj-srbije\/","title":{"rendered":"N1: &#8216;Ve\u010dernje novosti&#8217; objavile\u00a0 pa obrisale tekst u kome je Hil prikazan kao veliki mrzitelj Srbije"},"content":{"rendered":"<p>Tekst je ubrzo &#8220;nestao&#8221; sa portala tog lista, iako Gugl pretraga prepoznaje ovaj naslov. Naime, kada se klikne na naslov iz rezultata pretrage link vodi ka naslovnoj stranici Novosti.<\/p>\n<p>Evo \u0161ta pi\u0161e u tekstu, ispod kog je kao autor potpisan &#8220;Novosti onlajn&#8221;:<\/p>\n<p>&#8220;Imala je samo godinu dana kada je, kao \u0107erka diplomate Jozefa, u osvit Drugog svetskog rata stigla u Beograd. Njeni roditelji voleli su Srbe i poku\u0161avali da nau\u010de srpski jezik, ali mala Marija Jana Korbelova nije se dovoljno dugo zadr\u017eala da i sama oseti ne\u0161to prema zemlji koja joj je pru\u017eila uto\u010di\u0161te.<\/p>\n<p>Sudbina je njenu porodicu naterala da veoma brzo spakuje kofere i pobjegne u Ameriku, opet preko Srbije, ostavljaju\u0107i u njenom srcu (stopostotno) vje\u010dnu zahvalnost \u0161to ju je ba\u0161 ta zemlja spasla od holokausta u kome je stradao veliki dio njene rodbine u \u010ce\u0161koj. Za to \u0107e se, ispostavilo se, odu\u017eiti kasnije.<\/p>\n<p>On je bio devetogodi\u0161nji de\u010dak kada je, kao sin diplomate, 1961. upisao drugi razred internacionalne \u0161kole na Senjaku. &#8220;Miran, tih i prili\u010dno povu\u010den&#8221;, re\u0107i \u0107e decenijama kasnije njegova tada\u0161nja u\u010diteljica. Ni on se nije zadr\u017eao dugo. \u017divotni put odveo ga je dalje, preko okeana.<\/p>\n<p>Prili\u010dno razli\u010dita sudbina, zar ne? Da ovo dvoje ljudi nisu ni u nastavku \u017eivota imali ni\u0161ta zajedni\u010dko, pokazuje i to \u0161to se Marija Jana Korbelova s godinama transformisala u dr\u017eavnu sekretarku SAD Madlen Olbrajt, a od povu\u010denog devetogodi\u0161njaka vreme je stvorilo sada\u0161njeg ameri\u010dkog ambasadora Kristofera Hila.<\/p>\n<p>Dvoje ljudi kojima je Srbija u razmaku od dvadesetak godina pru\u017eila gostoprimstvo, sre\u0161\u0107e se, kako bi se dodatno naglasile njihove razli\u010ditosti, decenijama kasnije, kada \u0107e ga Madlen, kao svog specijalnog izaslanika, poslati na Kosovo, i kada \u0107e biti deo njenog tima tokom pregovora u Rambujeu.<\/p>\n<p>Pro\u010duo se Hil i pre toga, kao bliski saradnik Ri\u010darda Holbruka u vreme projektovanja Dejtonskog sporazuma. Naravno, pokazao se jo\u0161 tad kao veliki srbofil.<\/p>\n<p>\u2013 U\u0161li su Mladi\u0107 i Karad\u017ei\u0107, svaki sa svojim geganjem, i delovali su mi kao pravi srpski seljaci: Mladi\u0107 nizak i ubica, Karad\u017ei\u0107 visok i ubica \u2013 banalnost zla, kako je to rekla Hana Arent povodom su\u0111enja nacisti Adolfu Ajnhmanu ranih \u0161ezdesetih. Holbruk ih je pozdravio vrlo uzdr\u017eano, ali jeste im pru\u017eio ruku obojici. Kasnije me je jedan novinar pitao da li se to desilo, a ja sam rekao da nisam ni\u0161ta video \u2013 prise\u0107ao se Hil u svojim memoarima jednog sastanka na Fru\u0161koj gori, a \u0161to je svojevremeno preneo \u201eNedeljnik\u201c.