Obilje\u017eava se ve\u0107 vjekovima, ali je njegovo porijeklo nejasno. Postoje razna tuma\u010denja, a jedno od njih je da se ovaj svojevrsni \u201enarodni praznik\u201c pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao Dan svih luda, koji je predstavljao op\u0161tenarodno veselje.<\/p>\n
Englezi misle da je Dan \u0161ale preuzet sa Istoka i 1. april zovu \u201eDanom svih glupaka\u201c. Finci taj dan povezuju sa prolje\u0107nim podu\u010davanjem djece o privrednim radovima, a sli\u010dno je i u \u0160vajcarskoj.<\/p>\n
Postoje mi\u0161ljenja da korijeni tog \u201epraznika\u201c dose\u017eu do starog Rima, poznatog i po tome \u0161to su tamo\u0161nji stanovnici umjeli da se dobro zabavljaju, smi\u0161ljaju\u0107i razli\u010dite \u0161ale.<\/p>\n
Mnogi misle da se taj obi\u010daj pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su obi\u010daj da ka\u017eu da je dobio \u201eaprilsku ribu\u201c.<\/p>\n
U holandskom Ajndhovenu odr\u017eava se svojevrsna tradicija zbijanja \u0161ala 1. aprila, novine se utrkuju da objave \u201eekskluzivne\u201c vijesti, kao na primer o dolasku nekih svjetskih dr\u017eavnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.<\/p>\n
Njemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje lo\u0161e osje\u0107anje manje vezuju za zbijanje neukusnih \u0161ala, a vi\u0161e za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Hristov izdajnik, pi\u0161e Avaz.<\/p>\n
Obi\u010daj zbijanja prvoaprilskih \u0161ala nije zaobi\u0161ao ni balkanske prostore, pa se \u010desto u medijima moglo na\u0107i pone\u0161to \u0161to bi \u201eiznenadilo\u201c \u010ditaoce.<\/p>\n
Muzej \u0161ala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih \u0161ala u anglosaksonskoj \u0161tampi, a jedna od najsmje\u0161nijih ima veze sa politikom.<\/p>\n
Ta \u0161ala odnosi se na ameri\u010dki dr\u017eavni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ri\u010darda Niksona za predsedni\u010dke izbore, pod motom: \u201eNisam u\u010dinio ni\u0161ta lo\u0161e i ne\u0107u to ponoviti\u201c!<\/p>\n
Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima prire\u0111uju \u0161ale do podneva 1. aprila, me\u0111utim, ako to rade posle tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.<\/p>\n
Dr\u017ee\u0107i se tradicije i mnoge medijske ku\u0107e, kompanije, web stranice i druge \u0161aljivd\u017eije u svetu ogla\u0161avale su se raznim prvoaprilskim \u0161alama \u2013 od smije\u0161nih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vijesti da se Dejvid Bekam pridru\u017eio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, da je predsjednik Francuske Nikola Sarkozi podnio neopozivu ostavku, kao i da je Kanada kupila pola Havajskog ostrva.<\/p>\n
\u010cetiri teorije o 1. aprilu<\/strong><\/p>\n Iako ne postoji ta\u010dno definisan odgovor otkada se i za\u0161to 1. april smatra Danom \u0161a\u010de, postoje samo teorije. National Geographic objavio je najzanimljivije \u010dinjenice o ovom veselom prazniku.<\/p>\n Biblija<\/p>\n Porijeklo ovog me\u0111unarodno priznatog dana datira jo\u0161 od biblijskih dana. Ova teorija isti\u010de da se praznik \u0161ale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da provjeri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvr\u0111eno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kurana.<\/p>\n Jo\u0161 jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad ba\u0161 na ovaj dan. Ovaj put je \u010desto nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada ra\u010duna kao Dan \u0161ale.<\/p>\n Rim<\/p>\n \u0160ale koje su se odvijale 1. aprila tako\u0111e datiraju iz vremena drevnog Rima. Smatra se da su Rimljani i Kelti praznovali festival \u0161ala u vrijeme prolje\u0107ne ravnodnevnice koja se doga\u0111a blizu Dana \u0161ale.<\/p>\n Tako\u0111e, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje \u017eita i \u017eetve. Proserpinina majka je mogla samo da \u010duje glas svoje \u0107erke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svijeta. Ovo se tako\u0111e, kao i kod slu\u010daja Isusa, smatralo uzaludnim poslom.<\/p>\n Prelazak sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar<\/p>\n Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon prolje\u0107ne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. U srednjem vijeku, ve\u0107i dio Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagovijesti, kao po\u010detak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio po\u0161tovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.<\/p>\n Po\u0161to narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom \u017eivotu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali \u0161ale na ra\u010dun \u201eneobavije\u0161tenih\u201c, ismijvaju\u0107i njihova zastarela slavlja.<\/p>\n Britanska kultura<\/p>\n Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi pro\u0161ao, progla\u0161avao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da pro\u0111e kroz dio grada Notingem\u0161ira. Kada su \u010duli planove kralja, gra\u0111ani su odlu\u010dili da mu ne dozvole da u\u0111e u grad. Kralj je zbog toga poslao vojsku, kako bi kaznio neposlu\u0161ne gra\u0111ane, ali kada je vojska stigla, grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao \u0161to je davljenje ribe na suvom. Kada je \u010duo kako su se pona\u0161ali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suvi\u0161e glupim za kaznu.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Neke od \u0161ala:<\/em><\/p>\n Rat svjetova<\/em><\/p>\n Odli\u010dna, iako nenamjerna \u0161ala iz 1938. dokazuje da je vrlo lako zbuniti masu koja radio ne slu\u0161a pozorno. Orson Welles je radio-dramom H. G. Wellsa \u201eRat svjetova\u201c izazvao masovnu paniku u SAD-u jer su slu\u0161atelji povjerovali da su svijet zaista napali vanzemaljci. Amerikanci se nisu smirili niti nakon niza upozorenja da se radi isklju\u010divo o fikciji i radio-drami. Pretpostavlja se da je oko 1,7 miliona ljudi pri\u010du shvatilo zdravo za gotovo.<\/em><\/p>\n \u0160pageti s drveta<\/em><\/p>\n BBC je 1. aprila 1957. u emisiji Panorama prikazao reporta\u017eu o porodici iz Ticina (\u0160vajcarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu \u0161pageti. U sredi\u0161tu reporta\u017ee bila je \u017eena koja bere \u0161pagete s drveta. Gledaoci su BBC nakon emisije zasuli pismima i telefonskim pozivima. \u017deljeli su znati gde mogu nabaviti \u0161pageti-stablo.<\/em><\/p>\n Hamburger za ljevoruke<\/em><\/p>\n Burger King je 1998. u novinama USA Today objavio oglas za \u201eLeft-Handed Whopper\u201c, hamburger koji je posebno napravljen na ljevoruke (sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevorucima). Nakon \u0161to su ljevoruki pohrlili u restorane, Burger King je priznao da se samo \u0161alio te da je u me\u0111uvremenu primio na hiljade narud\u017ebina za hamburger koji odgovara de\u0161njacima.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas je 1. april, Svjetski dan \u0161ale, kada se mnogi trude drugima napraviti razne smicalice samo zbog smijeha i zabave iako ponekad te naizgled bezazlene \u0161ale imaju i ne\u017eeljene efekte.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":367231,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-367230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=367230"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367232,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/367230\/revisions\/367232"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/367231"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=367230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=367230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=367230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}