<\/p>\n<p>Veliku ljubav prema Srbiji, koja mu je jedno vreme bila dom, \u0161u\u0161ka se, pokazala je Njegova ekselencija, kada je, uo\u010di akcije \u201eOluja\u201c, 1995. godine na sastanku s hrvatskim ambasadorom u SAD Miomirom \u017du\u017eulom, Petrom \u0160ar\u010devi\u0107em i Sini\u0161om Petrovi\u0107em, kao i Holbrukom i ambasadorom Robertom Frejzerom, ameri\u010dka strana navela da je zadovoljna uspehom hrvatske armije i specijalnom operacijom etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja Srba iz Zapadne Slavonije, odnosno akcijom \u201eBljesak\u201c. Prognano je tada vi\u0161e od 15.000 Srba, stotine ih je ubijeno, ali va\u017eno je bilo da su Amerikanci zadovoljni.<\/p>\n<p>Ne\u0161to kasnije, dok se Madlen Olbrajt odu\u017eivala za gostoprimstvo Srbiji, zagovaraju\u0107i bombardovanje zemlje i pravdaju\u0107i ga kao humanitarnu misiju, Hil je, u funkciji njenog specijalnog izaslanika za Kosovo, ponovo drugovao s Holbrukom, o \u010dijoj ulozi u ju\u017enoj srpskoj pokrajini re\u010dito govori fotografija \u201es \u010darapicama\u201c na kojoj sede\u0107i na podu, izuven, razgovara sa vo\u0111ama OVK u Juniku 1998. A re\u010ditije je jo\u0161 da je tom susretu Holbruka s pripadnicima OVK kumovao ba\u0161 Hil, koji je tada, za svoj spomenar i sam obezbedio kadar na pomenutoj fotografiji.<\/p>\n<p>Kakve je diplomatske savete u to doba davao albanskim teroristima, ostalo je nepoznato, ali s obzirom na to \u0161ta se kasnije de\u0161avalo, nema sumnje da se Amerika i tada apsolutno zalagala za mir i dobrobit srpskog \u017eivlja.<\/p>\n<p>Dvoje ameri\u010dkih diplomata, kako rekosmo, dramati\u010dno razli\u010ditih sudbina, stigli su u me\u0111uvremenu i do Severne Koreje. Olbrajtova je 2000. godine postala jedan od najvi\u0161ih zapadnih diplomata koji se susreo s tamo\u0161njim komunisti\u010dkim liderom Kimom D\u017eong Ilom, za vreme zvani\u010dne posete toj zemlji. Kristofer Hil postao je jedan od poslednjih ameri\u010dkih diplomata koji je licem u lice razgovarao sa Severnokorejcima u vreme Bu\u0161ovog mandata.<\/p>\n<p>Junak na\u0161e pri\u010de (lako vam je da pogodite ko iz ovog dvojca, jer ni po \u010demu ne li\u010de jedno na drugo) na ambasadorsko mesto u Iraku stigao je 2009. godine. Istom onom Iraku za koji je Olbrajtova godinama ranije, brane\u0107i sankcije, na pitanje da li je nakon svega vredela smrt pola miliona dece, izjavila: \u201eMislim da je ovo vrlo te\u017eak izbor, ali mislim da je bio vredan cene.\u201c<\/p>\n<p>\u0160ta je bila Hilova misija u Iraku, opisala je svojevremeno u \u201ePolitiku\u201c Ema Skaj, vi\u0161i saradnik u Institutu D\u017eekson Univerziteta Jejl: \u201eGeneral O. se po\u017ealio da Hil nije bio u kontaktu sa Ira\u010danima ili s drugima u diplomatskoj zajednici \u2013 \u010dinilo se da je njegov jedini fokus bio pra\u0107enje aktivnosti ameri\u010dke vojske. Bilo je zastra\u0161uju\u0107e kako je \u010dovek mogao tako da otruje mesto.\u201c<\/p>\n<p>Po zavr\u0161etku svog (uspe\u0161nog?) mandata u Iraku, Hil je, bar se tako \u010dinilo, zavr\u0161io svoju diplomatsku karijeru. Septembra 2010. godine je (sudbina tako zna da se poigra) postao dekan \u0160kole za me\u0111unarodne studije Jozef Korvel. Da, re\u010d je o Jozefu s po\u010detka teksta, odnosno o \u0161koli koja nosi ime po ocu Madlen Olbrajt.<\/p>\n<p>A onda su dvoje diplomata obi\u0161li pun krug. Nekada\u0161nja Marija Jana Korbelova umrla je 23. marta 2022, dan uo\u010di godi\u0161njice bombardovanja Srbije koje je tako \u017eustro zagovarala. Svega osam dana kasnije Hil je predao svoje akreditive predsedniku iste te Srbije Aleksandru Vu\u010di\u0107u i smestio se u Beogradu.<\/p>\n<p>Neprijatelj broj jedan ma\u0111arskog predsednika Viktora Orbana, po pisanju medija, jeste ameri\u010dki ambasador David Presman, otvoreni homoseksualac koji je u Budimpe\u0161tu, gde je na snazi zakon o zabrani \u0161irenja LGBT propagande, stigao s partnerom i dvoje dece. Isto tako, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ovih dana prekida saradnju sa ameri\u010dkim ambasadorom Majklom Marfijem poru\u010duju\u0107i da su prevr\u0161ili svaku meru. I jedan i drugi svojevrstan su \u201eprst u oko\u201c Amerike za dve zemlje, i dva dr\u017eavnika. Zavide sigurno Srbiji po\u0161to ona s Hilom nema takvih problema. Jer stiglo je njegovo vreme da kona\u010dno poka\u017ee zahvalnost \u2013 i to obilato koristi, ovoga puta ne stoje\u0107i u senci svoje \u0161efice, neki bi mo\u017eda rekli i inspiracije \u2013 Madlen. Otkako je stigao u Beograd, Njegova ekselencija radi i \u0161ta treba i \u0161ta ne treba, samo da doma\u0107im vlastima olak\u0161a \u017eivot.<\/p>\n<p>Sekirljiv neki \u010dovek, ispostavilo se. Danima brine zbog toga kakva \u0107e biti sudbina Srbije i sve bi dao da mo\u017ee da te\u017eak teret odlu\u010divanja skine s ple\u0107a zemlje koja mu je ponudila gostoprimstvo.<\/p>\n<p>\u2013 Moje mi\u0161ljenje je da Rusija ne poma\u017ee Srbiji, ni na koji na\u010din. Nisu uradili ni\u0161ta da pomognu oko re\u0161avanja pitanja Kosova, nisu u\u010dinili gotovo ni\u0161ta kako bi ekonomski pomogli, \u010dak i za njihovu energetsku podr\u0161ku Srbija mora da plati \u2013 govorio je Hil savetuju\u0107i da je jedini pravi put za dr\u017eavu, put u Evropsku uniju.<\/p>\n<p>Koliko se ameri\u010dki ambasador anga\u017eovao da dovede u red stanje u zemlji doma\u0107inu, mo\u017eda najbolje pokazuje to \u0161to se, pre nekoliko dana, sastao sa smenjenim tu\u017eiteljkama Bojanom Savovi\u0107 i Jasminom Paunovi\u0107. Da nije bio nakraj srca, video bi ministar spoljnih poslova Ivica Da\u010di\u0107, u ovom Hilovom postupku, \u017eelju da pomogne i da dotera u red i srpsko pravosu\u0111e. Mo\u017eda \u010dak i da ga preuredi da bude nalik ameri\u010dkom, koje je do te mere savr\u0161eno da je na primer, nau\u010dnik iz oblasti neurologije sa \u010duvenog \u201eJejla\u201c B. D\u017e. Kejsi utvrdio da \u201e\u0161teti mentalnom razvoju tinejd\u017eera\u201c.<\/p>\n<p>\u2013 Znam da velikim silama izgleda da sve mogu, ali zamislite kako bi to izgledalo kada bi u na\u0161oj ambasadi u SAD Marko \u0110uri\u0107 primio nekog ameri\u010dkog tu\u017eioca ili sudiju \u2013 rekao je na \u010du\u0111enje Amerikanaca Da\u010di\u0107.<\/p>\n<p>I malo mu je i to bilo, pa je ne uva\u017eavaju\u0107i Hilov altruizam, naveo da svi \u201estrani predstavnici moraju da po\u0161tuju osnovne principe Be\u010dke konvencije da nemaju pravo da se me\u0161aju u unutra\u0161nje stvari zemalja u kojima su akreditovani\u201c. \u010cujte! Da se ne me\u0161aju u unutra\u0161nje stvari? Pa koja bi onda bila funkcija ameri\u010dkih ambasadora?<\/p>\n<p>Internet-sveznalica \u201eVikipedija\u201c i na to ima odgovor; svrha ambasadora je, pi\u0161e: za\u0161tita gra\u0111ana (sunarodnika u zemlji doma\u0107inu), zatim podr\u0161ka prosperitetu i kona\u010dno \u2013 rad na ja\u010danju mira. Ovo poslednje Hil, \u010dini se, radi najbolje. Do\u0161av\u0161i u Beograd naglasio je da nam sti\u017ee \u201eneoptere\u0107en pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201c, a onda se pokazalo i \u0161ta to zna\u010di. Hilu je, izgleda, cilj da Srbija zaboravi na istoriju.<\/p>\n<p>U svom nastojanju da \u017eivimo u miru, ljubavi i slozi, verovatno kao kakva komuna pod uticajem SAD, Hil nas u poslednje vreme savetuje da se prepustimo zenu. Se\u0107anje Srbije na 78 dana strahote NATO agresije Njegova ekselencija uporedila je s \u201emalom sva\u0111om me\u0111u prijateljima\u201c.<\/p>\n<p>\u2013 To je kao kada pri\u010date sa nekim prijateljem i on se stalno vra\u0107a na neku sva\u0111u koja se dogodila davno. Tako je u \u017eivotu dr\u017eava. Morate da gledate unapred, ali je isto vreme neu\u010dtivo re\u0107i to i svom prijatelju i grupi ljudi. Nisam tu da govorim: \u2019Zaboravite na to\u2019. Ako nije zaboravljeno, onda verovatno postoji razlog \u2013 slikovito je opisao ameri\u010dki diplomata izazivaju\u0107i bes svih koji se se\u0107aju bombardovanja 1999. godine.<\/p>\n<p>I na minulu godi\u0161njicu NATO napada Hil nije smatrao da je potrebno izvinjenje, niti kajanje. Jer, kao \u0161to re\u010de, nije optere\u0107en pro\u0161lo\u0161\u0107u, a ni Srbe, verovatno, ne bi trebalo da optere\u0107uje tih 78 dana koji su, kako re\u010de, \u201eneuspeh diplomatije\u201c. \u201ePosvetio sam \u017eivot diplomatiji \u2013 pronala\u017eenju diplomatskih re\u0161enja za naizgled nere\u0161ive probleme. Tokom svoje diplomatske karijere nau\u010dio sam da diplomatija ponekad do\u017eivi neuspeh. Kada se to dogodi, posledice mogu biti tragi\u010dne. \u017delim da uputim iskreno sau\u010de\u0161\u0107e porodicama poginulih u ratovima devedesetih, uklju\u010duju\u0107i i poginule u NATO bombardovanju\u201c, poru\u010dio je Hil u pisanoj izjavi medijima.<\/p>\n<p>Ameri\u010dki ambasador svoju posve\u0107enost dobrobiti Srbije neumorno promovi\u0161e i zagovaranjem francusko-nema\u010dkog plana za Kosovo. Budu\u0107i da ameri\u010dka politika nije poznata kao ekspanzionisti\u010dka, mnoge je za\u010dudilo kada je, podr\u017eavaju\u0107i tzv. evropski plan, rekao da \u201eSAD imaju dugoro\u010dne interese na kontinentu i u ovom regionu\u201c. \u201eJa 20 godina nisam bio ovde, ali bio sam na drugim mestima, izme\u0111u ostalih i u Severnoj Koreji. Tako da, ako ste razo\u010darani stanjem u Srbiji, pogledajte Severnu Koreju, pa \u0107ete videti da stanje na Balkanu nije tako lo\u0161e\u201c, savetuje on svojim doma\u0107inima. Naravno, ne dopada se svakom ovaj Hilov pristup. Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Har\u010denko ne miri\u0161e izjave ameri\u010dkog ambasadora u Beogradu, i isti\u010de da forsiranje francusko-nema\u010dkog plana za Kosovo i Metohiju otkriva \u017eelju Va\u0161ingtona da \u201ebude glavni u pokrajini\u201c, a da Hilovo pominjanje Severne Koreje predstavlja pretnju Beogradu.<\/p>\n<p>I nije on jedini koji ko\u010di Hilove poku\u0161aje da \u201epopravi\u201c Srbiju. Recimo, ako Njegova ekselencija ka\u017ee \u201eSrbija mora progutati gorku pilulu i uvesti sankcije Rusiji\u201c, mnogi sko\u010de i dobronamernog srpskog gosta matiraju uzvikuju\u0107i da se grubo me\u0161a u unutra\u0161nje ure\u0111enje Srbije i poku\u0161ava da promeni neutralnost za koju se dr\u017eava opredelila. Ili pak, poput srpskog diplomate i predstavnika Srbije u UN Branka Brankovi\u0107a, ka\u017eu da \u201eHil kao da je progutao neku disketu i stalno ponavlja isto \u2013 Srbija u NATO, Srbija mora na Zapad, me\u0111usobno priznavanje sa Kosovom\u201c.<\/p>\n<p>Ali to \u0161to Hil re\u0161ava pitanje Kosova i Metohije, \u0161eta na Evroprajdu, gosti tu\u017eiteljke i podr\u017eava projekte \u201eRio Tinta\u201c u Srbiji \u2013 nije sve. U vreme formiranja vlade na\u0161ao je za shodno i da srpskom predsedniku Aleksandru Vu\u010di\u0107u poru\u010di kakvu vladu Amerika o\u010dekuje. Prirodno: prozapadnu. Vu\u010di\u0107, mudro na to odgovara: \u201eAmerika je velika sila, va\u017eno je da poka\u017eemo po\u0161tovanje prema toj zemlji, ali jo\u0161 je va\u017enije da se rukovodimo svojim interesima.\u201c<\/p>\n<p>Milorad Dodik, me\u0111utim, za sli\u010dne postupke ameri\u010dkog predstavnika u BiH, ima znatno manje \u017eivaca. Bosna i Hercegovina je, kako on ka\u017ee, prihvatila agreman ameri\u010dkog ambasadora u najboljoj veri da \u0107e se on baviti svojim, \u201ea ne poslom legalno biranih politi\u010dara u BiH\u201c.<\/p>\n<p>I tako, dok Hil neguje nasle\u0111e svoje nekada\u0161nje mecene Madlen Olbrajt, a s kolegom u BiH Majklom Marfijem u o\u010dima prose\u010dnih \u017eitelja dveju zemalja sve vi\u0161e li\u010di na reklamu za margarin koji se u \u201esve me\u0161a\u201c, Dodik jednom re\u010denicom sublimira sve \u0161to bi trebalo znati o ameri\u010dkoj diplomatiji. \u201eAmerika je najsre\u0107nija zemlja na svetu jer nema ameri\u010dkog ambasadora\u201c, poru\u010duje predsedik Republike Srpske&#8221;, <a href=\"https:\/\/n1info.rs\/vesti\/vecernje-novosti-objavile-pa-obrisale-pamflet-o-ambasadoru-kristoferu-hilu\/\">prenosi N1.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Ve\u010dernje novosti&#8221; su objavile tekst pod naslovom &#8220;DIPLOMATA KOJI (NI)JE VOLEO SRBIJU: Mr\u017enja prema Srbima pod velom maslinove gran\u010dice&#8221; u kojem se otvoreno kritikuje ambasador Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (SAD) Kristofer Hil i prikazuje kao veliki mrzitelj Srbije, pi\u0161e N1.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-367548","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367548"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367551,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367548\/revisions\/367551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}